
KiM
Kosovska Mitrovica: Dva nova mosta preko Ibra
Pošto je centralni most preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici godinama zatvoren za saobraćaj, Aljbin Kurti hoće da sagradi dva nova
Iako je veliki aprilski mraz bio najavljivan, niko od poljoprivrednika nije bio spreman na temperaturu od osam stepeni ispod nule. Koštano voće poput kajsije najviše je pogođeno mrazom. „Voća neće biti ove godine”, kaže za „Vreme” poljoprivrednik Dragan Kleut
Veliki mrazevi napali su voćnjake i uzdrmali domaću poljoprivredu. Poljoprivrednici kažu da je malo novca uloženo u obnovu voćnjaka, a prihoda nema. To predstavlja ozbiljan problem i veliki trošak, jer su hemijska sredstva i obrada zemljišta skupi, što predstavlja veliki udarac za sve proizvođače voća.
„Sve voće je stradalo. Kajsija je 100 odsto uništena, kao i trešnje i jabuke, a šljive oko 80 odsto. Kruške takođe. Ranije sorte su totalno uništene, jer svaka voćka ima sadnice i sorte koje ranije i kasnije cvetaju“, objašnjava poljoprivrednik Dragan Kleut za „Vreme“.
Svi plodovi koji ranije cvetaju su potpuno uništeni, dok je samo oko 25-30 odsto onih koji cvetaju kasnije preživelo.
„Voća neće biti ove godine, za bilo kakvu upotrebu. Nismo imali sreće sa kasnim razvojima, kao ni lane, kada voća gotovo da nije bilo“, objašnjava on.
Među koštanim voćem, šljiva je najotpornija, kažu poljoprivrednici, jer kasnije cveta u odnosu na sve ostale sorte voća. Međutim, ni ona nije uspela da pobedi u borbi protiv ovogodišnjeg mraza.
„Zbog kasnog mraza, pri čemu je pre toga bilo toplo, šljiva je isprovocirana tim vremenom, pa je otvorila cvet i mraz ju je uhvatio. Došli smo do situacije da je 80 odsto šljiva uništeno“, kaže Kleut.
Mraz retko pogađa šljive, ali se to ipak dogodilo. Kleut kaže da je situacija veoma ozbiljna, s obzirom na to šta se desilo sa ovim najotpornijim voćem.
Neočekivan pad temperature
„Mi sad moramo da ulažemo novac, a nemamo nikakvu zaradu i nemamo nikakvu plodnost“, objašnjava Kleut.
„Može da se navede zaštita urušavanjem, ali tu opet morate da imate uložen veliki novac da biste razvukli cevi sa mlaznicama, da imate pumpu za vodu i da orošavate krošnju voćnjaka“, objašnjava on, navodeći da sve to ima efekta kada temperatura pada do dva stepena ispod nule, ne više.
„Kod tako jakog mraza nikakav efetkat nema ni dimljenje, ni orošavanje. Ne može da se spreči šteta koja se nanosi nekim kasnim prolećnim mrazovima“, kaže Kleut i dodaje da je mraz išao do minus četiri i pet stepeni. Zbog toga je došlo do smrzavanja.
Kako se izboriti sa vremenskim neprilikama?
Mraz je udario i na maline i kupine u voćnjaku Svetlane Cvijović, ali nema većih oštećenja.
„Prinos će svakako biti smanjen“, objašnjava predsednica Saveza poljoprivrednih proizvođača za „Vreme“.
Kaže da su najviše stradali voćari koji imaju zasade koštunjavog voća koje je gotovo potpuno uništeno.
„Za ovu godinu nema roda“, kaže ona.
Cvijović sebe svrstava u poljoprivrednike koji imaju manje obradive površine, do dva hektara, i dodaje da nemaju dovoljno prihoda za sprovođenje pune infrastrukture.
„Ti zasadi bi trebalo da imaju sistem za orošavanje. Mi pokušavamo da spasemo naše voćnjake prskanjem, što nije adekvatno. Možda može samo malo da pomogne“, objašnjava Cvijović.
Sistemi za orošavanje se adekvatno postavljaju kako bi radili cele noći onda kada se zna da će biti mraza. Cvet se, pojašnjava, tada kvasi vodom toplijom od temperature vazduha čime se izbegava izmrzavanje.
„Postoje neki preparati, biostimulatori, koji mogu da oporave biljku, ali biljci kojoj je promrzao tučak, pomoći nema“, kaže ona.
Poljoprivrednici na rubu opstanka
Cvijović ukazuje i na mali broj zasada u Srbiji koji imaju sisteme za orošavanje.
„Naši proizvođači trenutno nemaju novca, jer smo mi godinama na rubu opstanka, na rubu održavanja poljoprivredne proizvodnje. Mnogi od nas održavaju poljoprivrednu proizvodnju samo zato što smo toliko entuzijastični“, objašnjava Cvijović.
Neke voćke su mogle biti spasene da su poljoprivrednici mogli da upale vatru i zadimljavanjem zagreju promrzle plodove. Međutim, komunalna policija tu pravi problem.
„Ako zapalite nešto po voćnjacima, pojavljuje se komunalna policija koja odmah piše prijave, tako da ljudi to izbegavaju kako ne bi platili velike kazne“, objašnjava Cvijović.
I dodaje: „Da smo mogli da zapalimo vatru, spasili bismo neke voćke. Na ovom području nije svuda bilo mraza, samo tamo gde je bilo minus dva stepena Celzijusa bi paljenje pomoglo. Naravno, ne treba paliti gume jer se tako zagađuje vazduh, nego slamu ili granje od orezivanja. I tu poljoprivrednici moraju da budu svesni i savesni, da vode računa da ne dođe do požara. Ali, svakako se pali radi zadimljavanja“.
A „gde god nešto krenete da preduzmete, imate problem“.
Pošto je centralni most preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici godinama zatvoren za saobraćaj, Aljbin Kurti hoće da sagradi dva nova
Sudsko Veće u Užicu je presudilo da se u Kosjeriću na jednom biračkom mestu ponove izbori koji su održani 8. juna. To bi moglo da dovede u pitanje pobedu SNS-a u ovoj opštini jer je razlika iznosila samo 51 glas
Uredba o uvozu ruskog gasa koju je predložila Evropska unija ne odnosi se na zemlje koje nisu njene članice, pa će Srbija moći da nastavi s uvozom, ali on neće smeti da završava u Mađarskoj
Pošto je Aleksandar Vučić na sva usta obznanio da je pobedio „obojenu revoluciju”, veliki je strah u vlasti do koje mere bi protest na Vidovdan na koji su pozvali studenti to mogao da obesmisli. Zato se ide tvrdo, đonom, uvredama i lažima, onako, kako najbolje umeju
Ko u subotu, 21. juna, organizuje referendum u Silosu i šta je referendumsko pitanje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve