Profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu, Milan Spremić, pušten je iz pritvora u kojem je proveo više od 200 dana zbog istrage u vezi sa padom nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu. Spremić međutim ostaje u kućnom pritvoru.
Ovu informaciju je na društvenim mrežama podelila njegova koleginica, profesorka Sanja Fric.
„Nakon skoro 208 dana provedenih u pritvoru, naš kolega i prijatelj Milan Spremić se konačno vratio kući. Hvala svima koji su govorili o ovom slučaju i ukazivali na njegovu apsurdnost i nepravdu“, navela je Fric.
Spremić je uhapšen 23. novembra 2024. godine, kao jedan od osumnjičenih u slučaju urušavanja nadstrešnice na novoizgrađenoj stanici u Novom Sadu, u kojem je život izgubilo 16 osoba.
Identiteti privedenih u početku nisu bili poznati javnosti, ali je Građevinski fakultet kasnije, 5. decembra, potvrdio da je Spremić među uhapšenima. U saopštenju fakulteta istaknuto je da on nije odgovoran za tragediju, budući da je bio angažovan samo na stručnoj kontroli Idejnog projekta, koji nije uključivao izvođenje radova na spornoj nadstrešnici.
Nastavno osoblje fakulteta više puta je javno izražavalo sumnju u osnovanost njegovog pritvaranja, ističući da je reč o nepravednom i neopravdanom postupku.
Ko je profesor Milan Spremić?
Profesor Milan Spremić je vanredni profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalista za metalne konstrukcije.
Bio je angažovan kao izvestilac Republičke revizione komisije zadužen za stručnu kontrolu Idejnog projekta konstrukcije za železničku stanicu u Novom Sadu. To je najranija faza u projektnoj dokumentaciji i ne uključuje izvođenje radova na samom terenu.
Za šta se tereti profesor Spremić
Kako se navodi u naredbi o sprovođenju istrage, profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Milan Spremić bio je u svojstvu odgovornog lica za projektovanje Republičke revizione komisije i vršioca tehničke kontrole Projekta konstrukcije, rekonstrukcije i adaptacije stanične zgrade koji je izradio Slobodan Naumović.
Tužilac smatra da je Spremić propustio da utvrdi da u idejnom projektu „nisu ocenjeni obim i vrsta potrebnih prethodnih istraživanja koji će biti podloga za izradu projekta rekonstrukcije, te da nisu utvrđena tehnička svojstva postojeće konstrukcije, kao i da nedostaje snimak stanja postojeće konstrukcije“.
U prevodu, Spremiću se zamera da nije ukazao da je potrebno uraditi snimak stanja stanične zgrade kako bi se precizno znalo kakva je stabilnost celog objekta.
Kako su mediji ranije objavili, projektanti nisu imali originalni projekat stanične zgrade, zbog čega je bilo neophodno napraviti snimak, ali to, navodno, nije učinjeno.
Tužilac smatra i da Spremić nije proverio da li se u projektu nalaze sve podloge i podaci i da li je projektom obezbeđena ispunjenost osnovnih zahteva za predmetni objekat. To je trebalo da obezbedi da objekat u celini i njegovi posebni delovi budu pogodni za predviđenu upotrebu, piše Forbes Srbija.
Tužilac tvrdi i da nije izdao nijednu meru niti je stavio primedbe u cilju otklanjanja nedostataka, već da je sačinio izveštaj o izvršenoj stručnoj kontroli Naumovićevog projekta, koji nije sadržao nikakve mere. On je potom dostavljen Infrastrukturi železnice Srbije u cilju dalje realizacije projekta. Time je, smatra tužilac, propustio da utvrdi da je došlo do korozije na spoju zatege i krovnog nosača.