Sa skupova protiv rudarenja litijuma koji su održani u Smederevu, Rekovcu, Bresnici i Boru poručeno da građani ne žele iskopavanje litijuma. Saopšteno i da postoje već dovoljno veliki ekološki problemi povodom kojih vlast ništa ne preduzima
Novi protesti protiv iskopavanja litijuma održani su u Smederevu, Rekovcu, Bresnici i Boru.
Građani su sve okupili u centru Smedereva, i oni ističu da nisu na protestu samo zbog Rio Tinta, već i zbog najavljene izgradnja rafinerije koju treba da grade Kinezi.
Mnogi od njih ističu da se oni već bore sa ekološkim problemima koji postoje zbog čeličane u tom gradu, na koje su se žalili ali kako navode, „vlast ništa ne preduzima“.
Na protestu govore Nikola Krstić iz Pokreta „Tvrđava“, Gojko Božović iz „ProGlas“-a , Vladimir Štimac bivši koršarkaš, Ivan Milosavljević iz Pokreta „Mlavska vojska“.
Sa protesta je poslata jedinstvena poruka – Naše zdravlje ili njihov profit?
Protest u Rekovcu je borba i za svaki drugi kraj u Srbiji
„Protest u Rekovcu je nastavak borbe za Levač, ali i za Jadar i svaki drugi kraj u Srbiji“, upravo to poručuju građani Rekovca i levačkog kraja koji su se okupili kako bi pokazali svoje protivljenje iskopavanju litijuma u Srbiji, prenosi N1.
Okupljeni građani izneli su i svoje domaće proizvode, voće i povrće sa željom da i na taj način poruče da neće dozvoliti da propadne njihova plodna zemlja i zasadi.
Protest protiv iskopavanja litijuma održan je i u Bresnici kod Čačka, a na njemu su govorili Lazar Kričar, profesor Rudarsko-geološko fakulteta u Beogradu, dr Borislav Antonijević, narodni poslanik i Miladin Ševarlić, agroekonomista.
Kako je preneo N1, meštani tvrde da se Bresnica nalazi na mapi geoloških istraživanja jer je deo šireg područja namenjenog tome, a koje se prostire od Gružanskog jezera, pa sve do Kraljeva.
N1Protest u Bresnici kod Čačka
Bor: Svaki četvrti stanovnik ima neki oblik karcinoma
Ispred Kulturnog centra Bor u tom gradu sa protesta je poručeno svima u Srbiji da svaki četvrti stanovnik tog grada ima neki oblik raka, da su to podaci iz studije Instituta Batut iz 2015. godine, a koja je dugo skrivana.
Organizatori protesta su pročitali zahteve koje će predati lokalnom parlamentu.
Prvi zahtev je da se na mesečnom nivou objavljuju izveštaji o kvalitetu vazduha. Drugi je da se uradi nova studija o kvalitetu zdravlja građana Bora i da se hitno sazove sednica Skupštine grada sa temom „hitna situacija“, odnosno da se sazove sednica gradskog štaba za vanredne situacije. To traže jer kako tvrde, ljudi u Boru i dalje udišu vazduh prepun teških metala.
Organizatori kažu se na protestu okupilo oko 200 ljudi, ali je to i očekivano s obzirom na to da većina porodica u tom gradu zavisi od rudnika tj. radi u kompaniji Zi Đin.
“Ovo je grad zelenih rudnika, gde su plate 144 hiljade i mi hodamo po zlatu, zlatnim ulicama. Ali, to je samo propaganda koju ćete čuti na režimskim medijima. Ovde smo se skuppili da kazemo istinu, a to je da se u Srbiji, u Boru, ne poštuje ustav RS i da se krše zakoni”, rekao je Bojan Nikolić iz pokreta “Borani se pitaju“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
"Svi, kada naiđe šef, neka viču 'Aco, Srbine', svi kao jedan”, rečeno je okupljenima ispred Skupštine koji klikću ministrima nove Vlade, a opoziciji viču "ustaše, ustaše". Ljudi na uglu Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra zvižde.
„15. marta bilo je sve pripremljeno za konačno sporovođenje obojene revolucije“, rekao je je Vučić. A ruski FSB je kategorički zaključio da nije bilo upotrebe nikakvog zvučnog oružja
Iako je veliki aprilski mraz bio najavljivan, niko od poljoprivrednika nije bio spreman na temperaturu od osam stepeni ispod nule. Koštano voće poput kajsije najviše je pogođeno mrazom. „Voća neće biti ove godine”, kaže za „Vreme” poljoprivrednik Dragan Kleut
Pošto su studenti-biciklisti stigli do Strazbura, njihove kolege odlučile su da pešice trknu do Brisela. U trkačkoj opremi njih šesnaestoro upustiće se u šesnaestodnevni štafetni ultramaraton Evropom
Miloljub Albijanić govori za „Vreme” zašto je ustao protiv vladajuće koalicije, ko mu je čestitao, a ko ga je prekorio, kao i da li očekuje da počne da se krnji naprednjačka vlast
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!