
Sudski procesi
Hapšenja, optužnice, razgovori: Pravosuđe je silovito krenulo na studente
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
U prostoriju sa crtežima za koje se pretpostavlja da su Mikelanđelovi i u kojoj se on skrivao, moći će da ulaze po četiri osobe na po 15 minuta
U sredu je otvorena tajna soba Mikelanđela Buonarotija u Firenci, koja je otkrivena pre 48 godina u kapelama Mediči. Opisuje se kao njegovo tajno sklonište.
Na zidovima ove prostorije (10x3x2,5) su crteži i skice lica i tela koje je, kako se pretpostavlja, nacrtao Mikelanđelo od kraja juna do kraja oktobra 1530. godine ne bi li pobegao progonu pape Klementa VII koji je pripadao firentinskoj porodici Mediči. U vreme kada su Mediči bili proterani iz Firence, Mikelanđelo je pratio radove u ime vlade. Tek nakon što mu je familija Mediči to oprostila, Mikelanđelo je bio slobodan da nastavi da radi u Firenci.
Do 1955. Mikelanđelova „tajna soba“ je korišćena kao skladište za ugalj, a potom je bila sakrivena ispod zamka dok je 1975. nije ponovo otkrio tadašnji direktor kapela Medičija, Paolo dal Pođeto – zatražio je od restauratora Sabina Đovanonija da očisti uski hodnik koji se protezao ispod apside Nove bazilike San Lorenco, kako bi se izgradio novi izlaz za muzej.
Do tada, ova prostorija je korišćena za skladištenje uglja.
Crteži su bili prekriveni s nekoliko slojeva maltera. Otkriveni su slučajno, tokom restauratorskih radova.
Na zidovima prostorije nalaze se čitave figure, pretežno skice anatomskih delova, profila lica i ljudskih figura u raznim pozama. Crtani su drvenim ugljem kao i crvenom oker bojom koja se koristila za izradu pastela za crtanje u vreme renesanse.
Dal Pođeto je autorstvo većine njih odmah pripisao Mikelanđelu na osnovu svedočenja Askanija Кondivija, Mikelanđelovog učenika i renesansnog biografa Đorđa Vazarija.
Od tada su razni stručnjaci proučavali skice, i dok jedni smatraju kako je on naslikao sve, drugi smatraju da su u stvarnosti, neke od njih, napravili drugi umetnici.
Ipak, aktuelna direktorka Barđela, Paola d’Agostino, veruje da se na zidovima mogu videti skice „nacrtane rukama majstora i drugih“.
„Da li su Mikelanđelovi ili ne, ne znamo, ali ovo jeste jedan od najvažnijih primera zidne grafike iz 16. veka“, napominje Paola D‘Agostino.
Кustos kapela Medičija Frančeska de Luka slaže se sa d’Agostinijevom.
„Ne može se na svim crtežima primetiti ista trajna kvalitativna napetost Mikelanđelove grafike. Ali čak i sa tim, ovo mesto omogućava današnjim posetiocima jedinstveno iskustvo da dođu u direktan kontakt ne samo sa stvaralačkim procesom velikog majstora, već i sa percepcijom formiranja mita o božanskom umetniku.“
Soba će biti otvorena do 30.maja 2024, samo za one koji prethodno rezervišu posetu. S obzirom na ambijent i radi zaštite Mikelanđelovih dela, u sobu će istovremeno moći da ulaze po četiri osobe koje će u njoj smeti da borave maksimalno 15 minuta.
S.Ć./nationalgeographic.rs/RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Novinaru “Vremena” koji trideset godina prati vojsku nije odobrena akreditacija za vojnu paradu “Snaga jedinstva”. Ali su svečane pozivnice zato dobili višestruko osuđivani kriminalci, ratni profiteri i dezerteri, ubice, penzionisani oficiri koji ratišta nisu videli, samozvani vojni analitičari i slične pojave
Studenti u blokadi saopštili da će se danas, 20. septembra, u 10 sati okupiti na kružnom toku kod opštine Novi Beograd, pod parolom „Sloboda je najskuplja srpska reč“
Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve