Ispred ambasade u centru Beograd okupio se veći broj garađana, koji polažu cveće i pale sveće za preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog
Ispred ruske ambasade u Beogradu održan je protestni skup povodom smrti ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, koji je organizovalo Rusko demokratsko društvo na čijem je čelu aktivista Petar Nikitin.
Uz tihu rusku muziku i puno suza, okupljeni su održali pomen, polagali cveće i palili sveće za preminulog opozicionog lidera Rusije.
Ispred ambasade Rusije u centru Beograd okupio se veći broj garađana, koji polažu cveće i pale sveće za preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog.
Među okupljenima je bio i veći broj potresenih ruskih emigranata koji poslednjih meseci i godina žive i rade u Beogradu. Oni su nosili fotografije Navalnog i transparente na kojima na ruskom jeziku poručuju da je Navalni ubijen u zatvoru, gde je izdržavao kaznu devetnaestogodišnju kaznu na koju ga je osudio režim Vladimira Putina.
Neki od Rusa koji su u Srbiji do sada učestvovali na protestnim skupovima protv agresije Rusije na Ukrajinu imali su problema sa proterivanjem iz Srbije, zadržavanjem na aerodromu i sličnim šikaniranjem.
Poslednji javni slučaj bio je početkom februara kada je Elena Koposova dobila dopis Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u kojem stoji da je ona „pretnja po nacionalnu bezbednost“ i da mora da napusti zemlju u roku 30 dana.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije navelo razloge zašto ona predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost.
Do sada je poznato 13 takvih slučajeva, saopštila je opoziciona organizacija Rusko demokratsko društvo (RDS). Ali, moglo bi da ih bude još više, jer pogođeni često ne žele javno da istupaju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Četvoro kandidata za članove Saveta REM-a promenilo je odluku i prihvatiće funkcije u regulatornom telu za elektronske medije. Dubravka Valić Nedeljković, Ira Prodanov Krajišnik, Mileva Malešić i Rodoljub Šabić ocenili su da bi odbijanje mandata omogućilo vlasti da odgovornost za stanje u REM-u prebaci na njih
Nakon što je Vladimir Arsenijević pretučen ispod Brankovog mosta, usledile su brojne osude iz javnosti. Srpski PEN centar, građanske organizacije i opozicione stranke zahtevaju istragu, ocenjujući da napad predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja i pravo na javno delovanje
Prebijanje književnika Vladimira Arsenijevića ispod Brankovog mosta izazvalo je oštre reakcije. Pisac Dragan Velikić za „Vreme“ ocenjuje da taj napad nije izolovan incident, već nastavak višegodišnje eskalacije nasilja prema građanima i političkim neistomišljenicima u Srbiji
Platforma „Ko si bre ti“ trebalo je da bude mesto za prijave protiv bahatih funkcionera, ali je već prvog dana postala i mesto za prijave protiv Aleksandra Vučića. Time je otvoreno pitanje kome građani prijavljuju probleme i ko kontroliše rad vlasti
U Potočarima se danas obeležava 31. godišnjica genocida u Srebrenici, uz komemoraciju i ukop deset žrtava čiji su posmrtni ostaci identifikovani nakon više od tri decenije
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.