img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Razoreni razum: Vučić i manipulacija strahom

24. maj 2022, 08:23 Ivica Dobrić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Predsednik po drugi put: Aleksandar Vučić
Copied

Da li bi se iko razborit usudio da stavi svoju ruku kao zalog da se iza čitavog Vučićevog muljanja i laprdanja o nezavisnosti i trećem putu ne krije lična korist? Naime, elementarna politička (ali i istorijska, kao i geopolitička) razboritost nalaže Srbiji da se svrsta u evropski tabor i da, bez oklevanja, u punom kapacitetu, pristupi NATO-u. Ali to se ne dešava, dočim se razlozi takvom stanju stvari bez problema pronalaze u državnim razlozima uverljivim koliko i persijski leteći ćilimi

Hana Arent je dobro znala o čemu govori kada je u tekstu Istina i politika napisala da rezultat laganja u politici, a naročito rezultat organizovane laži (laži koju sistematski proizvodi i održava država), nije, naprosto, uklanjanje istine, nije to „što će sada laži biti prihvaćene kao istina, a istina biti oklevetana kao laž, već u tome što će biti razoren razum kojim se orijentišemo u stvarnom svetu“.

Pošto je uništio javni prostor – onako, otprilike, kako je Putin ostavio Mariupolj u ruševinama – Vučiću ništa ne stoji na putu izgovaranja potpunih proizvoljnosti, sirovih laži, banalnosti i najobičnijih gluposti, jer nema prostora na kojem bi se ponudila i drugačija priča od one koju nudi vođa: razum kao orijentir stasava u slobodnoj javnoj sferi; tamo gde nema slobodne javne sfere nema ni orijentira; sve je popunjeno vođinim proizvoljnostima.

Da li, na primer, iko može da pogodi zbog čega vođa okleva da uvede sankciji Rusiji? Zapravo ne, jer vođa deluje istovremeno na više ravni koje vode onoj najvažnijoj: ličnoj koristi. Da vođu, koji je fanatično posvećen sebi, nije briga ni za koga i ni za šta (osim za sebe, to jest), bilo je jasno i pre nego što je postao vođom (setimo se s kakvom je samo lakoćom odustao od pokušaja da živi s prosečnom srpskom platom i to u doba kada je Srbija stajala neuporedivo bolje nego danas i kada je prosečna plata značila mnogo više nego sada, pod Vučićem), te se sve njegove igrice, sva njegova šibicarenja, sve laži i proizvoljnosti, ulivaju u jedno: u brigu o sebi.

Utoliko možemo pretpostaviti da razlog oklevanja da uvede sankcije Putinu nije, naprosto, gotovo potpuna energetska zavisnost Srbije od Rusije – što je, samo da dodamo, učinak neoprostivog političkog amaterizma i kolosalne gluposti (osim, naravno, ako nije reč o promišljenom privatnom interesu) – niti istorijsko-rođačke veze s velikom sestrom (kojom upravlja veliki brat), već lukrativni dogovori na ličnom planu koji su, s Putinovim napadom na Ukrajinu (eto malera), dovedeni u pitanje. Da li bi se iko razborit usudio da stavi svoju ruku kao zalog da se iza čitavog Vučićevog muljanja i laprdanja o nezavisnosti i trećem putu ne krije upravo to: čista lična korist? Naime, elementarna politička (ali i istorijska, kao i geopolitička) razboritost nalaže Srbiji da se svrsta u evropski tabor i da, bez oklevanja, u punom kapacitetu, pristupi NATO-u. Ali to se ne dešava, dočim se razlozi takvom stanju stvari bez problema pronalaze u državnim razlozima uverljivim koliko i persijski leteći ćilimi.

Manipulisanje strahom u zajednici s razorenom javnom sferom, dakle u zajednici izvađenog mozga i, time, lišenoj orijentira, tehnika je kojom se lični interes zaogrće političkim razlozima.

Uostalom, istorija je puna takvih primera. Znao je još Makijaveli da je strah za vođu bolji saveznik od ljubavi (premda, istini za volju, Makijaveli nije pisao o šibicarima, već o ozbiljnim zločincima, s tim što je za Srbiju, očigledno, šibicar sasvim dovoljan). Savršeno je nemoguće sa sigurnošću prozreti šta Vučić hoće da postigne vađenjem babaroge iz ormara – upozorenje na apokalipsu, čime, onako usput, skida odgovornot sa sebe – tim pre što je samo desetak dana ranije uveravao dezorijentisani živalj da smo bili i da ćemo ostati oaza izobilja (i konzervi sardina) usred nastupajuće pustinje. Pa otkud sad zima, glad, kuga i ospice koji će da nam dođu glave i to uprkos tome što se ta glava zove Vučić?

Vučić je, naprosto, potpuno izbrisao granicu između istine i laži, smisla i besmisla, logika ga ne obavezuje ni na koji način i, sva je prilika, ne vidi na sceni više nikoga osim samoga sebe (a i kako bi video kada nikoga ni nema), te sada igru igra sa samim sobom. Srbija, utoliko, nije drugo do poligon koji postoji samo još u njegovoj glavi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

manipulacija strahom Hana Arent laži Istina i politika Vučić metodologija vladanja Vučič Makijaveli Aleksandar Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Doček Aleksandra Vučića u Smederevskoj Palanci

Lokalni izbori

25.februar 2026. Katarina Stevanović

Smederevska Palanka: Reljina gozba, zdravstveni karavani i obećanja ministara

I pre nego što su lokalni izbori raspisani, u pojedinim opštinama kampanja je već bila u punom jeku. U Smederevskoj Palanci poslednjih nedelja smenjuju se ministarske posete, besplatni preventivni pregledi i obećanja o investicijama - obrazac funkcionerske kampanje poznat iz ranijih izbornih ciklusa

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure