img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Nemačka: Kineska kompanija preuzela četvrtinu luke Hamburg, šta je sledeće?

13. мај 2023, 13:50 I.Đ.
Foto: Pixabay/KarstenBergmann
Copied

Nemački kancelar Olaf Šolc bio je za to da se kompaniji COSCO da udeo od 24,9 posto kontejnerskog terminala u Hamburgu, iako su drugi članovi vlade bili uglavnom protiv. Dogovor je pao šest nedelja pre Samita kineskih i nemačkih zvaničnika u Berlinu.

Kina je u proteklih sedam godina bila i ostala najveći trgovinski partner Nemačke. Samo u 2022. godini trgovinska razmena porasla je na čak 298 miljardi evra. I pored toga Nemačka je nastojala da ograniči kineske investicije.

Kina je u Evropi posebno aktivna na području Nemačke i do skoro se nadala da će njena brodarska kompanija COSCO preuzeti manjinski udeo u kontejnerskom terminalu u najvećoj luci Hamburg.

Međutim, unutar same Nemačke malo su se zakomplikovale stvari. Članovi vlade prepirali su se oko preteranog oslanjanja na Kinu, ali sada je i to prošlost, budući da je vlada dala zeleno svetlo za COSCO u Hamburgu.

COSCO je sada vlasnik 24,9 odsto udela u kontejnerskom terminalu lučkog operatera HHLA (Hamburger Hafen und Logistik AG), prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Hteli su Kinezi da imaju 35 odsto udela, ali vlada je odavno donela odluku da niko ne može da proda više od 25 odsto akcija. Čak 30 odsto robe u luci Hamburg ide u Kinu ili dolazi iz nje.

Svađa unutar koalicione Vlade

Interesantno je da je sporazum sa Kinom, govoreći o luci Hamburg, podržao kancelar Olaf Šolc, dok su Ministarstvo spoljnih poslova i drugi resori pokazali da nisu srećni povodom ideje da COSCO bude toliko prisutan.

Zvanične izjave poslednjih dana ukazali su na različite stavove unutar savezne vlade. Potvrdu ulaska saopštio je portparol savezne vlade Štefen Hebestrajt. Ministarstvo ekonomije je potom na zahtev medija dalo zvanično i pomalo šturo objašnjenje.

„Bilo je različitih procena prilikom procene sticanja udela“, rečeno je u ministarstvu ekonomije, stoji u tekstu na portalu tagesschau.de.

COSCO pak, nije samo prisutan u Hamburgu. U Roterdamu imaju 35 odsto udela u lučkom terminalu, poseduju luku Pirej u Grčkoj i udele u lukama u Belgiji, Španiji, Peruu, pa čak i u Sueckom kanalu, prenosi zdf.de.

Kinezi kupuju strateške kompanije

Kina se  neće zaustaviti samo na brodogradnji i udelu u lukama po Nemačkoj. „Stara“ industrija je i dalje interesantna za kineske investitore, odnosno dobavljače automobila ili proizvođače mašina.

U međuvremenu, međutim, interesovanje je prešlo na novoosnovane kompanije u oblastima elektromobilnosti, autonomne vožnje i visokotehnoloških materijala, prenosi ZDF.

Ovog proleća, njihov stručnjak Đi Sun primetio sve veće interesovanje za kompetenciju e-trgovine, ali i za farmaceutske proizvode, biotehnologiju i medicinsku tehnologiju, jer u Kini ima još mnogo toga da se nadoknadi u istraživanju i razvoju.

Što se tiče dogovora oko korišćenja kontejnerskog terminala u Hamburgu, nemački mediji konstatuju da novo zeleno svetlo Nemačke za Kinu nije došlo slučajno jer se dogodilo samo šest nedelja pre planiranog samita nemačkih i kineskih vladinih zvaničnika u Berlinu 20. juna.

I.Đ./faz.de/ZDF

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

partnerstvo kine i nemačke luka hamburg nemačka trgovina sa kinom brodogradnja u nemačkoj kinezi nemačka kineska ulaganja nemačka kineski kapital nemačka kina strategija evropa nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Povezane vesti

Auto industrija

13.мај I.Đ.

Kineski električni automobili osvajaju tržište: Uzbuna u Nemačkoj

Gotovo preko noći, nekoliko kineskih proizvođača električnih automobila zagospodarilo je domaćim tržištem. Dok rivali iz Nemačke i dalje traže rešenje za opstanak u borbi, iz Kine poručuju da će tek vladati ovom industrijom

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure