
Protesti u Srbiji
SANU uz studente
Odeljenje društvenih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti podržava studentske proteste i osuđuje pretnje i fizičke napade na studente
Na mnogim fakultetima u Srbiji ostale su „praznične straže“ studenata u blokadi. „Vreme“ se raspitalo šta očekivati posle praznika
U ulici Jove Ilića na Voždovcu, Badnji dan je protekao veselo. Ova ulica, za praznike inače pusta, živnula je zbog studenata koji su se sa Fakulteta političkih nauka sjatili na komšijski Fakultet organizacionih nauka, kako bi imali zajednički ručak.
U Novom Sadu, ništa drugačije – studenti su se oko 20 časova okupili ispred Rektorata i palili badnjak.
Blokade fakulteta u četiri najveća grada u Srbiji – Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu – i dalje su na snazi. Energija studenata u vreme praznika se nije raspršila.
Svakodnevno izlaganje medijskom blatu od strane državnih funkcionera, narativ da su „strani plaćenici“, pa i objavljivanje njihovih ličnih dokumenata, nisu sve naveli da kupe autobuske karte i praznike provedu u svojim rodnim gradovima. Mnogi od njih ostali su na fakultetima.
Ostaće tu, kako često kažu – sve do ispunjenja zahteva.
Energija nije opala
Mia Purić, studentkinja jednog fakulteta na Univerzitetu u Beogradu, u razgovoru za „Vreme“ kaže da su na njenom fakultetu studenti ostali istrajni.
„Na mom fakultetu, za vreme praznika, ali i inače, na snazi je dvanaestočasovna blokada. Nakon Nove godine, vidim da je na fakultetu bilo dosta ljudi, što nisam očekivala, pogotovo u periodu pred Božić. Ipak, mislim da će posle praznika doći još veći broj ljudi iz unutrašnjosti Srbije“, priča Mia.
Spominje da se u Užicu, njenom rodnom gradu, u sredu (8. januar) organizuje blokada i protesna šetnja pod nazivom „Studenti se vraćaju kući“. Cilj ove akcije je, kako kaže, da studenti podsete na to da trenutna kriza u državi nije uzdrmala samo velike gradove.
„Želimo da u našim rodnim gradovima raširimo svest o svemu što se dešava“, kaže naša sagovornica.
Na blokadama se oseća fantastično i tvrdi da je umor nije sustigao. Nakon što je provela četiri meseca na studentskoj razmeni u Americi, jedva je čekala da se svojim kolegama pridruži i da svoj doprinos blokadama.
„Kada sam se vratila ovde, mogu da kažem da sam dobila najveću nadu do sada da će se nešto promeniti. Vidim u ljudima spremnost da se konačno ujedine“, priča ona.
Osvrnuvši se na slučaj studenata Lazara i Luke Stojakovića, čija su lična dokumenta bila objavljena, kaže da ovakav vid targetiranja osuđuje.
Kao sreću u nesreći vidi činjenicu da proteste i blokade ne vodi nijedan konkretni predstavnik, već svaki student predstavlja istu ideju i isti cilj.
„Mislim da je to jako sigurna opcija, kako ne bismo nikoga izložili pritisku od strane vlasti. Naravno da postoje pojedinci koji trpe veći pritisak nego ostali, ali se svi mi zajedno trudimo da zaštitimo one koji su targetirani“, zaključuje.
Evidentno je da studenata na blokadama u vreme praznovanja ima manje nego inače. To, međutim, ne sluti na gašenje blokada, već više liči na kratko zatišje pred buru i uvod u još jednu turbulentnu godinu, ispunjenu protestima.
Kraj blokade u Novom Pazaru
U isto vreme, u Novom Pazaru neka druga priča. Preneta je vest da su tamošnji studenti „s obzirom na to da broj učesnika iz nedelje u nedelju opada, shvatili da više nemaju snage za proteste“.
Oni su na Instagramu naveli da ih niko nije ucenjivao, ni pretio.
„Vi ne smete prestati da se borite, a mi ćemo vas i dalje podržavati“, navodi se u njihovoj poruci studentima beogradskog i novosadskog univerziteta.
I tako su se studenti Univerziteta u Novom Pazaru, koji godišnje upiše svega oko 600 studenata, štafetu predali kolegama iz velikih gradova, gde je iz logističkih razloga lakše ostati istrajan i sačuvati energiju za blokade.
Još jedna turbulentna godina
Politički analitičar Zoran Stojiljković, profesor FPN-a u penziji, smatra da nisu smanjene energija i volja ljudi da konačno promene stvari.
„Studenti su spremni da sa svojim zahtevima opstanu. Videćemo koliko će vlast dalje pokušati da svojim ustupcima, koje prate i poluskrivene pretnje, moći da deluje na to. Očito je da ne treba očekivati smirivanje tla u toku ove zime“, smatra Stojiljković.
Sakrivene pretnje i druge manevre, poput najavljivanja do sada neviđene i spektakularne borbe protiv korupcije, vlast koristi kao kartu za suzbijanje pobune i zastrašivanje. Ipak, to im ne polazi za rukom, smatra Stojiljković.
„Najavljena je neka borba protiv korupcije. Ali, pređena je crta za koju ne samo studenti, nego i ostali građani shvataju da jedna vlast ne sme preći“, dodaje Stojiljković.
U intervjuu za „Vremena“ objavljenom uoči novogodišnjih praznika, slično je rekao i nekadašnji potpredsednik Vlade i psiholog Žarko Korać.
„Procenjujem da (studenti) neće popustiti. Jer, mladi imaju dve osobine koje druge društvene grupe u Srbiji nemaju – ne mogu se korumpirati i ne mogu se zastrašiti. Mladost ima nevinost, veru u ideale. Ako tada ne veruješ, nikad nećeš“, napomenuo je Korać.
Već su najavljene i nove velike akcije. Blokada Mostarske petlje u petak (10. januar) i protest pred Ustavnim sudom u nedelju (12. januar).
Odeljenje društvenih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti podržava studentske proteste i osuđuje pretnje i fizičke napade na studente
Iako Vučić tvrdi da se ne boji demonstranata, Pionirski park je uoči 15. marta pretvoren u tvrđavu, ograde se ojačavaju žicom, vozovi su obustavljeni, a režimski mediji preplavljeni pričama o nasilju. Kako režim sprema teren za veliki protest u subotu i koliko su daleko spremni da idu u očajničkim pokušajima da se nezadovoljstvo naroda zaustavi
Neformalna grupa „Studenti u blokadi“ zvanično je potvrdila da protest u Beogradu počinje 15. marta u 16 časova ispred zgrade Narodne skupštine
Samo u januaru i februaru na pet televizija sa nacionalnim pokrivanjem emitovana su 143 sata govorancije predsednika Srbije Aleksandra Vučića
„Mi smo ovde i ostaćemo ovde da se borimo za svoja prava, nema povlačenja pred bilo kim“, poručili su oni koji kampuju u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve