img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Novac za plate Kolarac dobio od donatora a ne od Grada

02. septembar 2023, 19:21 S.Ć.
Foto Tanjug
Kolarčeva zadužbina
Copied

Neisplaćene plate za jun i jul, aktuelizovale su dugogodišnji problem Kolarčeve zadužbine – finansiranje. Zakonski osnov postoji, ali ne i obaveza da Grad i država finansiraju ustanovu sa jedinom koncertnom salom u državi

Zaposleni u Zadužbini Ilije M. Kolarca dobili su plate za jun i jul, zahvaljujući donaciji člana Upravnog odbora, koji je želeo da ostane anoniman, te se tako donekle rešio dugogodišnji problem ove važne kulturne ustanove.

Članovi Upravnog odbora su: Aleksandar Šapić gradonačelnik Beograda, Jasna Dimitrijević pozorišna producentkinja i prethodna dugogodišnja direktorka Kolarca, Maja Gruden Pavlović profesorka Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Branislav Mitrović akademik, Bojan Bugarčić SANU – upravnik poslova, Rade Vojnović Ministarstvo kulture i informisanja i Obrad Tadić.

Pomoć iz Grada koju su očekivali nije stigla, mada u Zakonu u kulturi i Grad i Republika imaju zakonski osnov da sufinansiraju materijalne troškove Zadužbine u iznosu do 45 procenata. To je zakonski osnov – ali ne i zakonska obaveza.

Zaposleni nisu primili te dve plate zato što se Kolarac većinski samofinansira, a tokom leta ima smanjen broj programa pa samim tim i prihoda. Po završnom računu, gotovo 82 odsto prihoda su sami obezbedili.

Aleksandar Peković, direktor Zadužbine koji je tek jednu godinu na tom mestu, najavljuje da ih iduće godine letnja pauza neće zateći, zato što će organizovati program za turiste. Najavljuje i rekonstrukciju zgrade.

Ilija Kolarac je 1878. godine svu svoju imovinu zaveštao svom narodu, a odbor njegove Zadužbine imao je zadatak da je održava i da je izdaje, te da novac od rente usmerava ka toj instituciji kako bi obrazovanje i kultura, kojima se Zadužbina bavi, bili zaštićeni.

Međutim, nacionalizacijom nakon Drugog svetskog rata Kolarčevoj zadužbini je oduzeta imovina. Sada su u postupku restitucije, nadaju se pozitivnom ishodu, koji bi im omogućio da ostvaruju dobit zahvaljujući svojoj imovini. Zgrada ima 4.500 kvadrata, a i park i zgrada „Staklenca” na Trgu Republike su vlasništvo Zadužbine. Taj objekat u katastru nema upisanog vlasnika, nema upotrebnu dozvolu a komercijalno se eksploatiše već 30 godina. Naravno, Zadužbina nema nikakve koristi od toga. Sada je u postupku restitucije, nada se pozitivnom ishodu.

Posle promene Zakona o zadužbinama 2011. Kolarac je postao institucija civilnog društva, poput kulturno-prosvetnih zajednica, i nije dobijao redovnu finansijsku podršku državnih i gradskih institucija.

Od tada se 75 odsto troškova pokriva iz sopstvenih prihoda: od programa i izdavanja prostora drugim organizacijama, kao i učešćem na konkursima koje raspisuju grad Beograd ili Ministarstvo kulture Srbije.

Nekako od tada i traju finansijski problemi Zadužbine, a status ustanove od posebnog značaja koji je dobila u vreme prethodne upravnice Jasne Dimitrijević nije joj doneo olakšice. Poznato je da ovoj ustanovi nedostaje pre svega trajno finansiranje, kao u vreme dok je gradonačelnik bio Dragan Đilas, a potom i dobar program sa velikim svetskim zvezdama koji bi privukao sponzore i doneo zaradu.

SVECANO OBELEZEVANJE
. FOTO TANJUG

Zgrada Kolarčevog narodnog univerziteta podignuta je 1932. godine, po nacrtu arhitekte Petra Bajalovića. Pre 90 godina osnovan je Kolarčev narodni univerzitet. U okviru zadužbine danas funkcionišu Centar za muziku, Centar za predavačku delatnost sa galerijom i bibliotekom, Centar za nastavu stranih jezika i Centar za izdavačku delatnost.

Sala u Kolarčevoj zadužbini je jedina prava koncertna dvorana u Beogradu. Ona je dom Beogradskoj filharmoniji, a nema značajnijeg muzičara ili orkestra koji nije nastupao u njoj – ne vredi izdvajati pojedince.  Godišnje, publiku sale Kolarca čini više od 90.000 ljudi.

Škola stranih jezika osnovana je 1933. godine, čak pre osnivanja posebnih katedri na Filološkom fakultetu. Na Kolarcu se slušaju predavanja i iz oblasti prirodnih nauka – na gostovanju kvantnog fizičara sa Univerziteta u Oksfordu Vlatka Vedrala, sedelo se i na stepeništu sale, a pamte se predavanja Ranka Radović o arhitekturi, predavanja Miloša Crnjanskog ili gostovanje čuvenog svetskog filozofa Žaka Deride.

Kolarac je sinonim kulture, muzike i obrazovanja za ceo Beograd i ceo narod, i trebalo bi mu sve to uzvratiti.

S.Ć./ NovaS/ Politika

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Zaposleni Ilija Kolarac Kolarac sala Plata Koncert zadužbina Grad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Docetkinja FDU

Potraga za pravdom

17.mart 2026. Sonja Ćirić

Jovana Karaulić: Tužilaštvo štiti napadače na studente FDU-a

Tužilac Miodrag Marković krši zakon jer advokatici oštećenih studenata ne dozvoljava uvid u spise predmeta, kaže za „Vreme“ docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Jovana Karaulić

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure