
„Marš na Drinu"
Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava
Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“
Nemački kancelar Olaf Šolc bio je za to da se kompaniji COSCO da udeo od 24,9 posto kontejnerskog terminala u Hamburgu, iako su drugi članovi vlade bili uglavnom protiv. Dogovor je pao šest nedelja pre Samita kineskih i nemačkih zvaničnika u Berlinu.
Kina je u proteklih sedam godina bila i ostala najveći trgovinski partner Nemačke. Samo u 2022. godini trgovinska razmena porasla je na čak 298 miljardi evra. I pored toga Nemačka je nastojala da ograniči kineske investicije.
Kina je u Evropi posebno aktivna na području Nemačke i do skoro se nadala da će njena brodarska kompanija COSCO preuzeti manjinski udeo u kontejnerskom terminalu u najvećoj luci Hamburg.
Međutim, unutar same Nemačke malo su se zakomplikovale stvari. Članovi vlade prepirali su se oko preteranog oslanjanja na Kinu, ali sada je i to prošlost, budući da je vlada dala zeleno svetlo za COSCO u Hamburgu.
COSCO je sada vlasnik 24,9 odsto udela u kontejnerskom terminalu lučkog operatera HHLA (Hamburger Hafen und Logistik AG), prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Hteli su Kinezi da imaju 35 odsto udela, ali vlada je odavno donela odluku da niko ne može da proda više od 25 odsto akcija. Čak 30 odsto robe u luci Hamburg ide u Kinu ili dolazi iz nje.
Svađa unutar koalicione Vlade
Interesantno je da je sporazum sa Kinom, govoreći o luci Hamburg, podržao kancelar Olaf Šolc, dok su Ministarstvo spoljnih poslova i drugi resori pokazali da nisu srećni povodom ideje da COSCO bude toliko prisutan.
Zvanične izjave poslednjih dana ukazali su na različite stavove unutar savezne vlade. Potvrdu ulaska saopštio je portparol savezne vlade Štefen Hebestrajt. Ministarstvo ekonomije je potom na zahtev medija dalo zvanično i pomalo šturo objašnjenje.
„Bilo je različitih procena prilikom procene sticanja udela“, rečeno je u ministarstvu ekonomije, stoji u tekstu na portalu tagesschau.de.
COSCO pak, nije samo prisutan u Hamburgu. U Roterdamu imaju 35 odsto udela u lučkom terminalu, poseduju luku Pirej u Grčkoj i udele u lukama u Belgiji, Španiji, Peruu, pa čak i u Sueckom kanalu, prenosi zdf.de.
Kinezi kupuju strateške kompanije
Kina se neće zaustaviti samo na brodogradnji i udelu u lukama po Nemačkoj. „Stara“ industrija je i dalje interesantna za kineske investitore, odnosno dobavljače automobila ili proizvođače mašina.
U međuvremenu, međutim, interesovanje je prešlo na novoosnovane kompanije u oblastima elektromobilnosti, autonomne vožnje i visokotehnoloških materijala, prenosi ZDF.
Ovog proleća, njihov stručnjak Đi Sun primetio sve veće interesovanje za kompetenciju e-trgovine, ali i za farmaceutske proizvode, biotehnologiju i medicinsku tehnologiju, jer u Kini ima još mnogo toga da se nadoknadi u istraživanju i razvoju.
Što se tiče dogovora oko korišćenja kontejnerskog terminala u Hamburgu, nemački mediji konstatuju da novo zeleno svetlo Nemačke za Kinu nije došlo slučajno jer se dogodilo samo šest nedelja pre planiranog samita nemačkih i kineskih vladinih zvaničnika u Berlinu 20. juna.
I.Đ./faz.de/ZDF
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom
Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca
Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora
Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve