img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sedamdeset godina od kraja Korejskog rata

Primirje koje Severna Koreja slavi kao pobedu

27. јул 2023, 12:43 J.H.
Foto: Korean Central News Agency/Korea News Service via AP
Proslava "pobede" Severne Koreje: Sergej Šojgu i Kim Džong Un
Copied

Za razliku od Nemačke, Koreja je i nakon prestanka Hladnog rata ostala podeljena. Pjongjang slavi 70. godišnjicu okončanja Korejskog rata koji je, uz podršku Pekinga i Moskve, iznedrio državu Severnu Koreju. U jeku novog hladnog rata svečanoj paradi održanoj u Pjongjangu tim povodom je prisustvovao ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu

Demokratska Republika Koreja, koju obično skraćeno nazivamo Severnom Korejom, danas slavi sedamdesetogodišnjicu primirja kojim je prekinut rat između nje i Republike Koreje, kako sebe jednostavnije službeno naziva Južna Koreja. Severna Koreja to primirje smatra svojom pobedom.

Kao gosti su tim povodom u Pjongjang stigli ruski ministar vojske Sergej Šojgu i član Politbiroa KP Kine Li Hongdžu.

Proslava je počela noćnom vojnom paradom, navodno neviđeno sjajnom. Vojnici i civili su mesecima uvežbavali ovaj nastup. Na paradi su prikazane i najnovije balističke rakete koje su dva dana ranije isprobane ispaljivanjem na otvoreno more. One bi sa nuklearnim punjenjem mogle da stignu do američkog kopna.

Priređivaće se povodom 70. godišnjice završetka rata i brojna narodna veselja.

Istorijski osvrt

Nesumnjivo je netačno da Pjongjang prestanak borbenih dejstava može smatrati pobedom. Posle pregovora u UN prihvaćen je švajcarski predlog uspostavljanja razdvajanja dve korejske države na 38. paraleli gde je uspostavljena i uzana neutralna zona. Potpisnici su UN, Severna i Južna Koreja, ali jasno je da su to u Savetu bezvednosti zapravo zaključili SSSR i Kina s jedne i SAD sa zapadnim aveznicima s druge strane. Formalno rat nije završen ni do danas, sedam decenija vlada primirje često uzdrmano akcijama i manevrima i jedne i druge strane.

Za vreme Drugog svetskog rata Koreja se nalazila pod japanskom okupacijom. Po njegovom završetku, slično kao što je postupljeno sa Nemačkom, Vašington i Moskva su preuzele kontrolu na Korejom i uspostavile dve administrativne jedinice sa ciljem da građani demokratskim izjašnjavanjem odluče kakvo ustrojstvo žele. Početak hladnog rata je to sprečio, razvile su se dve države, jedna pod zapadnim, druga pod istočnim uticajem.

Velika razlika u odnosu na Nemačku je u tome što je Koreja poluostrvo koja ima samo jednu granicu i to na svom severu sa Kinom, a Nemačka se naalazi usred Evrope. Upravo snaga Kine i njena politika koju je podržavala Moskve podstakle su vođu na severu Koreje Kim Il Sunga, školovanog u Moskvi, da vojno napadne jug. Amerika je bila na strani Juga, ali, iz geografskih razloga, vojno mnogo manje prisutna. Sever je osvojio gotovo celu zemlju. Na to je Amerika sa svojim saveznicima aktivno ušla u rat, poslala odgovarajuće trupe, ratne brodove i vojna sredstva, pobeđivala, pa je ona osvojila gotovo celu zemlju. U nastavku borbi front se kretao gore, dole, uz ogromne žrtve stanovništva i materijalne gubitke.

Opasnost rata između Zapada i Istoka u svetskim razmerama očigledno je u to doba bila prisutna. Sve je to moglo da se ponovi i u srcu Evrope napadom istočne na zapadnu Nemačku.

Titova politika

Jugoslavija je 1950. izabrana za nestalnog člana Saveta bezbednosti i odmah se našla pred ogromnim diplomatskim problemom. Tek je dve godine bilo prošlo od raskida sa Tita sa SSSR, ali bliski odnosi sa SAD još nisu bili uspostavljeni. Zapad je bio sumnjičav prema Titu. Pojednostavljeno rečeno, Jugoslavija se javno zalagala za obustavljanje borbenih dejstava, za mir pre svega, ali je ipak uspevala da stavi do znanje da su njene simpatije na strani Južne Koreje, znači, Zapada.

Politika, koju su vodili Tito i Kardelj, a kao predstavnik u Savetu bezbednosti na licu mesta Aleš Bebler pokazala se uspešnom. Logično, Moskva je bila na strani severa, a ako imamo zajedničke neprijatelje jasno je da smo prijatelji.

Što se tiče odnosa prema Istoku i Zapadu pet godina kasnije za vreme Vijetnamskog rata sada već samosvesna Jugoslavija je otvoreno podržavala komunističku vlast severnog Vijetnama, znači bila protiv politike Zapada.

Krajem sedamdeseih godina Tito je posetio Severnu Koreju, a njen vođa Kim Il Sung, deda sadašnjeg vladara Kim Džong Ila, Jugoslaviju. Kim Il Sung je važio za božanstvo. Tipično za njegovu vladavinu je da je ambasada Severne Koreje u Beogradu bila kupila sve postelje u kojima je tokom posete SFRJ spavao, jer posle velikog voljenog vođe niko ne sme da legne u njih. Kao svetinja su poslate u domovinu u muzej posvećen njegovom liku i delu.

J.H./Spiegel/FAZ/Al Jazeera

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

70. godina od kraja korejskog rata Južna Koreja Kim Džong Un korejski rat Sergej Šojgu Severna Koreja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure