Nacionalni savet za visoko obrazovanje naprosto je odlučio da više ne imenuje članove komisije koja bi se bavila optužbama da je Jelena Trivan plagirala doktorat na Filološkom fakultetu. I to pošto su njihovi članovi srušili prethodne dve komisije
Kako piše u dopisu upućenom Filološkom fakultetu, koji „Vreme“ objavljuje, NSVO je na sednici krajem januara naprosto odlučio da „u ovom trenutku nije u mogućnosti da predloži novog člana“.
Tako NSVO, čiju većinu članova bira vlast, nastavlja da minira rad stručne komisije.
U dopisu sada predsednik NSVO Bela Balint navodi da ih je prošli njihov član komisije Bojan Bojanić u obrazloženju ostavke izvestio da ostatak komisije navodno ne radi po zakonu i dela van nadležnosti.
NSVO stoga odlučuje da ne imenuje nove članove „do otklanjanja navedenih nepravilnosti“.
Na Filološkom fakultetu se nezvanično čuje da je odluka NSVO „skandalozna“ i „tragikomična“. Fakultet nema mnogo opcija jer procedura kaže da jednog člana Stručne komisije za procenu neakademskog ponašanja mora imenovati NSVO.
Troje članova komisije kaže da je plagijat
Kako smo pisali u decembru, drugi pokušaj komisije koja se bavila optužbama za plagijat protiv Trivan propao je isto kao i prvi. Ovog puta je nogu povukao profesor Bojan Bojanić sa Univerziteta u Prištini izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu.
Ostalo troje članova komisije – koji su odavno sačinili prednacrt izveštaja prema kojem je rad Jelene Trivan ocenjen kao plagijat – opet su zalud radili. Pravila su takva da komisija mora da preda izveštaj u punom sastavu inače mora ispočetka da se formira.
Bojanić je tada ignorisao pitanja „Vremena“ zašto se povukao iz Komisije, da li je neko vršio pritisak na njega i otkud uopšte on kao pravnik u komisiji koja se bavi doktorskom tezom iz oblasti bibliotekarstva.
Predsednik te propale komisije, Boban Arsenijević sa Univerziteta u Gracu, za „Vreme“ je tada rekao da se Bojanić „oštro usprotivio stavu ostalo troje članova da već na drugoj sednici možemo da diskutujemo izveštaj i podneo neopozivu ostavku“.
Nestručna lica
Tako se nastavilo miniranje komisije za doktorat Jelene Trivan, ranije potpredsednice i poslanice Demokratske stranke koja je u eri vlasti SNS postajala prva žena Službenog glasnika i Filmskog centra Srbije, a danas vodi Telekom Srpske.
„Vreme“ je još 2019. godine u tekstu „Anatomija jedne disertacije“ pisalo da je Trivan bez navođenja izvora prepisala oko 15 odsto svog rada. Našli su se tu čitavi članci sa Vikipedije i poglavlja knjiga drugih autora.
Nedavno je Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno osudio „Vreme“ zbog tog teksta, procenjujući duševnu bol Jelene Trivan na 80.000 dinara.
Ni Trivan ni Sud nisu osporavali da je prepisivanja bilo, već tvrdili da novinari nisu „stručna lica“ koja mogu da procene da li je nešto plagiranje. „Vreme“ traži reviziju presude od Vrhovnog kasacionog suda.
Komisija kao Sizifov posao
Paralelno sa tim postupkom trajali su pokušaji da upravo „stručna lica“ utvrde da li je reč o plagijatu.
Grupa univerzitetskih profesora je još 2022. godine predala zvaničnu prijavu, Filološki fakultet imenovao dvoje članova komisije, Univerzitet u Beogradu trećeg, ali se duže od godinu dana čekalo da Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO) imenuje člana.
Oni su najpre imenovali Borivoja Baltazarevića, stručnjaka za medije sa Instituta za srpsku kulturu Priština, izmeštenog u Leposavić. Ali, Baltazarević se povukao posle par sednica, izgovarajući se ličnim razlozima.
Potom je istu matricu sledio i Bojanić, opet rušeći Stručnu komisiju. A sada NSVO sasvim odbija da odabere novog člana. „Teško je oteti se utisku da rad komisije opstruira NSVO, telo Vlade čiji je visoki službenik bila autorka disertacije“, rekao je ranije Arsenijević.
Inače, članica NSVO na predlog Ministarstva prosvete je i Aleksandra Vraneš, bivša v.d. dekanke Filološkog fakulteta i mentorska doktorskog rada Jelene Trivan. Kod nje je Trivan polagala skoro sve predmete na magistarskim i doktorskim studijama, dobijajući isključivo desetke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović
Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje
U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao "frapantne" primere nameštanja javnih nabavki, piše BIRN
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloletnih devojaka i vezama sa bogatim i moćnim osobama
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!