Sa skupova protiv rudarenja litijuma koji su održani u Smederevu, Rekovcu, Bresnici i Boru poručeno da građani ne žele iskopavanje litijuma. Saopšteno i da postoje već dovoljno veliki ekološki problemi povodom kojih vlast ništa ne preduzima
Novi protesti protiv iskopavanja litijuma održani su u Smederevu, Rekovcu, Bresnici i Boru.
Građani su sve okupili u centru Smedereva, i oni ističu da nisu na protestu samo zbog Rio Tinta, već i zbog najavljene izgradnja rafinerije koju treba da grade Kinezi.
Mnogi od njih ističu da se oni već bore sa ekološkim problemima koji postoje zbog čeličane u tom gradu, na koje su se žalili ali kako navode, „vlast ništa ne preduzima“.
Na protestu govore Nikola Krstić iz Pokreta „Tvrđava“, Gojko Božović iz „ProGlas“-a , Vladimir Štimac bivši koršarkaš, Ivan Milosavljević iz Pokreta „Mlavska vojska“.
Sa protesta je poslata jedinstvena poruka – Naše zdravlje ili njihov profit?
Protest u Rekovcu je borba i za svaki drugi kraj u Srbiji
„Protest u Rekovcu je nastavak borbe za Levač, ali i za Jadar i svaki drugi kraj u Srbiji“, upravo to poručuju građani Rekovca i levačkog kraja koji su se okupili kako bi pokazali svoje protivljenje iskopavanju litijuma u Srbiji, prenosi N1.
Okupljeni građani izneli su i svoje domaće proizvode, voće i povrće sa željom da i na taj način poruče da neće dozvoliti da propadne njihova plodna zemlja i zasadi.
Protest protiv iskopavanja litijuma održan je i u Bresnici kod Čačka, a na njemu su govorili Lazar Kričar, profesor Rudarsko-geološko fakulteta u Beogradu, dr Borislav Antonijević, narodni poslanik i Miladin Ševarlić, agroekonomista.
Kako je preneo N1, meštani tvrde da se Bresnica nalazi na mapi geoloških istraživanja jer je deo šireg područja namenjenog tome, a koje se prostire od Gružanskog jezera, pa sve do Kraljeva.
N1Protest u Bresnici kod Čačka
Bor: Svaki četvrti stanovnik ima neki oblik karcinoma
Ispred Kulturnog centra Bor u tom gradu sa protesta je poručeno svima u Srbiji da svaki četvrti stanovnik tog grada ima neki oblik raka, da su to podaci iz studije Instituta Batut iz 2015. godine, a koja je dugo skrivana.
Organizatori protesta su pročitali zahteve koje će predati lokalnom parlamentu.
Prvi zahtev je da se na mesečnom nivou objavljuju izveštaji o kvalitetu vazduha. Drugi je da se uradi nova studija o kvalitetu zdravlja građana Bora i da se hitno sazove sednica Skupštine grada sa temom „hitna situacija“, odnosno da se sazove sednica gradskog štaba za vanredne situacije. To traže jer kako tvrde, ljudi u Boru i dalje udišu vazduh prepun teških metala.
Organizatori kažu se na protestu okupilo oko 200 ljudi, ali je to i očekivano s obzirom na to da većina porodica u tom gradu zavisi od rudnika tj. radi u kompaniji Zi Đin.
“Ovo je grad zelenih rudnika, gde su plate 144 hiljade i mi hodamo po zlatu, zlatnim ulicama. Ali, to je samo propaganda koju ćete čuti na režimskim medijima. Ovde smo se skuppili da kazemo istinu, a to je da se u Srbiji, u Boru, ne poštuje ustav RS i da se krše zakoni”, rekao je Bojan Nikolić iz pokreta “Borani se pitaju“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!