img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Rat u Ukrajini: Povlačenje ruske vojske sa Zmijskog ostrva

01. јул 2022, 01:08 Aleksandar Radić
Foto: Satellite image ©2022 Maxar Technologies via AP
Rusi su otišli: Zmijsko ostrvo
Copied

U perspektivi, otvorena je tema angažovanja NATO-a u zaštiti brodova sa hranom i Rusi bi imali izbor da ignorišu razvoj prilika, što politički nije prihvatljivo rešenje, ili da udare po brodovima NATO-a, što bi bio casus belli. Odlaskom sa ostrva problem sada ne postoji, i krenuće izvoz hrane

Ruska vojska povukla se sa Zmijskog ostrva jer je njihova odbrana bila previše izložena. Postalo je neodrživo snabdevati istureno ostrvo, stenovitu golet površine nekih dvadesetak hektara, smeštenu na samo 35 kilometara od delte Dunava.

Garnizon koji su Rusi snabdevali sa Krima ratnim brodovima imao je snažnu protivvazdušnu odbranu i uređene odbrambene položaje, ali ukrajinska artiljerija je sve češće dejstvovala sa obale. Navodno je 27. juna sa višecevnim lanserima raketa M142 HIMARS, pridošlim iz recentne pošiljke američke tehnike, sa 12 raketa pogođen položaj baterije sistema protivvazdušne odbrane Pancir-S1. Za Ruse je zadržati položaj bilo pitanje prestiža i potvrde moći i odlučnosti, ali očigledno je bilo da su gubici postali previsoki.  Garnizon bi morao da se snabdeva tehnikom po ceni sve većeg rizika od protivbrodskih raketa koje stižu iz NATO-a. Sve što stigne stradalo bi pre ili kasnije.  Na ostrvu nije bilo realne šanse da se razmeste raketni sistemi obala-more, koje bi održali blokadu Odese. Konačno, ruski glavokomandujući su odustali od borbe za ostrvo i naredili su izvlačenje u noći između 29. i 30. juna.

Ukrajinska propaganda hvali se sa pobedom u borbama za Zmijsko ostrvo, ali istina je da u kontekstu težišta ruskih dejstava u Donbasu uloga koju je istureni položaj blizu rumunske obale ranije imao, više ne postoji. Na početku rata planovi su bili drugačiji, i blokada Odeske oblasti bila je važna za u to vreme pripremani pomorski desant.

Zato je prvog dana rata,  24. februara,  Crnomorska flota poslala u zauzimanje Zmijskog ostrva plovni sastav predvođen krstaricom Moskva.  Ukrajinci su stvorili mit o tom događaju u kojem su njihovi graničari, navodno vulgarnim rečnikom, ruskoj mornarici otresito poručili da ode i zatim izginuli. Pokazalo se da je to propagandna laž, jer su 82 ukrajinska vojnika zarobljena i kasnije razmenjena. Neki od njih su pre toga posthumno dobili orden heroja.

Rusi su se smestili na ostrvo, ali bilo je teško organizovati odbranu tog previše isturenog položaja, koji je zavisio od bezbednosti pomorske komunikacije od najmanje 175 nautičkih milja pravom linijom od Sevastopolja, glavne luke Crnomorske flote.  Dominacija te flote  činila se kao dobra garancija za održavanje garnizona, ali prve nedelje ukrajinska vojska uvela je u borbe dronove turskog porekla Bajraktar TB.2, naoružane vođenim projektilima.  Pokušali su da izoluju ostrvo dejstvom po brzim patrolnim čamcima i desantno-jurišnim čamcima. Zatim, pogodili su položaje PVO i komandno mesto. Sledila su dejstva ukrajinske avijacije 7. maja, potom pokušaj desanta i zauzimanja ostrva. Događaji tih dana doveli su do gubitaka sa obe strane, ali Rusi su zadržali ostrvo pod kontrolom. Poslali su pojačanja i još više tehnike za PVO.

Ukrajinci nisu odustali i 17. juna pogodili su civilni remorker Vasilij Beh, koji je bio na zadatku prevoza raketnog sistema PVO na Zmijskog ostrvo. Od 20. juna odbrana ostrva je bila stalno pod udarom, čas haubica i dronova, poslednje nedelje juna višecevnih lansera raketa.  Zvanično, rusko ministarstvo odbrane reklo je da su ljudi povučeni jer je trebalo otvoriti pomorski koridor za izvoz hrane iz Ukrajine,  iz humanitranih razloga.

NATO je donacijama tehnike dao priliku Ukrajincima da drže pod vatrom Zmijsko ostrvo. U perspektivi, otvorena je tema angažovanja NATO-a u zaštiti brodova sa hranom i Rusi bi imali izbor da ignorišu razvoj prilika, što politički nije prihvatljivo rešenje, ili da udare po brodovima NATO-a, što bi bio casus belli.  Odlaskom sa ostrva problem sada ne postoji, i krenuće izvoz hrane.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uprava carina

02.јул 2025. Novak Markovic

Novi otkaz zbog podrške studentima: „Nisam hteo da idem na SNS mitinge“

Ljubiša Mandić iz Negotina dobio je otkaz u Upravi carine zato što nije hteo da ide na miting Srpske napredne stranke. Mandić je još jedna osoba dodata na dugačak spisak otpuštenih iz političkih razloga

Sport

02.јул 2025. M. T.

Vimbldonsko pumpanje Novaka Đokovića

Novak Đoković je prvu ovogodišnju pobedu na Vimbldonu proslavio gestom pumpanja. Koji su još sportisti javno podržali Studente u blokadi

Muzički bunt

02.јул 2025. N. R.

Marčelo otkazao koncert: Vreme je za neposluš

Biće dana za muziku, sada je vreme za građansku neposlušnost, rekao je Marko Šelić Marčelo za „Vreme“ pošto je otkazao koncert u petak

Od Banjske do Ćacilenda

02.јул 2025. M. L. J.

Ljudi Milana Radoičica šetaju Ćacilendom

Priština je optužila grupu ljudi za terorizam zbog napada na Kosovsku policiju u Banjskoj, a među njima su i ljudi viđeni u Ćacilendu

Vremenska prognoza

02.јул 2025. I.M.

Toplotni talas u Srbiji i Evropi: Ekstremne temperature opasnost za sve

U Beogradu do 33 stepena, u Španiji i do 46 – klimatske promene sve češće uzrokuju smrtonosne toplotne talase

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure