Jedan za drugim studenti blokiraju rad fakulteta. Profesor na FPN i narodni poslanik ZLF Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da je dobro što su studenti našli način da izraze svoje nezadovoljstvo i da većina profesora podržava njihove zahteve
Pod protestom studenata „pada“ fakultet po fakultet različitih univerziteta. Protest se organizuje u Beogradu, Novom Sadu i u Nišu.
Studenti blokiraju Filozofski fakultet u Novom Sadu, a u Beogradu Filozofski, Filološki, Arhitektonski, Prirodno-matematički, Fakultet za fizičku hemiju, Fakultet političkih nauka, Fakultet dramskih umetnosti, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja (od srede, 4. decembra), a za petak (6. decembar) je najavljena i blokada Fakulteta organizacionih nauka.
Pravni fakultet u Beogradu najavio je prekid nastave i blokadu raskrsnice na 15 minuta u petak (6. decembra) u 11:52.
Zahtevi svih studenata su manje-više isti: objavljivanje kompletne dokumentacije koja se tiče rekonstrukcije Železničke stanice u Novom Sadu; odbacivanje optužbi protiv lica uhapšenih i privedenih na protestima nakon tragedije; podnošenje krivičnih prijava protiv lica koja su fizički napala profesore i studente; u slučaju da se utvrdi da neki od napadača vrši javnu funkciju, njihovo razrešenje.
Među zahtevima se našlo i povećanje od 20 odsto budžetskih sredstava za državne fakultete, ali su, na primer, studenti FPN-a ovom prilikom odustali od toga.
Većina profesora podržava zahteve studenata
Profesor na Fakultetu političkih nauka i narodni poslanik Zeleno-levog fronta Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da je dobro što su studenti našli način da izraze svoje nezadovoljstvo jer su i za njih službeni kanali zatvoreni, pa su morali da se odluče na ove malo radikalnije korake – zauzimanje zgrada fakulteta dok se ne reše neki problemi.
„Većina profesora podržava zahteve studenata, možda deo profesora ima problema sa načinom kako se to radi, ali do sada nije bilo nekih većih problema, koliko ja znam, da je neko pokušavao da održi nastavu“, ukazuje Pavićević.
Objašnjava da je studentima dugo vremena bio oduzet glas i mogućnost da izraze svoje mišljenje, a prvi put kada su počeli da ga artikulišu neformalnim kanalima dobili su po nosu, zatvarani su, tukli su ih, zaletali se i automobilima na njih i tako dalje.
Za to vreme, dodaje Pavićević, zvanične studentske organizacije su se ponašale kao da se to ne dešava te ne iznenađuje što su studenti sa više fakulteta na ovaj način počeli da iskazuju svoje nezadovoljstvo.
Funkcija plenuma
Blokade podrazumevaju potpunu obustavu nastave i akademskog rada, a to znači da neće biti ni kolokvijuma, ni ispita, ni konsultacija.
Foto: FoNet/Marko DragoslavićBlokada Fakulteta političkih nauka Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Na Planumu Fakulteta političkih nauka u utorak (3. decembra) izglasano je i da profesorima nije dozvoljen ulaz na fakultet, a da će biti dozvoljen administartivnoj službi i pomoćnim radnicima.
Međutim, već u sredu će Plenum biti ponovo održan pa će se o tome ponovo raspravljati, jer, kaže Pavićević, jedan broj studenata ne želi da se udalje profesori koji ih i inače podržavaju.
Dodaje da su slabosti Plenuma što neko na licu mesta može da predloži nešto i onda da se to usvoji bez neke ozbiljnije rasprave, ali da je prednost što sva odluka može i vrlo brzo da se ukine.
Sagovornik „Vremena“ naglašava da bi profesori trebalo da na neki način iskažu svoju podršku studentima, ne u smislu učešća u Plenumu, već da im pomognu, recimo, po pitanju logistike – oni tamo treba da jedu, da spavaju, da imaju šta da rade dok blokiraju fakultet.
„Sa druge strane i profesori na svoj način podržavaju te iste zahteve“, kaže Pavićević.
U utorak je Studentski parlament Univerziteta u Beogradu saopštio na svom Instagram nalogu da izražava zabrinutost zbog dešavanja prethodnih dana, zbog „zloupotrebe visokoškolskih institucija“.
„Pozivamo sve studente, profesore i akademsku javnost da se obrate ustanovama koje su nadležne za ispunjenje zahteva koji su objavljeni u medijima. Napominjemo da su visokoškolske ustanove mesta obrazovanja, a ne političkog organizovanja“, navode oni.
Dodali su da će “legitimni” predstavnici studenata uvek biti na strani studenata „ali i na strani akademske čestitosti i podržati zahteve iza kojih se ne krije politička pozadina“.
Uputili su i apel političkim akterima da „obest, pritiske i uzurpaciju obrazovnih institucija prekinu, kako bi studenti neometano nastavili slobodno delovanje u akademskom duhu“.
Profesor Pavićević na to kaže da je uzurpacija zapravo ono što radi Studentski parlament Univerziteta, kao i mnogi Studentski parlamenti na fakultetima,.
„Sve te organizacije nemaju ni ,l‘ od legitimnosti. U mnogim slučajevima se radi o profesionalnim studentskim predstavnicima. Izbori za studentske parlamente su često mnogo gori od onih koji se dešavaju na nacionalnom nivou. Tako da su oni prosto jedna studentska klasa za sebe i ne iznenađuje da štite svoj položaj i nešto što su radili prethodnih godina samo što javnost nije obraćala neku veliku pažnju na to“, zaključuje Pavićević.
Podrška kolega iz Hrvatske
Studentima koji blokiraju Fakultet političkih nauka podršku je pružion i Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ali i svim ostalim studentima u Srbiji.
„Podržavamo sve studente koji blokiraju svoj fakultet zbog incidenta i nasilja na mirnom i prijavljenom skupu tokom kojeg su studenti odavali počast poginulima u Novom Sadu”, pišu u saopštenju na svom Instagram nalogu.
Smatraju da nasilju nema mesta u civilizovanim i demokratskim društvima, te stoga stoje uz studente koji žele da se pronađu i kazne odgovorne osobe jer su „studenti oduvek bili porketači društvenih promena! Sramota je da ih sada nasilno ućutkuju”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Kakva sad Venecijanska komisija i spremnost da se razgovara o 'Mrdićevim zakonima' kad nam je sam predsednik Republike rekao da smo prvi put doneli zakone bez stranaca“, kaže za "Vreme" sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić
Šta se događa s postupkom Evropske narodne partije protiv Srpske napredne stranke? Šta nemački demohrišćani kažu o Vučićevom sistemu vladanja i licemerju?
Uhapšeni su osumnjičeni iz Kraljeva, koji su dogovarali nabavku oružja i napad na život i telo predsednika Republike Srbije, njegove supruge i dece, saopštio je MUP Srbije. Ova vest čak ni na portalima nekih režimskih medija u utorak ujutru nije bila na prvom mestu
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu (POSK VJT) odbilo je da odgovori na pitanja Danasa da li je tačno da je u decembru prošle godine naložilo Odeljenju za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije (UKP) hapšenje Aleksandra Milikića, gradonačelnika Bora i funkcionera Srpske napredne stranke, ali da UKP još uvek nije postupila po nalogu
Politička komunikacija vlasti u Srbiji funkcioniše kao razrađen sistem u kome predsednik Aleksandar Vučić ima centralnu ulogu, dok mreža saradnika, funkcionera i javnih aktera prenosi, pojačava i oblikuje poruke namenjene različitim segmentima javnosti
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!