Najmanje 5200 ljudi je poginulo nakon razorne poplave u gradu Derna. Zbog teške političke situacije, pomoć ne dolazi iako je mnogi šalju
Ministarstvo unutrašnjih poslova vlade Libije saopštio je da je najmanje 5.200 ljudi poginulo nakon razorne oluje i poplava, piše Al Džazira.
Podaci humanitarnih organizacija o stradalima su manji, ali i oni upozoravaju kako bi mogle naglo da porastu, jer se više hiljada ljudi smatra nestalim.
Ministarstvo unutrašnjih poslova istočne libijske vlade je saopštilo da je najmanje 2.300 poginulih, dok je procenu od 10.000 nestalih dao Međunarodni Crveni krst.
Foto: AP
Lučki grad Derna najteže je pogođen poplavama u Libiji. Derna je prepolovljena rekom koja se s visoravni spušta u okean. Mediji javljaju da su se urušile dve brane, zbog čega je oko četvrtina grada završila pod vodom.
„Ne preterujem kada kažem da je 25 posto grada nestalo“, rekao je Hičem Chkiouat iz vlade istočne Libije.
Vlasti su danas proglasile Dernu „gradom katastrofe“.
“Libija nije bila spremna za takvu katastrofu. Još nismo nikad videli ovakvu katastrofu. Priznajemo da je bilo nedostataka iako je ovo prvi put da se suočavamo s takvom katastrofom,” rekao je zvaničnik libijske službe za hitne slučajeve i hitnu pomoć Osama Ali za TV kanal Al Hura.
Foto: AP
Prema libijskom novinaru Abdulkaderu Assadu napore spasavanja otežava politička situacija, postojanje dve vlade.
„Imate ljude koji obećavaju pomoć, ali pomoć ne dolazi. Nema spasilačkih timova, nema obučenih spasilaca u Libiji. Sve u poslednjih 12 godina bilo je u znaku rata“, rekao je za BBC.
S.Ć./NovaS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!