Jedan za drugim studenti blokiraju rad fakulteta. Profesor na FPN i narodni poslanik ZLF Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da je dobro što su studenti našli način da izraze svoje nezadovoljstvo i da većina profesora podržava njihove zahteve
Pod protestom studenata „pada“ fakultet po fakultet različitih univerziteta. Protest se organizuje u Beogradu, Novom Sadu i u Nišu.
Studenti blokiraju Filozofski fakultet u Novom Sadu, a u Beogradu Filozofski, Filološki, Arhitektonski, Prirodno-matematički, Fakultet za fizičku hemiju, Fakultet političkih nauka, Fakultet dramskih umetnosti, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja (od srede, 4. decembra), a za petak (6. decembar) je najavljena i blokada Fakulteta organizacionih nauka.
Pravni fakultet u Beogradu najavio je prekid nastave i blokadu raskrsnice na 15 minuta u petak (6. decembra) u 11:52.
Zahtevi svih studenata su manje-više isti: objavljivanje kompletne dokumentacije koja se tiče rekonstrukcije Železničke stanice u Novom Sadu; odbacivanje optužbi protiv lica uhapšenih i privedenih na protestima nakon tragedije; podnošenje krivičnih prijava protiv lica koja su fizički napala profesore i studente; u slučaju da se utvrdi da neki od napadača vrši javnu funkciju, njihovo razrešenje.
Među zahtevima se našlo i povećanje od 20 odsto budžetskih sredstava za državne fakultete, ali su, na primer, studenti FPN-a ovom prilikom odustali od toga.
Većina profesora podržava zahteve studenata
Profesor na Fakultetu političkih nauka i narodni poslanik Zeleno-levog fronta Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da je dobro što su studenti našli način da izraze svoje nezadovoljstvo jer su i za njih službeni kanali zatvoreni, pa su morali da se odluče na ove malo radikalnije korake – zauzimanje zgrada fakulteta dok se ne reše neki problemi.
„Većina profesora podržava zahteve studenata, možda deo profesora ima problema sa načinom kako se to radi, ali do sada nije bilo nekih većih problema, koliko ja znam, da je neko pokušavao da održi nastavu“, ukazuje Pavićević.
Objašnjava da je studentima dugo vremena bio oduzet glas i mogućnost da izraze svoje mišljenje, a prvi put kada su počeli da ga artikulišu neformalnim kanalima dobili su po nosu, zatvarani su, tukli su ih, zaletali se i automobilima na njih i tako dalje.
Za to vreme, dodaje Pavićević, zvanične studentske organizacije su se ponašale kao da se to ne dešava te ne iznenađuje što su studenti sa više fakulteta na ovaj način počeli da iskazuju svoje nezadovoljstvo.
Funkcija plenuma
Blokade podrazumevaju potpunu obustavu nastave i akademskog rada, a to znači da neće biti ni kolokvijuma, ni ispita, ni konsultacija.
Foto: FoNet/Marko DragoslavićBlokada Fakulteta političkih nauka Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Na Planumu Fakulteta političkih nauka u utorak (3. decembra) izglasano je i da profesorima nije dozvoljen ulaz na fakultet, a da će biti dozvoljen administartivnoj službi i pomoćnim radnicima.
Međutim, već u sredu će Plenum biti ponovo održan pa će se o tome ponovo raspravljati, jer, kaže Pavićević, jedan broj studenata ne želi da se udalje profesori koji ih i inače podržavaju.
Dodaje da su slabosti Plenuma što neko na licu mesta može da predloži nešto i onda da se to usvoji bez neke ozbiljnije rasprave, ali da je prednost što sva odluka može i vrlo brzo da se ukine.
Sagovornik „Vremena“ naglašava da bi profesori trebalo da na neki način iskažu svoju podršku studentima, ne u smislu učešća u Plenumu, već da im pomognu, recimo, po pitanju logistike – oni tamo treba da jedu, da spavaju, da imaju šta da rade dok blokiraju fakultet.
„Sa druge strane i profesori na svoj način podržavaju te iste zahteve“, kaže Pavićević.
U utorak je Studentski parlament Univerziteta u Beogradu saopštio na svom Instagram nalogu da izražava zabrinutost zbog dešavanja prethodnih dana, zbog „zloupotrebe visokoškolskih institucija“.
„Pozivamo sve studente, profesore i akademsku javnost da se obrate ustanovama koje su nadležne za ispunjenje zahteva koji su objavljeni u medijima. Napominjemo da su visokoškolske ustanove mesta obrazovanja, a ne političkog organizovanja“, navode oni.
Dodali su da će “legitimni” predstavnici studenata uvek biti na strani studenata „ali i na strani akademske čestitosti i podržati zahteve iza kojih se ne krije politička pozadina“.
Uputili su i apel političkim akterima da „obest, pritiske i uzurpaciju obrazovnih institucija prekinu, kako bi studenti neometano nastavili slobodno delovanje u akademskom duhu“.
Profesor Pavićević na to kaže da je uzurpacija zapravo ono što radi Studentski parlament Univerziteta, kao i mnogi Studentski parlamenti na fakultetima,.
„Sve te organizacije nemaju ni ,l‘ od legitimnosti. U mnogim slučajevima se radi o profesionalnim studentskim predstavnicima. Izbori za studentske parlamente su često mnogo gori od onih koji se dešavaju na nacionalnom nivou. Tako da su oni prosto jedna studentska klasa za sebe i ne iznenađuje da štite svoj položaj i nešto što su radili prethodnih godina samo što javnost nije obraćala neku veliku pažnju na to“, zaključuje Pavićević.
Podrška kolega iz Hrvatske
Studentima koji blokiraju Fakultet političkih nauka podršku je pružion i Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ali i svim ostalim studentima u Srbiji.
„Podržavamo sve studente koji blokiraju svoj fakultet zbog incidenta i nasilja na mirnom i prijavljenom skupu tokom kojeg su studenti odavali počast poginulima u Novom Sadu”, pišu u saopštenju na svom Instagram nalogu.
Smatraju da nasilju nema mesta u civilizovanim i demokratskim društvima, te stoga stoje uz studente koji žele da se pronađu i kazne odgovorne osobe jer su „studenti oduvek bili porketači društvenih promena! Sramota je da ih sada nasilno ućutkuju”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
"Poruka za naše ljude u Srbiji: Pravda i istina uvek pobede. Neka istraju", rekao je Novak Đoković nakon finala u Melburnu. Ove reči materijalizuju njegov stav prema onome što se kod nas događa, kaže za "Vreme" Andrej Josifovski Pijanista. On je omiljeni Noletov umetnik koji je u nedelju proglašen za drugog najboljeg muralistu na svetu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao se na televiziju baš dok igra Novak Đoković. Za razliku od Đokovića, Vučić četrnaest godina nije imao duel. Pojavljuje se samo tamo gde su pitanja servirana labavo, a vineri iz forhenda zagarantovani
Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović
Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje
U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!