

Zakulisni dilovi
Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene
Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova




Kosovo je učinilo mnogo na povećanju nivoa bezbednosti, restauracije i funkcionisanja pravoslavnih crkava, tvrde iz Prištine najavljujući svoju kandidaturu za članstvo u Unesku. Beograd odgovara da je jedina veza Prištine sa srpskim pravoslavnim crkvama - rušenje
Priština je opet najavila da će konkurisati za članstvo u UNESCO. Kosovski ministar kulture Hjrula Čeku izjavio je u intervjuu za Gazeta Ekspres da „ne postoji čak ni legitimni razlog zašto Kosovo ne bi trebalo da bude član UNESCO“.
„U pogledu kulturnog nasleđa, mi konsolidujemo institucionalne strukture i politike kako bismo bili tehnološki što spremniji u trenutku podnošenja zahteva za članstvo“, rekao je i najavio da će se to desiti na „Generalnoj konferenciji Uneskoa koja se održava u drugoj polovini 2023. godine“.
Rekao je i da su „pravoslavne crkve na Kosovu izuzetno kulturno blago svih građana Kosova, kao i čitavog čovečanstva“, kao i da poseduju jedan od najnaprednijih modela u svetu za zaštitu pravoslavnog kulturnog nasleđa i da se redovno obavezuju da pravoslavne crkve, sveštenstvo u tim hramovima i svi vernici neometano uživaju ova prava koja proizilaze iz zakonskog okvira. „Kosovo je tokom godina učinilo mnogo na povećanju nivoa bezbednosti, restauracije i funkcionisanja pravoslavnih crkava“.
Srpska strana se, opravdano, ne slaže sa ovakvom ocenom.
Petar Petković, direktor Kancelarije za KiM napisao je na Tviter nalogu da je kosovsko kulturno nasleđe samo kuća nacističkog saradnika Džafera Deve, i naglasio da su „svetinje Srpske pravoslavne crkve na KiM srpske“ a da Priština ima veze sa njima tek „toliko koliko ste porušili preko 135 njih, uključujući i one na Uneskovoj listi.“ Pitao je da li se taj najnapredniji model zaštite podrazumeva i Hram Hrista Spasitelja u Prištini koji je išaran grafitima, crkvu Samodrežu koja je pretvorena u toalet, crkvu Svetih Arhangela čija je obnova zabranjena, i manastir Dečani čije je zemljište oduzeto.
Početkom prošle godine Priština je imala iste ovakve namere. Tada je javljeno da će uskoro biti pripremljeni svi dosijei potrebni za kandidaturu u Unesko.
Kosovo je 2015. godine prvi put pokušalo da bude primljeno u Unesko, ali nije dobilo potrebnu dvotrećinsku većinu na Generalnoj konferenciji te organizacije. Tada je potpredsednica Evropskog parlamenta Ulrike Lunaček izjavila da će srpsko versko i kulturno nasleđe biti najbolje zaštićeno ako Kosovo postane člana Uneska.
Međutim, nakon izlaganja Ivice Dačića tadašnjeg šefa srpske diplomatije na Generalnoj konferenciji Uneska („zašto do sada srpsko versko i kulturno nasleđe nije bilo dobro zaštićeno“), uvažen je apel Srbije da se odloži debata o članstvu Kosova.
Godine 2006. manastiri Visoki Dečani i Gračanica, Pećka patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška, upisani su na Listu svetske baštine UNESCO pod objedinjenim nazivom – Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji. Priština je pokušala da ih preimenuje u „kosovski kulturni spomenici“, što nakon burne reakcije Beograda Unesko nije usvojio, a ova četiri spomenika kulture upisao na Listu svetske baštine u opasnosti.
S.Ć. /Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova


Aleksandar Vučić i njegov novi izmišljeni protivnik Sandro Goci danima se utrkuju ko će jače i bolje da pozove na „debatu“


Četiri osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 13 časova na autoputu Ruma-Šabac, potvrđeno je za N1 u MUP-u


„Nismo se pokazali, nismo dostojni, nemamo rezultate“, rekao je o opozicionim strankama Boško Obradović, nekadašnji čelnik Dveri, sada politički penzioner, što želi i dojučerašnjim kolegama iz opozicije


Zborovi građana Novog Sada najavljuju sve duže blokade sve dok svi aktivisti ne budu pušteni na slobodu. Najekstremniji je slučaj Ivana Petrovića, mladića bez roditelja koji je štićenik Centra za socijalni rad
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve