
Studenti
Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste
„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić
Foto: Privatna arhiva
U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu
U ponedeljak (24.11) u Novom Sadu počinje suđenje za 12 aktivista Pokreta slobodnih građana i grupe STAV, optuženih za pokušaj nasilne promene ustavnog uređenja. Šta očekuju optuženi i njihovi advokati?
Pred Višim sudom u Novom Sadu počinje suđenje pripadnicima Pokreta slobodnih građana (PSG) Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću, Mariji Vasić, Ladu Jovoviću i Davoru Stefanoviću, kao i aktivisti neformalne organizacije STAV Lazaru Diniću.
Sudski proces, ali u odsustvu, počinje i za Dinićeve kolege iz STAV-a koji nisu u Srbiji i za kojima je raspisana poternica, odnosno za Branislava Đorđevića, Doroteju Antić, Milu Pajić, Anju Pitulić, Jovana Dražića i Dejana Bagarića, podseća Dojče vele.
Oni se terete da su, kako je navedeno u optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, a u koju je DW imao uvid, 12. marta ove godine u prostorijama PSG-a u Novom Sadu „dogovarali i planirali“ da tokom protesta 15. marta u Beogradu „silom pokušaju da promene ustavno uređenje Srbije“, kao i da „svrgnu najviše državne organe i predstavnike tih organa“ – Skupštinu, Vladu i predsednika države.
U obrazloženju optužnice opisan je njihov razgovor koji je prisluškivala Bezbednosno-informativna agencija (BIA), a koji je u martu emitovan na nekoliko televizija s nacionalnom frekvencijom. Od tada u delu javnosti bliskoj vlastima nisu prestajali komentari da je reč o „teroristima“ koji su planirali sprovođenje „obojene revolucije“ i „prizivali građanski rat“.
Od kada je protiv njih podneta krivična prijava, mnogi pravnici ukazivali su da je reč o nezakonitom postupku, pošto se krivična prijava zasniva na audio-snimku prisluškivanog razgovora, koji nije pribavljen u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, pa da se zbog toga ne može koristiti za vođenje krivičnog postupka.
„Postupak koji se u suštini oslanja na jedan nezakonit dokaz ne može da opstane pred merilima zakonitog i pravičnog postupka“, kaže za DW advokat Filip Lazić.
Do snimka razgovora aktivista PSG-a i STAV-a došlo se slučajno – u optužnici piše da se do saznanja o tom razgovoru došlo na osnovu „izveštaja BIA o rezultatima primene posebne mere kojom se odstupa od načela nepovredivosti tajne pisama i drugih sredstava opštenja prema (narodnoj poslanici i potpredsednici PSG-a) Ani Oreg“.
Ona je na društvenoj mreži Iks 4. novembra napisala da za sprovođenje mera pod kojima je ona bila ili je i dalje, „treba da postoji osnovana sumnja da je neko pretnja po nacionalnu bezbednost“.
„To je u mom slučaju potpuna izmišljotina. Tvrdim da su ove mere tu da bi se prisluškivao rad opozicije“, navela je Oreg.
PSG je ranije zatražio obustavu postupka protiv njihovih aktivista i aktivista grupe STAV „zbog nelegalno prikupljenih dokaza“.
„Ukoliko pravosuđe pod pritiskom režima ostane pri svojim stavovima, zahtevamo da suđenje bude otvoreno za javnost kako bi ista mogla da dobije odgovore na pitanja ko je, zašto i pod kojim obrazloženjem praćen i sniman“, naveo je PSG.
Advokat Predrag Bogovac za DW kaže da će se odbrana Marije Vasić zasnivati između ostalog na tome što „iz priče – možda bismo mogli da napravimo neku akciju, npr. prilazak RTS-u ili pojavljivanje na RTS-u (što se pominje u prisluškivanom razgovoru) – ne proizilazi planiranje rušenja vlasti i promene ustavnog poretka“.
„To je odbrana Marije Vasić i mislim da će to manje-više biti i odbrana drugih optuženih. Advokat Aleksandar Petrović i ja ćemo sve što je Marija rekla objasniti sudu. Dakle, šta znači to što je rekla i zašto je to rekla. Ne bežimo od izgovorenih reči, ali moramo objasniti sudu kako bi dobio pravi kontekst i kako bi shvatio o čemu je reč. Računam da će sud to i shvatiti“, kaže Bogovac.
Pet pripadnika PSG-a i Lazar Dinić proveli su najpre u pritvoru, a onda u kućnom pritvoru po sedam meseci.
Iako je Evropski parlament 7. maja usvojio rezoluciju kojom je tražio oslobađanje pritvorenih aktivista, sud im je 13. maja treći put produžio pritvor na po 30 dana. Marija Vasić je tada počela štrajk glađu i žeđu, posle čega je prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu. Posle toga je njoj, Jovoviću i Diniću određen kućni pritvor, a takva odluka kasnije je doneta i za Cvijetića, Srđana Đurića i Davora Stefanovića.
„Bila sam, naravno, neupućena u tretman pritvorenika; nisam znala da se prilikom svakog izlaska iz ustanove, kao što je odlazak kod lekara ili na ročište, pritvorenicima stavljaju lisice na ruke i noge, da žene imaju pravo na tri tuširanja nedeljno, da nema fena za kosu, da se kosa suši na radijatoru, da su vrata od WC-a koji je u sobi namerno pretesterisana da nemate ni tu privatnost, da nemate pravo na bilo kakvo dezinfekciono sredstvo, da ne smete da razgovarate ni sa kim na hodniku i da kada neko naiđe, morate da gledate u zid“, kaže za DW Marija Vasić.
Dodaje da su pisma koja je dobijala putovala po mesec dana.
„Mnogo toga nema nikakvog smisla osim da vas dehumanizuju i psihički polome. Posle trećeg produženja pritvora stupila sam u najrigorozniji oblik štrajka, glađu i žeđu. I to je jedino izvuklo svih nas šestoro odatle“.
Navodi da nema nikakva predviđanja kada je reč o tome kako će se odvijati suđenje.
„Naučili smo da sve može da se desi, kao što se do sada sve dešavalo kada smo se najmanje nadali i ništa kada smo očekivali. Tako se mora živeti kada ste u rukama našeg pravosuđa“, ocenjuje Marija Vasić.
Doroteja Antić jedna je od šest aktivista grupe STAV kojima će se suditi u odsustvu i za kojima je raspisana poternica.
„Na moju veliku žalost, s obzirom na to da je Srbija postala moderna diktatura u kojoj vlada princip bezakonja, od suđenja za sada nemam velika očekivanja. Da je tužilaštvo adekvatno radilo svoj posao od početka, naš slučaj bi odavno pao pošto ne postoji nijedan validan dokaz na osnovu kog bismo mogli biti osuđeni“, kaže za DW Doroteja Antić.
Dodaje da nije mogla da pretpostavi da će se naći u „političkom egzilu“.
„Iako je ovo iskustvo bilo psihički opterećujuće i u najmanju ruku stresno, smatram da su moji saborci koji su ostali u Srbiji i proveli više od sedam meseci u pritvoru prošli pravi pakao. Na sreću, pre nekoliko nedelja su pušteni da se brane sa slobode i to mi je bilo ogromno olakšanje“, navodi Antić.
Odgovarajući na pitanje da li razmišlja o traženju političkog azila, kaže da se ona i njenih pet kolega „de fakto nalaze u političkom egzilu“.
„Mi smo na nacionalnoj poternici u Srbiji i u nemogućnosti da se vratimo u državu bez momentalnog privođenja, ali u mojim očima, kao i u stvarnosti, egzil nije jednako azil. Proces traženja azila veoma je dugačak i komplikovan proces koji za sada nisam ozbiljnije razmatrala, međutim ta opcija nije isključena ukoliko suđenje ne bude išlo dobro“.
Tužilac je u optužnici naveo da za sve optužene traži po pet godina zatvora.
„Za razliku od našeg suđenja, za koje nema nijedan zakonit dokaz, za pad nadstrešnice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi itekako ima dokaza. To sve govori o ovom društvu“, zaključuje za DW Marija Vasić.

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve