Ništa se ne menja dok mi sami ne počnemo da se menjamo. Toliko se plašimo da se pogledamo u ogledalo i priznamo sebi ko smo. A ono što posedujemo, obično tražimo kao odgovor u drugima, pričala je ekološka aktivistkinja Erin Brokovič na "Tok" konferenciji kompanije A1 u beogradskim Silosima
U beogradskim silosima u utorak je održana konferencija kompanije A1 na kojoj je glavna gošća bila američka ekološka aktivistkinja Erin Brokovič.
Pred početak govora u dvorištu su se gosti okupili na koktel-žurci na kojoj nije bilo baš prijatno kako bi se inače očekivalo zbog ko zna koje po redu tropske noći od početka leta.
Nakon žurke, gosti su pozvani u salu u kojoj se inače okupljaju umetnici, naučnici, ekolozi i sportisti. Svi oni imaju jedan zajednički interes> doprinos boljem društvu, kreativnosti, obrazovanju, javnom zdravlju, zaštiti životne sredine.
Foto: Ana Elez
Pre izlaska zvezde večeri na binu, okupljenima se obratio Dejan Turk, generalni direktor kompanija A1 Srbija i A1 Slovenija – mobilnih operatera koji utiču na svoje korisnike da budu ekološki osvešćeni.
„Nisam klimatski ekspert, i ne moram to da budem, da bih video da se svi žalimo na tropske noći, duge periode suše, oluje, poplave, zagađenje vazduha i vode“ i poistovetio situaciju u Srbiji sa Slovenijom koja je ovog avgusta bila pogođena snažnim olujama.
Foto: Ana Elez
Nakon što je ukazao na neke od klimatskih katastrofa sa kojima se svakodnevno suočavamo, najavio je Erin Brokovič kao „simbol zaštite životne sredine“.
Svi smo voda
Svoj govor pred beogradskom publikom Brokovič je započela rečima: „Ako skinem cipele, hoću li biti nevaspitana gošća? Plašim se da ću pasti ako načinim korak nazad“.
Svi su aplaudirali, a onda je nastavila: „Ovde sam da podelim priču sa vama i to nije samo moja priča. Priča o Erin Brokovič je priča svih nas“. A onda je podelila svoju priču, iz emocionalnog ugla, o potrebi za zaštitom životne sredine.
Odrasla je u Kanzasu. Otac inženjer ju je motivisao da se bavi ekologijom. Majka ju je naučila da su žene rođeni lideri, jer brinu za porodicu i životnu sredinu.
Mnogi su joj tokom školovanja govorili da ne može „ovo“ i „ono“, ali sve to je za nju bio izazov da se poveže sa životnom sredinom. Učiteljica ju je naučila da heroj leži u nama samima, iako stalno pokušavamo da ga pronađemo.
„Fascinirana sam vodom. Oduvek sam želela da budem voda. Sačekajte minut, ja i jesam voda. Svi smo voda“.
Kao mlada žena, samohrana majka troje dece, došla je u Kaliforniju. Hitno joj je bio potreban posao. Izborila se da ga pronađe i zadrži. Sada, u šezdesetim godinama, baka je četvoro unučića.
Ključna tačka njenog sinoćnjeg govora bila je kada se zapitala šta je bio njen pokreta;: „Šta je moje zašto?“ Odgovor je da voli prirodu, životnu sredinu, ljude, životinje, svoju decu, dom, ideju da se ide na posao, zarađuje novac, da pošalje decu na koledž“.
U državi u kojoj živi skoro su se dogodili i zemljotres i uragan u istom danu.
Deljenje priča
Kroz život je naučila koliko je važno deliti priče, najpre sa svojom porodicom.
„Nisam političarka, vođa niti jedne agende, doktorka. Ja sam ljudsko biće sa iskustvima i osećanjima“. A ta iskustva i osećanja su ono pravo, što ju je načinilo ekološki osvešćenom za ljude i javno zdravlje.
Napomenula je da je porazno koliko su se ljudi odvojili od prirode, a na kraju i od samih sebe.
„Kompanije, vlade, agencije, zajednice, svi mi, možemo ponovo da pronađemo svoj balans“. Razume da kompanije moraju da ostvaruju profit, ali da su isto tako „sposobne“ da brinu o životnoj sredini i da ih „ništa ne sprečava u tome“.
Foto: Ana Elez
Međutim, napominje da rešenje nije u tome da se kompanije i ljudi međusobno optužuju da je to pojedinačni problem, jer to je problem svih nas i nikud nećemo stići ako budemo igrali igru „Push and pull“ koju je govornica duhovito prikazala na bini, te mnoge goste podsetila na dane detinjstva.
Danas se, kako priča, oseća motivisanije nego pre pet ili deset godina, zato što veruje da možemo ponovo „da se vratimo sebi, da zagrlimo svoju zajednicu jer svi delimo jednu planetu“. Naglasila je da kao što su reke međusobno povezane, tako se i ljudi mogu povezati u jednu zajednicu.
Godinama gostuje na univerzitetima i školama i pomaže ljudima da ponovo veruju u sebe.
„Verujem da jedna individua može da se poveže sa drugom, pa još jednom…i još jednom…i da se svi zajedno držimo za ruke grleći planetu“.
Erin Brokovič nije samo film
Kada su došla na red pitanja publike, jedna gošća je ispričala da iako je pet puta odgledala film Erin Brokovič, to ne može da se meri sa pravim likom i delom američke akivistkinje.
I sama Erin je u uvodnom obraćanju kroz šalu napomenula da nije Džulija Roberts i da se nikad nije udala za bajkera Džordža iz filma.
Slučaj protiv kalifornijske kompanije Pacific Gas & Electric Company koja je pokušala da zataška ogromnu ekološku katastrofu je jedan od najboljih primera kako zalaganje jedne osobe može dovesti do velikih promena. Upravo to je tema filma Erin Brokovič koji je snimljen 2000. godine u režiji Stivena Soderberga.
Džulija Roberts, u glavnoj ulozi, tumači mladu majku koja na sve načine pokušava da pronađe posao kako bi sebi i deci obezbedila pristojan život – baš kao i Erin Brokovič u stvarnom životu.
Foto: Printskrin
Pronalazi posao kao pomoćnica advokata Eda Mazrija, nakon čega se dešava pravi zaplet u kome će imati ključnu ulogu u velikom sudskom procesu protiv kalifornijske kompanije.
„Nakon što je film počeo da se prikazuje, već prvog meseca imali smo stotinu hiljada mejlova iz 126 zemalja“. Kako Brokovič priča, to za nju predstavlja dokaz da „nismo sami“ i da se iste stvari dešavaju svuda.
Decu učiti da osećaju prirodu
Sledeće pitanje bilo je kako učiti decu danas da budu ekološki osvešćeni, slično onome kako je nju otac učio.
„Kroz školske projekte, između ostalog“, objašnjava Brokovič kao nešto što je „logično“ budući da su deca najveći deo vremena u školi. Ali ipak, aktivistkinja ocenjuje da je uticaj porodice mnogo važniji.
„Uključiti ih u to kako se nešto sadi, kako funkcioniše voda, kako žive životinje u divljini, dodirnuti, osetiti, da steknu sposobnost opažanja“, jer, objašnjava, i ona je tako uticala na svoju decu.
„Ja sam vi, vi ste ja, svi smo zajedno“, završila je govor Brokovič uz jak aplauz.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Putin priželjkuje pobedu Vučića na izborima, a Robert Fico dolazi na njegov predizborni skup. Da li je po sredi mešanje u unutrašnje pitanje zemlje ili prijateljska podrška kolegi?
Podaci BIRODI-ja pokazuju veliku neravnomernost u zastupljenosti političkih aktera na televizijama, posebno između SNS-a i Studentske liste. Da li su mogući fer izbori bez političkog pluralizma u medijima?
Informer je objavio da Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi, poseduje kuću u Hrvatskoj, ali podaci hrvatskog katastra pokazuju druge vlasnike te nekretnine
Za Novi optimizam, 5. oktobar je najveći datum moderne istorije Srbije, datum najvažnije društvene i političke promene u savremenoj Srbiji i simbol građanske hrabrosti
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a su prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je?
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.