img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Plagijat

Opet minirana Komisija koja je češljala doktorski rad Jelene Trivan

19. decembar 2024, 08:45 Nemanja Rujević
Foto: Vreme
Copied

Troje članova Stručne komisije Filološkog fakulteta nemaju dilema da je doktorski rad Jelene Trivan – plagijat. Ali četvrti član, onaj kojeg imenuje Nacionalni savet za visoko obrazovanje, opet je podneo ostavku, rušeći tako Komisiju

Propala je i druga Stručna komisija koja je trebalo da proceni da li je Jelena Trivan, prva žena Telekoma Srpske, plagirala doktorski rad na Filološkom fakultetu.

Kako je potvrđeno za „Vreme“, i ova komisija je minirana na isti način – tako što se iz nje ekspresno povukao član kojeg je imenovao Nacionalni savet za visoko obrazovanje.

Ostalo troje članova komisije – koji su odavno sačinili prednacrt izveštaja prema kojem je rad Jelene Trivan ocenjen kao plagijat – opet su zalud radili. Pravila su takva da komisija mora da preda izveštaj u punom sastavu inače mora ispočetka da se formira.

Pravnik za bibliotekarstvo

Ovoga puta je nogu povukao profesor Bojan Bojanić sa Univerziteta u Prištini izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu.

Bojanić je inače pravnik pa je nejasno kako je mogao da završi u Stručnoj komisiji koja se bavi temom bibliotekarstva – o čemu je pisala Trivan u doktorskoj tezi.

Bojanić nije odgovorio na pitanja „Vremena“ zašto se povukao iz Komisije, da li je neko vršio pritisak na njega i otkud uopšte on tu kao pravnik.

Predsednik komisije Boban Arsenijević sa Univerziteta u Gracu za „Vreme“ je potvrdio da je Bojanić usmeno saopštio da podnosi neopozivu ostavku, o čemu je Arsenijević obavestio fakultet.

Kako kaže, Bojanić najpre nije ni pogledao materijal, na onlajn-sastancima komisije je učestvovao iz automobila, tražio pomeranje termina i zahtevao da se komisija bavi stvarima van nadležnosti što bi oteglo njen rad preko roka od 60 dana.

„Na kraju se oštro usprotivio stavu ostalo troje članova da već na drugoj sednici možemo da diskutujemo izveštaj i podneo neopozivu ostavku“, priča Arsenijević.

Nestručna lica

Tako se nastavlja saga oko doktorata Jelene Trivan, ranije potpredsednice i poslanice Demokratske stranke koja je u eri vlasti SNS postajala prva žena Službenog glasnika i Filmskog centra Srbije, a danas vodi Telekom Srpske.

„Vreme“ je još 2019. godine u tekstu „Anatomija jedne disertacije“ pisalo da je Trivan bez navođenja izvora prepisala oko 15 odsto svog rada. Našli su se tu čitavi članci sa Vikipedije i poglavlja knjiga drugih autora.

Nedavno je Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno osudio „Vreme“ zbog tog teksta, procenjujući duševnu bol Jelene Trivan na 80.000 dinara.

Ni Trivan ni Sud nisu osporavali da je prepisivanja bilo, već tvrdili da novinari nisu „stručna lica“ koja mogu da procene da li je nešto plagiranje. „Vreme“ traži reviziju presude od Vrhovnog kasacionog suda.

Paralelno sa tim postupkom traje pokušaj da upravo „stručna lica“ utvrde da li je reč o plagijatu. Grupa univerzitetskih profesora je još 2022. godine predala zvaničnu prijavu, Filološki fakultet imenovao dvoje članova komisije, Univerzitet u Beogradu trećeg, ali se duže od godinu dana čekalo da Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO) imenuje člana.

Oni su najpre imenovali Borivoja Baltazarevića, stručnjaka za medije sa Instituta za srpsku kulturu Priština, izmeštenog u Leposavić. Ali, Baltazarević se povukao posle par sednica, izgovarajući se ličnim razlozima.

Fakultet nemoćan

Sada je istu matricu sledio i Bojanić, opet rušeći Stručnu komisiju.

„Teško je oteti se utisku da rad komisije opstruira NSVO, telo Vlade čiji je visoki službenik bila autorka disertacije“, kaže Arsenijević.

Inače, članica NSVO na predlog Ministarstva prosvete je i Aleksandra Vraneš, bivša v.d. dekanke Filološkog fakulteta i mentorska doktorskog rada Jelene Trivan. Kod nje je Trivan polagala skoro sve predmete na magistarskim i doktorskim studijama, dobijajući isključivo desetke.

Filološki fakultet je tako u nevolji – nema načina da utvrdi eventualno neakademsko ponašanje Jelene Trivan i zaštiti svoj integritet.

Jer, kako za „Vreme“ kaže dekanka Iva Draškić Vićanović, procedura nijednom fakultetu ne daje opcije za ovakve situacije.

„NSVO mesecima ne odgovara na naše zahteve da imenuje člana, a svaki imenovani dosad je dao ostavku. Propisi su takvi da fakulteti nemaju mehanizam da izađu iz ovog začaranog kruga“, navodi ona.

Stvar sada kreće nanovo. Opet će se od NSVO tražiti da imenuje člana, ali izvori „Vremena“ veruju da će i taj ponovo minirati rad komisije.

Tagovi:

Filološki fakultet Jelena Trivan Komisija Plagijat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure