img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milovan Pisarri: Kontrola nabildovane desnice

11. septembar 2022, 18:03 M.N.
Foto: Milica Vučković/Fonet
Postoji desničarska infrastruktura u Evropi: Milovan Pissari
Copied

Desničarske grupe u Srbiji nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava i kontroliše. Zbog toga apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji što se tiče Europrajda, to je propaganda zarad skretanja pažnje javnosti sa drugih bolnih tema

U Srbiji postoje desnica na vlasti i u nekim parlamentarnim strankama, ali i desnica u vanparlamentarnim grupama, poput Levijatana ili Narodne patrole koja je mnogo opasnija jer može da bude oružje u nečijim rukama, izjavio je u intervjuu FoNetu istoričar Milovan Pisarri. On smatra da su te dve desnice povezane.

„Kod desnice na vlasti postoji apsolutna identifikacija partije i države koja sve drži pod kontrolom“, ukazao je Pisarri u serijalu Kvaka 23 u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, a to znači „da vaninstitucionalna desnica ne može da bude izvan nadzora vlasti“.

Vlast kontroliše vođe desničarskih grupa

Objašnjava da desničarske grupe nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali da su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava ikontroliše.

U tom kontekstu pidseća da su u vreme vlasti demokrata, prilikom organizovanja Prajda, huligani potpuno porušili Beograd, a kada su naprednjaci došli na vlast „odjedanput nije bilo apsolutno nikakvih problema“.

Prema viđenju Pisarrija to je „jasan dokaz“ da vlast ima kontrolu nad ekstremno desničarskim i nacionalističkim pokretima, da radi sa njima šta hoće i diriguje onim što ti pokreti rade.

Na opasku da sada ta ista vlast najavljuje otkazivanje Prajda upravo zbog mogućih bezbednosnih problema, on je uzvratio da apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji i da „oni dobro znaju“ da nikakvih nemira neće biti. To je propaganda zbog drugih razloga, ali „oni znaju“ da ne mogu da otkažu Prajd, tvrdi Pisarri, koji celu priču vidi kao paravan za skretanje pažnje sa nekih drugih tema ili bolnih odluka u dijalogu Beograda i Prištine.

Desničarska infrastruktura

Upitan o opasnosti da u nekom trenutku vlast više neće moći da kontroliše desničarske grupe i pokrete koje je bildovala, on je odgovorio da je to moguće, jer su te grupe i pokreti snažno povezani sa ekstremnim nacionalističkim grupama iz inostranstva, pogotovo iz Rusije. Gradi se desničarska infrastruktura, ne samo u Srbiji, nego i Evropi i šire.

Oni mogu da destabilizuju region, a u Srbiji je desnica postala glasnija i vidljivija nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pisarri to vidi kao rezultat uticaja Rusije i podseća da su i pre početka rata postojali razni kontakti srpskih nacionalista i pripadnika desničarski grupa sa srodnim ruskim organizacijama, među kojima je i Imperijalni legion, koji je na međunarodnom planu označen kao teroristička organizacija.

Sankcije Rusiji i eventualni neredi

Upitan da li vlast rizikuje nerede u slučaju uvođenja sankcija Rusiji, Pisarri je odgovorio potvrdno i napomenuo da vidi kao realnu opasnost da se ekstremna desnica otrgne kontroli i javno reaguje protiv takve politike.

S druge strane, Zapad se plaši da će Srbija postati teren za rusku ekspanziju i predstavljati pretnju interesima Evrope i Amerike, ukoliko ne uvede sankcije i ne zauzme jasan stav prema Rusiji. Pritom Balkan za Zapad apsolutno nije prioritet. Jedini prioritet im je da naprave branu širenju ruskog uticaja.

Na pitanje da li je i Zapad odgovoran za jačanje desnice i antizapadnog raspoloženja u Srbiji, podržavanjem stabilokratije, umesto demokratije, i zanemarivanjem problema u regionu, on je potvrdio da je to, nažalost, imalo ogroman uticaj na sadašnju situaciju.

Uloga Crkve u jačanju desnice

Pisarri je i ulogu Crkve nazvao problematičnom, jer Crkva jeste na neki način kolevka ekstremnog nacionalizma, što smo videli devedesetih godina, ali i posle toga.

Dovoljno je da slušamo izjave povodom Prajda ili drugih sličnih manifestacija, obrazložio je Pisarri i konstatovao da desničari u Srbiji imaju utočište u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao što ga desničari u Rusiji imaju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Uloga medija u jačanju desnice

Upitan o ulozi medija u promociji i jačanju desnice, on je naglasio da su mediji deo propagande uvek kada postoji identifikacija partije i države i ocenio da u totalitarnim državama sve funkcioniše na isti način.

„Ne kažem da smo sada u totalitarnoj državi, ali se bojim da idemo ka tome“, rekao je Pisarri i objasnio da mediji, pogotovo tabloidi kao instrument propagande, samo ponavljaju ono što govori partija koja je identifikovana sa državom i nadzire i kontroliše sve segmente države i društva.

Upitan gde vidi Srbiju za pet godina, Pisarri je predvideo da u tom periodu neće biti nekih velikih razlika u odnosu na sadašnju situaciju, ali je pitanje šta će tada biti sa Evropom i da li će se Srbija u međuvremenu prikloniti EU ili Ruskoj Federaciji. Na pitanje na koju bi od te dve opcije uložio novac na nekoj političkoj kladionici, on je odgovorio: „Uložio bih novac na Rusku Federaciju, ali bih želeo da izgubim“.

FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

desnica evroprajd desničarska internacionala rusija i desničari u evropi spc desnica crkva i desnica vlast kontroliše desnicu kontrola desnice desnica u Srbiji neonacisti jačanje desnice neofašisti ko kontroliše desnicu u srbiji desnic europrjd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Izbori

26.jul 2026. I.M.

Vučić ponovo o izborima: Moguće je da izgubimo, ali ćemo brojati glasove

Vučić je izjavio da će predsednički izbori najranije biti održani krajem decembra ove godine, a najkasnije početkom februara 2027. godine, nakon parlamentarnih izbora koje očekuje u oktobru ili novembru

Pasoš Crne Gore

Evrointegracije

26.jul 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Da li će u Srbiji nastati jagma za crnogorskim pasošem?

Crna Gora uvodi vize za Ruse, Turke i Kineze. Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno porasti posebno kod ljudi iz Srbije

Šapić

Gradonačelnik

25.jul 2026. R. V.

„Pacovske interesne grupe” gradonačelnika: Ko vuče konce u Beogradu

Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu

Američke carine

24.jul 2026. S. Č.

Vučić: Američke tarife za Srbiju su 0 odsto

Predsednik Vučić je na RTS-u objavio da su od noćas, američke carine od 35 odsto, zahvaljujući pregovorima smanjene na nula odsto

Beograd

24.jul 2026. S. Ć.

Nova ekonomija: Poništen je tender za rekonstrukciju Kalenić pijace

Ni jedan od šest ponuđača prijavljenih na tender za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu nije zadovoljio uslove. Posao je vredan više od 20 miliona evra

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure