img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Nemačka: Kineska kompanija preuzela četvrtinu luke Hamburg, šta je sledeće?

13. maj 2023, 13:50 I.Đ.
Foto: Pixabay/KarstenBergmann
Copied

Nemački kancelar Olaf Šolc bio je za to da se kompaniji COSCO da udeo od 24,9 posto kontejnerskog terminala u Hamburgu, iako su drugi članovi vlade bili uglavnom protiv. Dogovor je pao šest nedelja pre Samita kineskih i nemačkih zvaničnika u Berlinu.

Kina je u proteklih sedam godina bila i ostala najveći trgovinski partner Nemačke. Samo u 2022. godini trgovinska razmena porasla je na čak 298 miljardi evra. I pored toga Nemačka je nastojala da ograniči kineske investicije.

Kina je u Evropi posebno aktivna na području Nemačke i do skoro se nadala da će njena brodarska kompanija COSCO preuzeti manjinski udeo u kontejnerskom terminalu u najvećoj luci Hamburg.

Međutim, unutar same Nemačke malo su se zakomplikovale stvari. Članovi vlade prepirali su se oko preteranog oslanjanja na Kinu, ali sada je i to prošlost, budući da je vlada dala zeleno svetlo za COSCO u Hamburgu.

COSCO je sada vlasnik 24,9 odsto udela u kontejnerskom terminalu lučkog operatera HHLA (Hamburger Hafen und Logistik AG), prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Hteli su Kinezi da imaju 35 odsto udela, ali vlada je odavno donela odluku da niko ne može da proda više od 25 odsto akcija. Čak 30 odsto robe u luci Hamburg ide u Kinu ili dolazi iz nje.

Svađa unutar koalicione Vlade

Interesantno je da je sporazum sa Kinom, govoreći o luci Hamburg, podržao kancelar Olaf Šolc, dok su Ministarstvo spoljnih poslova i drugi resori pokazali da nisu srećni povodom ideje da COSCO bude toliko prisutan.

Zvanične izjave poslednjih dana ukazali su na različite stavove unutar savezne vlade. Potvrdu ulaska saopštio je portparol savezne vlade Štefen Hebestrajt. Ministarstvo ekonomije je potom na zahtev medija dalo zvanično i pomalo šturo objašnjenje.

„Bilo je različitih procena prilikom procene sticanja udela“, rečeno je u ministarstvu ekonomije, stoji u tekstu na portalu tagesschau.de.

COSCO pak, nije samo prisutan u Hamburgu. U Roterdamu imaju 35 odsto udela u lučkom terminalu, poseduju luku Pirej u Grčkoj i udele u lukama u Belgiji, Španiji, Peruu, pa čak i u Sueckom kanalu, prenosi zdf.de.

Kinezi kupuju strateške kompanije

Kina se  neće zaustaviti samo na brodogradnji i udelu u lukama po Nemačkoj. „Stara“ industrija je i dalje interesantna za kineske investitore, odnosno dobavljače automobila ili proizvođače mašina.

U međuvremenu, međutim, interesovanje je prešlo na novoosnovane kompanije u oblastima elektromobilnosti, autonomne vožnje i visokotehnoloških materijala, prenosi ZDF.

Ovog proleća, njihov stručnjak Đi Sun primetio sve veće interesovanje za kompetenciju e-trgovine, ali i za farmaceutske proizvode, biotehnologiju i medicinsku tehnologiju, jer u Kini ima još mnogo toga da se nadoknadi u istraživanju i razvoju.

Što se tiče dogovora oko korišćenja kontejnerskog terminala u Hamburgu, nemački mediji konstatuju da novo zeleno svetlo Nemačke za Kinu nije došlo slučajno jer se dogodilo samo šest nedelja pre planiranog samita nemačkih i kineskih vladinih zvaničnika u Berlinu 20. juna.

I.Đ./faz.de/ZDF

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

brodogradnja u nemačkoj kina strategija evropa nemačka kineska ulaganja nemačka kineski kapital nemačka kinezi nemačka luka hamburg nemačka trgovina sa kinom partnerstvo kine i nemačke
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Povezane vesti

Auto industrija

13.maj I.Đ.

Kineski električni automobili osvajaju tržište: Uzbuna u Nemačkoj

Gotovo preko noći, nekoliko kineskih proizvođača električnih automobila zagospodarilo je domaćim tržištem. Dok rivali iz Nemačke i dalje traže rešenje za opstanak u borbi, iz Kine poručuju da će tek vladati ovom industrijom

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure