Nacionalni savet za visoko obrazovanje naprosto je odlučio da više ne imenuje članove komisije koja bi se bavila optužbama da je Jelena Trivan plagirala doktorat na Filološkom fakultetu. I to pošto su njihovi članovi srušili prethodne dve komisije
Kako piše u dopisu upućenom Filološkom fakultetu, koji „Vreme“ objavljuje, NSVO je na sednici krajem januara naprosto odlučio da „u ovom trenutku nije u mogućnosti da predloži novog člana“.
Tako NSVO, čiju većinu članova bira vlast, nastavlja da minira rad stručne komisije.
U dopisu sada predsednik NSVO Bela Balint navodi da ih je prošli njihov član komisije Bojan Bojanić u obrazloženju ostavke izvestio da ostatak komisije navodno ne radi po zakonu i dela van nadležnosti.
NSVO stoga odlučuje da ne imenuje nove članove „do otklanjanja navedenih nepravilnosti“.
Na Filološkom fakultetu se nezvanično čuje da je odluka NSVO „skandalozna“ i „tragikomična“. Fakultet nema mnogo opcija jer procedura kaže da jednog člana Stručne komisije za procenu neakademskog ponašanja mora imenovati NSVO.
Troje članova komisije kaže da je plagijat
Kako smo pisali u decembru, drugi pokušaj komisije koja se bavila optužbama za plagijat protiv Trivan propao je isto kao i prvi. Ovog puta je nogu povukao profesor Bojan Bojanić sa Univerziteta u Prištini izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu.
Ostalo troje članova komisije – koji su odavno sačinili prednacrt izveštaja prema kojem je rad Jelene Trivan ocenjen kao plagijat – opet su zalud radili. Pravila su takva da komisija mora da preda izveštaj u punom sastavu inače mora ispočetka da se formira.
Bojanić je tada ignorisao pitanja „Vremena“ zašto se povukao iz Komisije, da li je neko vršio pritisak na njega i otkud uopšte on kao pravnik u komisiji koja se bavi doktorskom tezom iz oblasti bibliotekarstva.
Predsednik te propale komisije, Boban Arsenijević sa Univerziteta u Gracu, za „Vreme“ je tada rekao da se Bojanić „oštro usprotivio stavu ostalo troje članova da već na drugoj sednici možemo da diskutujemo izveštaj i podneo neopozivu ostavku“.
Nestručna lica
Tako se nastavilo miniranje komisije za doktorat Jelene Trivan, ranije potpredsednice i poslanice Demokratske stranke koja je u eri vlasti SNS postajala prva žena Službenog glasnika i Filmskog centra Srbije, a danas vodi Telekom Srpske.
„Vreme“ je još 2019. godine u tekstu „Anatomija jedne disertacije“ pisalo da je Trivan bez navođenja izvora prepisala oko 15 odsto svog rada. Našli su se tu čitavi članci sa Vikipedije i poglavlja knjiga drugih autora.
Nedavno je Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno osudio „Vreme“ zbog tog teksta, procenjujući duševnu bol Jelene Trivan na 80.000 dinara.
Ni Trivan ni Sud nisu osporavali da je prepisivanja bilo, već tvrdili da novinari nisu „stručna lica“ koja mogu da procene da li je nešto plagiranje. „Vreme“ traži reviziju presude od Vrhovnog kasacionog suda.
Komisija kao Sizifov posao
Paralelno sa tim postupkom trajali su pokušaji da upravo „stručna lica“ utvrde da li je reč o plagijatu.
Grupa univerzitetskih profesora je još 2022. godine predala zvaničnu prijavu, Filološki fakultet imenovao dvoje članova komisije, Univerzitet u Beogradu trećeg, ali se duže od godinu dana čekalo da Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO) imenuje člana.
Oni su najpre imenovali Borivoja Baltazarevića, stručnjaka za medije sa Instituta za srpsku kulturu Priština, izmeštenog u Leposavić. Ali, Baltazarević se povukao posle par sednica, izgovarajući se ličnim razlozima.
Potom je istu matricu sledio i Bojanić, opet rušeći Stručnu komisiju. A sada NSVO sasvim odbija da odabere novog člana. „Teško je oteti se utisku da rad komisije opstruira NSVO, telo Vlade čiji je visoki službenik bila autorka disertacije“, rekao je ranije Arsenijević.
Inače, članica NSVO na predlog Ministarstva prosvete je i Aleksandra Vraneš, bivša v.d. dekanke Filološkog fakulteta i mentorska doktorskog rada Jelene Trivan. Kod nje je Trivan polagala skoro sve predmete na magistarskim i doktorskim studijama, dobijajući isključivo desetke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novica Antić i Branko Momčilović, koji su uoči Vidovdanskog protesta uhapšeni zbog navodnog rušenja ustavnog poretka, biće pušteni na slobodu, saopštio je njihov advokat Ivan Antić. Opozicionaru iz Kraljeva Ivanu Matoviću određen je kućni pritvor
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić krajem avgusta poslao je pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen u kome se žalio na aktuelnu društvenu i političku krizu. Dve nedelje nakon toga iz Pekinga poručuje Evropi da treba češće da dolazi u prestonicu Kine
„Ni Rusija ni Kina ne veruju u Vučićevu potpunu posvećenost, već ga više vide kao nekog koga mogu zajednički da iskoriste, i tu nema ljubavi i srdačnosti koje Vučić svojom propagandnom mašinerijom pokušava da predstavi“, kaže za „Vreme“ direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi
Sumnjivi tipovi koji su pretili srpskim navijačima u Rigi su izgleda promenili taktiku na Evropskom prvenstvu u košarci - na meču protiv Turske su pokušali da preduprede i preglasaju „pumpanje“ sa tribina. Obezbeđenje Arene je, saznaje „Vreme“, moralo da premesti familije reprezentativaca na druga mesta
Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on
Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati
Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!