Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Neki cene da ide zimski period kada će front biti stabilan i da je će to biti prilika da se otvore politički pregovori o završetku rata. Pesimista sam po tom pitanju jer za sada ima samo indicija da će i zima biti ratna
Rusi su otišli iz Hersona. Ukrajinci su ušli u prostor za koji su se, mora se reći, borili hrabro uz znatne gubitke. Odmah su pokušali da odu i dalje i da se iskrcaju na poluostrvo Kinburnska kosa, peščani prostor koji zatvara izlaz ka Crnom moru iz oblasti Hersona i Nikolajeva. Kažu Ukrajinci da su sa tog prostora lansirani dronovi “geran-2” na letove u jednom smeru, do ciljeva koje su uništavali od sredine oktobra. Rusi su odbranili taj položaj, uništili ukrajinske desantne čamce i čekaju šta će dalje da se desi jer je inicijativa sada u ukrajinskim rukama…
Obrat na frontu počeo je 19. jula kada su Ukrajinci višecevnim lanserom raketa M142 HIMARS prvi put gađali Antonovski most, građevinu dužine 1.366 metara koja premošćava veliki Dnjepar i povezuje zonu odgovornosti ruske južne grupacije snaga. Front je bio sa desne strane, ali logističke baze su na levoj strani i vozila su išla magistralnim putem E97, koridorom koji ide od Krima do Hersona.
Iz Rusije su sva sredstva, od tenka do municije, dolazila najčešće železnicom preko Krimskog mosta, pa su onda preko E97 i Hersona distribuirana do jednica. Antonovski most je bio ključan jer je naredni most skoro 70 kilometara uzvodno, a pontonski mostovi na velikoj reci su laka meta. Prevoz skelama nije dovoljan da se održi stalno snabdevanje nekoliko desetina hiljada vojnika.
Zato su Ukrajinci gađali raketama iz HIMARS-a sve dok je bilo šanse da se most pređe…
Pročitajte ceo tekst Aleksandra Radića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (17. novembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Masovno nezadovoljstvo građana, sankcije protiv NIS-a i krah spoljne politike u kojoj je Vučić hteo da bude dobar sa svim stranama sveta… To su razlozi ekonomskog posrtanja Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio još jednom silno naoružavanje Srbije. Da li se iza najave o udvostručenju vojnih kapaciteta kriju stvarne bezbednosne pretnje ili je to politički marketing? Ili se režim naoružava protiv sopstvenog naroda?

„Neverovatna razbojnička, gusarska, kriminalna akcija“, uzbuđivao se Dragan J. Vučićević na svojoj TV Informer zbog otmice predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Izrazio je bojazan da bi Amerikanci tako i Aleksandra Vučića mogli da ćape. Opleo je D. J. sada najstrašnije po Donaldu Trampu, a toliko se bio radovao kada je ovaj po drugi put ušao u Belu kuću
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve