img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Nuklearno oružje: Čovečanstvo pred najopasnijim periodom

12. jun 2023, 19:24 B.G.
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Copied

Stokholmski Institut za mirovna istraživanja upozorava da nuklearne sile jačaju svoje nuklearne arsenale

„Ulazimo u jedan od najopasnijih perioda u ljudskoj istoriji“, reči su  direktora stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja SIPRI Dena Smiha. 

U godišnjem izvještaju SIPRI upozorava na sve veći broj operativnog nuklearnog oružja, a nuklearne sile jačaju svoje nuklearne arsenale. Od početka rata protiv Ukrajine, smanjena je i transparentnosta, a zabeležen je značajan porast bojevih glava u Kini.

SIPRI pravi razliku između operativnih i ukupnih zaliha nuklearnog oružja: u ukupne zalihe spada i starije nuklearno oružje i ono namenjeno razgradnji odnosno rashodovanju, navodi Dojče vele.

„Ulazimo u jedan od najopasnijih perioda u ljudskoj istoriji“, rekao je direktor SIPRI-ja Den Smih i pozvao je na obnovu „nuklearne diplomatije“ i jačanje međunarodne kontrole nad nuklearnim oružjem.

U izveštaju SIPRI-ja se navodi kako devet nuklearnih sila – SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Severna Koreja i Izrael – nastavljaju da moderniziuju svoje nuklearne arsenale. Od početka 2022. do početka 2023. godine globalna zaliha nuklearnih bojevih glava se, pema procenama SIPRI-ja, doduše smanjila za gotovo 200 komada na procenjenih 12.512  -ali,  broj operativnog nuklearnog oružja se povećao za 86 komada na procijenjenih 9.576.

Manje transparentnosti

Rusija i SAD drže u stanju gotovosti 2.000 bojevih glava. One su montirane na raketama ili u vojnim bazama zajedno sa bombarderima. Prema istraživačima mira, Rusija i SAD zajedno poseduju gotovo 90 posto ukupnog nuklearnog oružja.

Njihovi arsenali ostali su stabilni tokom 2022. godine, mada je transparentnost značajno smanjena nakon početka rata protiv Ukrajine. Ni britanska vlada u 2022. godini nije javno objavila s kojim brojem broj nuklearnog oružja raspolaže.

Direktor SIPRI-ja Smit je istakao da se sve veće zalihe ne mogu objasniti ratom u Ukrajini jer je sada potrebno više vremena za razvoj novih bojevih glava. Osim toga, zemlje s najvećim porastom nuklearnog naoružanja nisu direktno pogođene ratom.

Značajno povećanje nuklearnog oružja u Kini

Najveći rast – 60 novih nuklearnih bojevih glava – beleži Kina, koja je povećala svoje zalihe nuklearnih bojevih glava sa 350 na 410. Slede Rusija (12), Pakistan (5), Severna Koreja (5) i Indija (4).

Istraživači iz SIPRI-ja očekuju da će kineski arsenal nuklearnog oružja nastaviti da se povećava, kako bi ova zemlja do kraja decenije mogla raspolagati sa barem onoliko balističkih interkontinentalnih raketa koliko ih imaju SAD ili Rusija.

Indija i Pakistan su 2022. godine takođe uvele i dalje razvijaju nove vrste nuklearnih nosača. Indijsko oruže sada je dizajnirano za veće domete i moglo bi doseći mete po celoj Kini, pretpostavljaju istraživači.

SIPRI sa zabrinutošću ukazuje na generalno pojačanu retoriku država o važnosti nuklearnog oružja. I Severna Koreja takođe nastavlja da svoj vojni nuklearni program vidi kao centralni elemenat svoje sigurnosne strategije. Istraživači procenjuju da je ta zemlja do sada napravila oko 30 bojevih glava i da ima dovoljno materijala za i do 70 bojevih glava.

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nuklearno oružje rusija sad nuklearno oružje SIPRI Stokholmski Institut za mirovna istraživanja trka u naoružanju
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vidovdanski protest

29.jun 2025. K. S.

Pogledajte kako je izgledao protest u Beogradu 28. juna

Posle mirnog skupa, u večernjim satima na ulicama Beograda došlo je do eskalacije nasilja. Kako je izgledao Vidovdanski protest

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Komentar

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr