
KiM
Poslanici Srpske liste se zakleli da će se „zalagati za zaštitu teritorijalnog integriteta Kosova“
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemailj Redža tvrdi da su poslanici Srpske liste „pokušavali da sakriju“ da su potpisali zakletvu
Štampa na nemačkom piše o napetostima između Srbije i Kosova i ocenuje da se za budućnost ništa dobro ne sprema
Miroslav Lajčak neobavljena posla odlazi sa pozicije evropskog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine, piše Noje cirher cajtunguz ocenu da je „jeftino“ optuživati Lajčaka za neuspeh.
„Razlog blokade je drugi: ni Beograd ni Priština nisu spremni da primene sporazum koji im je EU podastrla u februaru 2023. godine. Onda je to izgledalo kao iskorak, ispostavilo se kao ćorak“, piše švajcarski list.
Čitaocima se pojašnjava da se sporazum svodio na dve stvari: Srbija „faktički“ priznaje Kosovo, mada ne eksplicitno. I Priština konačno, posle jedanaest godina, dopušta Zajednicu srpskih opština i time „ograničenu autonomiju“ kosovskih Srba.
„Vučić kupuje vreme. Nada se da će na jesen Donald Tramp još jednom postati američki predsednik. S njim u Beloj kući računa da će se karte kosovskog pitanja još jednom promešati“, piše švajcarski list. Podseća se da su Trampovi izaslanici 2018. godine podržali „razmenu teritorija“ koju su utanačili Vučić i tadašnji kosovski predsednik Hašim Tači.
„Nasuprot tome, žuri se Kurtiju, protivniku razmene teritorija. On pokušava da na Severu Kosova sve stavi pred svršen čin. Tvrdim administrativnim merama i policijski sredstvima u tom delu zemlje sprovodi kosovski suverenitet“, piše list, podsećajući na prestanak „tolerisanja“ dinara i skidanje tabli s ćiriličnim natpisima.
„U očima srpskog stanovništva kosovska državna sila nastupa kao okupaciona sila, jer je do Kurtijevog dolaska na vlast 2021. godine, kosovska država na Severu Kosova bila više cimer nego gazda kuće“, dodaje „Noje cirher cajtung“.
Jedan put bi bila autonomija. No, da bi se smanjio uticaj Beograda, bile bi potrebne ogromne investicije Prištine: „Sve što sada subvencioniše Srbija – obrazovanje, zdravstvo – morala bi da plaća Priština iz svog budžeta. A za to nema novca i, pre svega, nema političke volje.“
Drugi put je centralizacija: „Kurti ne veruje srpskoj autonomiji. Ne vidi je kao instrument samouprave, već kao brešu za uticaj Beograda. Protiv toga mobiliše centralnu državu koja, ako treba i nasiljem, nameće svoja pravila. To redovno vodi jakim sukobima i sve većem otuđivanju kosovskih Srba od države, čiji autoritet većina ionako nikad nije prihvatala.“
Podseća se na sukobe oko automobilskih registracija, srpsko napuštanje kosovskih institucija i bojkot izbora, napad „paravojne formacije“ u Banjskoj, kosovsku policiju na Severu… „Zavrteo se đavolji krug odbijanja, otpora i represije, koji ne obećava ništa dobro za budućnost“, piše list.
Ocenjuje se da „apsolutno ništa nisu doneli“ zajednički napori EU i Amerikanaca da podstaknu Beograd i Prištinu na sprovođenje sporazuma o normalizaciji.
„To je na prvi pogled zapanjujuće. Ali, ono što pregovaračima nedostaje u diplomatskom arsenalu jesu pozitivni podsticaji. Ono što je delovalo pre petnaest godina, danas više ne pali: privlačnost integracije u EU.“
Švajcarski list još podseća da je podrška pristupanju EU u Srbiji pala ispod pedeset odsto, dok Kosovo nije ni kandidat, te da nezavisnost ne priznaje pet članica EU.
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemailj Redža tvrdi da su poslanici Srpske liste „pokušavali da sakriju“ da su potpisali zakletvu
“Naša kuhinja za širenje mržnje i laži se nalazi u ovoj zgradi iznad nas, na ovom istom RTS-u koji i danas širi laži i mržnju. Moja generacija se primila na te laži, verovala je da radimo pravu stvar i da smo mi u pravu a oni drugi da su zli. I oni drugi su to isto mislili za sebe i onda je krenuo točak zla koji nikako da se zaustavi a za mnoge traje i dan-danas”, rekao je Goran Samardžić ratni veteran, koji je bio vršnjak studenata kad je u Sarajevu postao i ratni vojni invalid
Da bi izašla iz političkog ćorsokaka i podela u društvu, Srbija bi trebalo da pojača napore u borbi protiv korupcije, unapredi reforme vladavine prava, uključujući izbor Saveta REM kroz transparentan i sveobuhvatan proces, navela je komesarka za proširenje EU Marta Kos
Posebno zabrinjava to što je medijskim radnicima u RTS uskraćena sloboda kretanja i obavljanje profesionalnih novinarskih zadataka,, a upućene su im i uznemirujuće pretnje, navodi Ministarstvo spoljnih poslova
Mokrih kolovoza više nema, jedino ih treba očekivati na jugu i jugoistoku gde su još uvek mogući kratkotrajni pljuskovi
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve