img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Razoreni razum: Vučić i manipulacija strahom

24. maj 2022, 08:23 Ivica Dobrić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Predsednik po drugi put: Aleksandar Vučić
Copied

Da li bi se iko razborit usudio da stavi svoju ruku kao zalog da se iza čitavog Vučićevog muljanja i laprdanja o nezavisnosti i trećem putu ne krije lična korist? Naime, elementarna politička (ali i istorijska, kao i geopolitička) razboritost nalaže Srbiji da se svrsta u evropski tabor i da, bez oklevanja, u punom kapacitetu, pristupi NATO-u. Ali to se ne dešava, dočim se razlozi takvom stanju stvari bez problema pronalaze u državnim razlozima uverljivim koliko i persijski leteći ćilimi

Hana Arent je dobro znala o čemu govori kada je u tekstu Istina i politika napisala da rezultat laganja u politici, a naročito rezultat organizovane laži (laži koju sistematski proizvodi i održava država), nije, naprosto, uklanjanje istine, nije to „što će sada laži biti prihvaćene kao istina, a istina biti oklevetana kao laž, već u tome što će biti razoren razum kojim se orijentišemo u stvarnom svetu“.

Pošto je uništio javni prostor – onako, otprilike, kako je Putin ostavio Mariupolj u ruševinama – Vučiću ništa ne stoji na putu izgovaranja potpunih proizvoljnosti, sirovih laži, banalnosti i najobičnijih gluposti, jer nema prostora na kojem bi se ponudila i drugačija priča od one koju nudi vođa: razum kao orijentir stasava u slobodnoj javnoj sferi; tamo gde nema slobodne javne sfere nema ni orijentira; sve je popunjeno vođinim proizvoljnostima.

Da li, na primer, iko može da pogodi zbog čega vođa okleva da uvede sankciji Rusiji? Zapravo ne, jer vođa deluje istovremeno na više ravni koje vode onoj najvažnijoj: ličnoj koristi. Da vođu, koji je fanatično posvećen sebi, nije briga ni za koga i ni za šta (osim za sebe, to jest), bilo je jasno i pre nego što je postao vođom (setimo se s kakvom je samo lakoćom odustao od pokušaja da živi s prosečnom srpskom platom i to u doba kada je Srbija stajala neuporedivo bolje nego danas i kada je prosečna plata značila mnogo više nego sada, pod Vučićem), te se sve njegove igrice, sva njegova šibicarenja, sve laži i proizvoljnosti, ulivaju u jedno: u brigu o sebi.

Utoliko možemo pretpostaviti da razlog oklevanja da uvede sankcije Putinu nije, naprosto, gotovo potpuna energetska zavisnost Srbije od Rusije – što je, samo da dodamo, učinak neoprostivog političkog amaterizma i kolosalne gluposti (osim, naravno, ako nije reč o promišljenom privatnom interesu) – niti istorijsko-rođačke veze s velikom sestrom (kojom upravlja veliki brat), već lukrativni dogovori na ličnom planu koji su, s Putinovim napadom na Ukrajinu (eto malera), dovedeni u pitanje. Da li bi se iko razborit usudio da stavi svoju ruku kao zalog da se iza čitavog Vučićevog muljanja i laprdanja o nezavisnosti i trećem putu ne krije upravo to: čista lična korist? Naime, elementarna politička (ali i istorijska, kao i geopolitička) razboritost nalaže Srbiji da se svrsta u evropski tabor i da, bez oklevanja, u punom kapacitetu, pristupi NATO-u. Ali to se ne dešava, dočim se razlozi takvom stanju stvari bez problema pronalaze u državnim razlozima uverljivim koliko i persijski leteći ćilimi.

Manipulisanje strahom u zajednici s razorenom javnom sferom, dakle u zajednici izvađenog mozga i, time, lišenoj orijentira, tehnika je kojom se lični interes zaogrće političkim razlozima.

Uostalom, istorija je puna takvih primera. Znao je još Makijaveli da je strah za vođu bolji saveznik od ljubavi (premda, istini za volju, Makijaveli nije pisao o šibicarima, već o ozbiljnim zločincima, s tim što je za Srbiju, očigledno, šibicar sasvim dovoljan). Savršeno je nemoguće sa sigurnošću prozreti šta Vučić hoće da postigne vađenjem babaroge iz ormara – upozorenje na apokalipsu, čime, onako usput, skida odgovornot sa sebe – tim pre što je samo desetak dana ranije uveravao dezorijentisani živalj da smo bili i da ćemo ostati oaza izobilja (i konzervi sardina) usred nastupajuće pustinje. Pa otkud sad zima, glad, kuga i ospice koji će da nam dođu glave i to uprkos tome što se ta glava zove Vučić?

Vučić je, naprosto, potpuno izbrisao granicu između istine i laži, smisla i besmisla, logika ga ne obavezuje ni na koji način i, sva je prilika, ne vidi na sceni više nikoga osim samoga sebe (a i kako bi video kada nikoga ni nema), te sada igru igra sa samim sobom. Srbija, utoliko, nije drugo do poligon koji postoji samo još u njegovoj glavi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

manipulacija strahom Hana Arent laži Istina i politika Vučić metodologija vladanja Vučič Makijaveli Aleksandar Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure