Eksplozijom u Trajalu je nastavljen crni niz pogibija radnika u Srbiji. Nakon tragedija, u svega tri odsto slučajeva neko mora u zatvor, a nadležni često reaguju nonšalantno, kaže za „Vreme“ stručnjak za radno pravo Mario Reljanović
To je treća nesreća u Trajalu u proteklih sedamnaest godina, prva sa smrtnim ishodom.
Fabrika je saopštila da su primenjivani svi bezbednosni standardi i da je objekat bio pod video-nadzorom. Ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić obišao je mesto nesreće i najavio obuhvatnu istragu.
„U medijima se nagađa da li je ovo krivica zaposlenog. Ali, uvek je u pitanju odgovornost poslodavca“, kaže naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo u Beogradu Mario Reljanović.
„Jer, kod opasnih poslova i rukovanja opasnim materijama poslodavac ima objektivnu odgovornost da utvrdi sve mere predostrožnosti i adekvatno obuči radnike“, dodaje Reljanović za „Vreme“.
Za neke opasne poslove, pojašnjava, radnici moraju da imaju barem 21 godinu pa zbunjuje zašto rad sa raketnim gorivom ne spada u to. „Jer, radnik od 18 godina nikako nije mogao da ima iskustva u rukovanju opasnim materijama.“
Niko nije kriv
U Srbiji godišnje ginu desetine radnika – u namenskoj industriji, drugim fabrikama, na gradilištima.
Prema podacima za 2022. godinu, to je 2,39 stradala radnika na sto hiljada zaposlenih – skoro dvostruko više od proseka EU koji iznosi 1,3 odsto. To Reljanović označava „katastrofalnim“.
Foto: FoNet/MUP SrbijeMinistar Gašić na licu mesta
U monografiji „Krivična dela u oblasti rada“, čiji je Reljanović koautor, navodi se da svega u tri odsto slučajeva pogibije radnika neko završi u zatvoru, i to po pravilu na najviše godinu dana. Odgovorno lice kod poslodavca kazni se u četiri odsto slučajeva kućnim zatvorom, a u sedam odsto uslovno.
U 86 odsto slučajeva, dakle, niko navodno nije kriv.
„Očigledno treba mnogo više obratiti pažnju na krivičnu odgovornost odgovornih lica kod poslodavca jer bi to očito bio put da se preduzimaju bolje mere bezbednosti“, kaže Reljanović za „Vreme“.
„Pa dešava se“
Bivalo je u prošlosti da najviši zvaničnici na pogibije radnika reaguju u stilu „dešava se“.
Kada su 2018. stradala dvojica radnika na gradilištu Beograda na vodi, predsednik Aleksandar Vučić je, izjavljujući saučešće porodicama, rekao: „To je život, to su stvari koje se dešavaju.“
Nakon pogibije radnika Krušika 2020. predsednik je rekao da se takve „tehničke stvari“ prilikom ispitivanja novih sredstava „uvek dešavaju sa oružjem i dešavaće se“.
„Primetna je matrica relativizacije vrednosti ljudskih života, posebno u namenskoj industriji i uopšte industriji bliskoj državi, vojsci ili policiji“, kaže o tome Reljanović.
Foto: FoNet/Medija centarMario Reljanović
Posebno mučna epizoda odigrala se nakon pogibije dvojice radnika lučanske fabrike „Milan Blagojević – Namenska“ 2017. godine. Na suđenju dve godine kasnije, ceo radni kolektiv je doveden pred sudnicu – da podrži direktora kojem se sudilo.
„Takav odnos bi jednom mogao da dovede do ogromnog incidenta sa mnogo više žrtava. Jer, ne ulaže se, a pažnja se odvlači plitkim argumentima“, navodi Reljanović. „Mi i oružje, municiju pa, evo, i raketno gorivo proizvodimo kao pre nekoliko decenija.“
Kaže, vredelo bi uložiti više u robotizaciju opasnih poslova jer Srbiji treba industrija – ali joj trebaju i živi ljudi.
„Uvek postoji veći rizik kod opasnih poslova i ljudi koji ih obavljaju moraju da ih budu svesni. Ali, to ne znači da rizici ne mogu da se svedu na minimum. A kod nas toga nema, radi se samo krizni menadžment kad se desi tragedija.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U nacrtu rezolucije, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici
Kina, Rusija, Evropska unija... Ta široka diplomatija koristi se pre svega u svrhu promocije režima i za unutrašnju propaganda, ocenjuje predsednik Foruma za međunarodne odnose Duško Lopandić
Za oko dve nedelje održaće se izbori, a početak ove nedelje obeležilo je „padanje“ lista koalicije „Biram Beograd“ i „Kreni-Promeni“, te njihovim objavama da zbog tih događaja postoji mogućnost da izađu iz izbornog procesa. Konačno, nedelja se završava a na izborima će učestvovati i lista „Kreni-Promeni” u opštini Vračar i lista „Biram Beograd” u svim opštinama osim u Sopotu
Rusko demokratsko društvo organizovalo je protestnu šetnju do pisarnice Predsedništva Srbije i Vlade Srbije gde su predali otvoreno pismo stanovnika Banje Koviljače i Lozničkog kraja, kao i peticiju građana Srbije sa zahtevom da se zaustavi i preispita odluka u vezi sa boravkom porodice Tereh
Kandidat SNS-a za gradonačelnika Aleksandar Šapić iznova obećava već obećane stvari. Izgradnju autobuske stanice odlaže ,,samo za par meseci”, a obećava i dugo priželjkivanu izgradnju kanalizacije
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Opozicija koja ide na izbore možda nije računala sa ovolikim saplitanjem od „svoje“ čaršije, ali je morala da računa na Vučićeve igre. Imaju vrlo malo vremena da pokažu da li su iole spremni za to ili su gologuzi krenuli u koprive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!