Nacionalni savet za visoko obrazovanje naprosto je odlučio da više ne imenuje članove komisije koja bi se bavila optužbama da je Jelena Trivan plagirala doktorat na Filološkom fakultetu. I to pošto su njihovi članovi srušili prethodne dve komisije
Kako piše u dopisu upućenom Filološkom fakultetu, koji „Vreme“ objavljuje, NSVO je na sednici krajem januara naprosto odlučio da „u ovom trenutku nije u mogućnosti da predloži novog člana“.
Tako NSVO, čiju većinu članova bira vlast, nastavlja da minira rad stručne komisije.
U dopisu sada predsednik NSVO Bela Balint navodi da ih je prošli njihov član komisije Bojan Bojanić u obrazloženju ostavke izvestio da ostatak komisije navodno ne radi po zakonu i dela van nadležnosti.
NSVO stoga odlučuje da ne imenuje nove članove „do otklanjanja navedenih nepravilnosti“.
Na Filološkom fakultetu se nezvanično čuje da je odluka NSVO „skandalozna“ i „tragikomična“. Fakultet nema mnogo opcija jer procedura kaže da jednog člana Stručne komisije za procenu neakademskog ponašanja mora imenovati NSVO.
Troje članova komisije kaže da je plagijat
Kako smo pisali u decembru, drugi pokušaj komisije koja se bavila optužbama za plagijat protiv Trivan propao je isto kao i prvi. Ovog puta je nogu povukao profesor Bojan Bojanić sa Univerziteta u Prištini izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu.
Ostalo troje članova komisije – koji su odavno sačinili prednacrt izveštaja prema kojem je rad Jelene Trivan ocenjen kao plagijat – opet su zalud radili. Pravila su takva da komisija mora da preda izveštaj u punom sastavu inače mora ispočetka da se formira.
Bojanić je tada ignorisao pitanja „Vremena“ zašto se povukao iz Komisije, da li je neko vršio pritisak na njega i otkud uopšte on kao pravnik u komisiji koja se bavi doktorskom tezom iz oblasti bibliotekarstva.
Predsednik te propale komisije, Boban Arsenijević sa Univerziteta u Gracu, za „Vreme“ je tada rekao da se Bojanić „oštro usprotivio stavu ostalo troje članova da već na drugoj sednici možemo da diskutujemo izveštaj i podneo neopozivu ostavku“.
Nestručna lica
Tako se nastavilo miniranje komisije za doktorat Jelene Trivan, ranije potpredsednice i poslanice Demokratske stranke koja je u eri vlasti SNS postajala prva žena Službenog glasnika i Filmskog centra Srbije, a danas vodi Telekom Srpske.
„Vreme“ je još 2019. godine u tekstu „Anatomija jedne disertacije“ pisalo da je Trivan bez navođenja izvora prepisala oko 15 odsto svog rada. Našli su se tu čitavi članci sa Vikipedije i poglavlja knjiga drugih autora.
Nedavno je Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno osudio „Vreme“ zbog tog teksta, procenjujući duševnu bol Jelene Trivan na 80.000 dinara.
Ni Trivan ni Sud nisu osporavali da je prepisivanja bilo, već tvrdili da novinari nisu „stručna lica“ koja mogu da procene da li je nešto plagiranje. „Vreme“ traži reviziju presude od Vrhovnog kasacionog suda.
Komisija kao Sizifov posao
Paralelno sa tim postupkom trajali su pokušaji da upravo „stručna lica“ utvrde da li je reč o plagijatu.
Grupa univerzitetskih profesora je još 2022. godine predala zvaničnu prijavu, Filološki fakultet imenovao dvoje članova komisije, Univerzitet u Beogradu trećeg, ali se duže od godinu dana čekalo da Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO) imenuje člana.
Oni su najpre imenovali Borivoja Baltazarevića, stručnjaka za medije sa Instituta za srpsku kulturu Priština, izmeštenog u Leposavić. Ali, Baltazarević se povukao posle par sednica, izgovarajući se ličnim razlozima.
Potom je istu matricu sledio i Bojanić, opet rušeći Stručnu komisiju. A sada NSVO sasvim odbija da odabere novog člana. „Teško je oteti se utisku da rad komisije opstruira NSVO, telo Vlade čiji je visoki službenik bila autorka disertacije“, rekao je ranije Arsenijević.
Inače, članica NSVO na predlog Ministarstva prosvete je i Aleksandra Vraneš, bivša v.d. dekanke Filološkog fakulteta i mentorska doktorskog rada Jelene Trivan. Kod nje je Trivan polagala skoro sve predmete na magistarskim i doktorskim studijama, dobijajući isključivo desetke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građani i studenti sedmog dana od ranih jutarnjih časova nastavili su sa novim blokadama. Traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, oslobađanje svih koji su uhapšeni 28. juna tokom vidovdanskog protesta, kao i uklanjanje šatora ispred Narodne skupšine i raspuštanje skupa u Pionirskom parku. Kako su izgledale blokade u subotu (5. jul) mogli ste da pročitate u blogu „Vremena"
Nekadašnji odbornik u Skupštini Niša Branislav Jovanović tužio je predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog optužbi izrečenih u medijima. Tri meseca nakon podnete tužbe počelo je pripremno ročište
Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima
Na pojedinim mestima zabeleženi su sporadični incidenti, „pri čemu je policija postupala u skladu sa zakonom“, saopštio je MUP. Prema najavama, blokade širom Srbije nastavljaju se i subotu
Inženjeri za stručni nadzor za deonicu puta od Pakovraća do Požege odbili su da potpišu dokumente bez kojih je nemoguće da građevinski inspektori izdaju potvrdu da je deonica završena
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!