
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: AP
Nakon današnje litije „Za spas Srbije“ u Beogradu, Srpska pravoslavna crkva je održala moleban za spas porodice ispred Hrama svetog Save, a patrijarh Porfije je u gotovo jednosatnom obraćanju govorio o razlici između hrišćanskog identiteta i jevanđeljskog sistema vrednosti koje poštuju braća Srbi, i onih koji hoće da nam nametnu oni drugi, koji imaju drugačije vrednosti. Sve to uoči Europrajda
Patrijarh srpski Porfirije obratio se večeras okupljenom narodu ispred Hrama svetog Save. Govorio je o Europrajdu 2022 koji sutra počinje u Beogradu. Poručio je da „nikome ne namećemo svoj način života, ali ne želimo da nam drugi nameću svoje vrednosti.“
Patrijarhjov govor je bio kraj molebana za spas porodice koji je organizovala Srpska pravoslavna crkva.
Na moleban su došli učesnici litije koja je bila odvojeno organizovana. Kao i prethodne dve održane u avgustu, i ova se zvala „Litija za spas Srbije“. Njen organizator se ne zna, pominju se desetak desničarskih organizacija.

Učesnike litije su dočekali pripadnici desničarske organizacije Narodna patrola i povele ih od zgrade Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve u Beogradu sa srpsko-ruskom (ili obrnuto) zastavom. Kako su objavili mediji, bila je duga 600 metara i građani su je nosili iznad glava ulicama Beograda ka Hramu Svetog Save, gde je održan moleban.
Litija je protest protiv Europrajda 2022, protiv, kako je rečeno „državnog udara pod patronatoim Sjedinjenih Američkig Država i zapada“.
Učesnici litije su nosili slike ruskog predsednika Vladimira Putina, mnogi su imali crne majice sa slovom Z koje je simbol ruskog napada na Ukrajinu, nosili su transparente na ruskom, a od Slavije do Hrama predvodili su ih bajkeri. Nosili su i ikone i slike Draže Mihailovića, pevali su pesme posvećene Kosovu i uzvikivali „Kosovo je Srbija“.
Tokom litije nije bilo incidenata, mada su upozoreni da će ih biti i da ne nasedaju na njih. Uniformisane policije nije bilo.
Ispred Hrama ih je dočekala velika bina sa četiri ogromna vučnika i nekoliko video bimova.
Patrijarh Porfirije je govorio oko jedan sat. Objašnjavao je koje su razlike između hrišćanskih vrednosti, onih koje Bog propisuje, i onih koje hoće da nam nbametnu. Govorio je i o značenju identiteta muškarca i žene koji spajanjem stvaraju porodicu koja ja stub našeg društva, o abortusu, o udžbenicima i školskom sistemu koji omogućava da naša deca dođu sa tim drugim vrednostima, i ostalim vrednostima koje su nam nametnute.
Pomenuo je i da svako ima prava da živi kako hoće jer „mi ne sudimo, mi se molimo za njih“ i da smo „mi protiv svake vrste nasilja, mržnje, prezira, žigosanih i onih koji de ideje“, ali je rekao i da je „za nas hrišćane neprihvatljiv LGBT.“
„Stoga je razumljivo“, rekao je, „što se protivimo takozvanom Europrajdu da paradiraju ulicama Bogorodičinog grada.“
Rekao je da „smo ih već videli“, opisao ih je kao opskurne i kao egzibicioniste, pomenuo je njihovu „estetsku agresiju“ i ostalo čime „izruguju i vređaju naše vrednosti“.
Cilj im je da „preoblikuju naše društvo, naše vrednosti, a da mi to od njih nismo tražili“.
Rekao je i da je „dubinski u sebi“ siguran da nije tačno „što neki kažu da mi vodimo krstaški rat“. Podsetio je ko je i kako vodio Krstaški rat i rekao da smo „mi bili objekat Krstaških ratova“.
„Da li mi vodimo Krstaški rat? Pa nismo mi otišli u drugu državu da milom ili silom nametnemo svoje vrednosti“, rekao je patrijarh srpski Porfirije. “Drugi su došli u našu kuću da da propagiraju svoje ideje, nameću ih. Hoće da nam kažu kakvi da budemo, siluju nam pamet, dušu. Hteli bi, ali neće moći!“
Na kraju je prisutne pozvao da se mole za mir, za ceo svet, i za „posrnulu braću“.
Ranije, na početku litije je rečeno da će naredni skup zakazan u vreme Parade ponosa 17. septembra biti održan ako je država dozvoli, a u protivnom – neće.
S.Ć.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve