
Vidovdanski protest
Pogledajte kako je izgledao protest u Beogradu 28. juna
Posle mirnog skupa, u večernjim satima na ulicama Beograda došlo je do eskalacije nasilja. Kako je izgledao Vidovdanski protest
Stokholmski Institut za mirovna istraživanja upozorava da nuklearne sile jačaju svoje nuklearne arsenale
„Ulazimo u jedan od najopasnijih perioda u ljudskoj istoriji“, reči su direktora stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja SIPRI Dena Smiha.
U godišnjem izvještaju SIPRI upozorava na sve veći broj operativnog nuklearnog oružja, a nuklearne sile jačaju svoje nuklearne arsenale. Od početka rata protiv Ukrajine, smanjena je i transparentnosta, a zabeležen je značajan porast bojevih glava u Kini.
SIPRI pravi razliku između operativnih i ukupnih zaliha nuklearnog oružja: u ukupne zalihe spada i starije nuklearno oružje i ono namenjeno razgradnji odnosno rashodovanju, navodi Dojče vele.
„Ulazimo u jedan od najopasnijih perioda u ljudskoj istoriji“, rekao je direktor SIPRI-ja Den Smih i pozvao je na obnovu „nuklearne diplomatije“ i jačanje međunarodne kontrole nad nuklearnim oružjem.
U izveštaju SIPRI-ja se navodi kako devet nuklearnih sila – SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Severna Koreja i Izrael – nastavljaju da moderniziuju svoje nuklearne arsenale. Od početka 2022. do početka 2023. godine globalna zaliha nuklearnih bojevih glava se, pema procenama SIPRI-ja, doduše smanjila za gotovo 200 komada na procenjenih 12.512 -ali, broj operativnog nuklearnog oružja se povećao za 86 komada na procijenjenih 9.576.
Manje transparentnosti
Rusija i SAD drže u stanju gotovosti 2.000 bojevih glava. One su montirane na raketama ili u vojnim bazama zajedno sa bombarderima. Prema istraživačima mira, Rusija i SAD zajedno poseduju gotovo 90 posto ukupnog nuklearnog oružja.
Njihovi arsenali ostali su stabilni tokom 2022. godine, mada je transparentnost značajno smanjena nakon početka rata protiv Ukrajine. Ni britanska vlada u 2022. godini nije javno objavila s kojim brojem broj nuklearnog oružja raspolaže.
Direktor SIPRI-ja Smit je istakao da se sve veće zalihe ne mogu objasniti ratom u Ukrajini jer je sada potrebno više vremena za razvoj novih bojevih glava. Osim toga, zemlje s najvećim porastom nuklearnog naoružanja nisu direktno pogođene ratom.
Značajno povećanje nuklearnog oružja u Kini
Najveći rast – 60 novih nuklearnih bojevih glava – beleži Kina, koja je povećala svoje zalihe nuklearnih bojevih glava sa 350 na 410. Slede Rusija (12), Pakistan (5), Severna Koreja (5) i Indija (4).
Istraživači iz SIPRI-ja očekuju da će kineski arsenal nuklearnog oružja nastaviti da se povećava, kako bi ova zemlja do kraja decenije mogla raspolagati sa barem onoliko balističkih interkontinentalnih raketa koliko ih imaju SAD ili Rusija.
Indija i Pakistan su 2022. godine takođe uvele i dalje razvijaju nove vrste nuklearnih nosača. Indijsko oruže sada je dizajnirano za veće domete i moglo bi doseći mete po celoj Kini, pretpostavljaju istraživači.
SIPRI sa zabrinutošću ukazuje na generalno pojačanu retoriku država o važnosti nuklearnog oružja. I Severna Koreja takođe nastavlja da svoj vojni nuklearni program vidi kao centralni elemenat svoje sigurnosne strategije. Istraživači procenjuju da je ta zemlja do sada napravila oko 30 bojevih glava i da ima dovoljno materijala za i do 70 bojevih glava.
B.G./Dojče vele
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Posle mirnog skupa, u večernjim satima na ulicama Beograda došlo je do eskalacije nasilja. Kako je izgledao Vidovdanski protest
Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio
Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana
Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu
Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve