img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Moderno ropstvo: Žene i devojčice najčešće žrtve trgovine ljudima

16. октобар 2023, 18:50 A.E.
Foto: Pixabay
Copied

Internet i društvene mreže doveli su do toga da je danas kontrola žrtava trgovine ljudima poprimila drugačiji oblik. Sve je manje fizičkog nasilja, a sve više psihičkog u vidu ucena i pretnji. Kazne za ovo krivično delo, osim što su same po sebi male, još više se ublažavaju prekvalifikacijom u posredovanje u prostituciji

Žene i devojčice najčešće su žrtve trgovine ljudima u Srbiji i čine više od 80 odsto ukupnog broja žrtava, rečeno je na konferenciji pod nazivom „Sudska praksa za krivično delo trgovina ljudima – uznemirujući odraz društva“ koja je organizovana povodom 18. oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Govornice su bile predstavnica nevladine organizacije Astra Marija Anđelković i sutkinja Vrhovnog suda u penziji Radmila Dičić Dragićević.

Na samom početku Anđelković je istakla da  je sve veći udeo dece u ovom krivičnom delu, čak 40 odsto ukupnih žrtava, a interna trgovina ljudima dominira već dugo u odnosu na međunarodnu koja je dominirala početkom dve hiljaditih. Muškarci su uglavnom makroi, odnosno podvođači, organizatori, posrednici i korisnici usluga u prostituciji, ali i trgovci u seks trafikingu.

„Ono što je počelo 2006. godine, a danas je gotovo svakodnevica, je da su internet i društvene mreže sredstva za vrbovanje žrtava pretnjama i ucenama fotografijama da će to biti predočeno porodici ili javnosti“, objašnjava Anđelković. Na taj način se, kaže, žrtve psihološki drže pod kontrolom, a manje batinama.

Kako žrtve postaju „dobrovoljne prostitutke“

Govornice su ukazale na to da su kazne za trgovce ljudima u Srbiji sve manje. Kreću se od tri do dvanaest godina zatvora, ali se najčešće dodeljuju od tri do pet godina, a sve češće kazne manje od tri godine.

Pročitajte još Zakoni postoje, ali se ne poštuju

 

Do toga, objašnjavaju, dolazi zbog česte prekvalifikacije krivičnog dela iz trgovine ljudima u posredovanje u prostituciji, čime se smanjuje i kazna. Osim prekvalifikacije dela tokom postupka, sve češće to krivično delo od početka procesa se kvalifikuje kao posredovanje i tako žrtva više više nije žrtva već „dobrovoljna prostituka“, naglasila je Anđelković.

„U slučajevima prosjačenja, prostitucije i radne eksploatacije često dolazi do takozvanog prividnog pristanka žrtava“, objašnjava sutkinja Dičić Dragičević i ističe da „sud to ne bi smeo da ceni“ zbog toga što je trgovina ljudima u stvari „moderno robovlasništvo“ i „niko ne može da pristane da bude rob, odnosno da bude eksploatisan“.

Zakon u Srbiji prostituciju definiše kao „pružanje seksualnih usluga za naknadu u novcu ili drugu vrednost” (član 3, stav 15), dok član 16. navodi da će „ko se odaje prostituciji, koristi usluge prostitucije ili ustupa prostorije radi prostitucije” biti kažnjen „novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Stoga nije teško zaključiti koliko puta žena mora da pruži uslugu da bi samo platila tu kaznu.

Proaktivna istraga

Dičić Dragićević ukazala je da sankcije za trgovce ljudima moraju biti odgovarajuće, a ne minimalne.

„Proaktivna istaga, koju bi država trebalo da spovodi, podrazumeva da ne treba da se čeka da žrtva prijavi krivično delo i da teret postupka ne bude na žrtvi. Zato žrtva često, zbog situacije u kojoj se nalazi, menja iskaz ili odustane od tužbe“.

Smatra da državi ne bi trebalo da bude teško da primenjuje ovakav obrazac, posebno kada su deca u pitanju jer za to imamo uslove kakvi su Centar za socijalnu zaštitu, nevladine organizacije.

Država takođe mora da obezbedi naknadu štete žrtvama zato što se država smatra odgovornom za njihov status i nebrigu o njima i neotkrivanje takvih krivičnih dela“.

Prema njenim rečima, osnivanje fonda za naknadu bilo bi dobro rešenje i moglo bi se jednostavno omogućiti, tako što bi se sredstva crpela iz oduzete imovine trafikera.

„Imamo poseban Zakon o oduzimanju imovine koji se vrši u okviru krivičnog postupka i zato bi trebalo definisati zakonske odredbe o dlučiti da se oduzeta sredstva koriste upravo za ovaj fond ili za usluge nevladinim organizacijama koje se time bave“, zaključuje Dičič Dragićević.

A.E./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Deca makroio moderno ropstvo Trgovina ljudima Žene žrtve trgovine ljudima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Univerzitet u Beogradu

06.јун 2025. B. B.

Zasedaju nastavno-naučna veća: Univerzitet i dalje bez jedinstvenog odgovora

Na većini beogradskih fakulteta biće održana nastavno-naučna veća na kojima će se diskutovati o nekim vidovima početka nastave i nadoknade zimskog semestra

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure