img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Mihail Gorbačov (1931-2022): Čovek koji je promenio tok istorije

31. август 2022, 02:13 J.H.
Foto: AP Photo/Ivan Sekretarev
Na Zapadu mirotvorac, u Rusiji krivac za propast: Mihail Gorbačov
Copied

Poslednji predsednik SSSR Mihail Gorbačov preminuo je u utorak u 92. godini. Dok su ga na Zapadu slavili  i odlikovali Nobelovom nagradom za mir, u Rusiji su ga nipodoštavali kao grobara Sovjetskog Saveza. Mihail Gorbačov je svakako bio čovek koji je promenio tok istorije

Mihail Sergejevič Gorbačov je kao generalni sekretar Komunističke partije i predsednik SSSR utabao put ka okončanju Hadnog rata, omugućio pad Berlinskog zida, ujedinjenje Nemačke i obrnuo svet kakav je postojao posle Drugog svetskog rata naglavačke. Dok ga na Zapadu i danas slave zbog toga, u Moskvi mu zameraju kapitulaciju posle koje su Sjedinjene Američke Države preuzele primat u svetu, Sovjetsko carstvo se raspalo, a Rusija bila gurnuta u ponor.

Mikhail Gorbachev, Ronald Reagan
Ronald Regan i Mihail Gorbačov 1985. / Foto: AP Photo/Bob Daugherty

Već 1980-tih godina je SSSR sa Gorbačovom na čelu sa SAD bio poptpisao niz ugovora o nuklearnom razoružanju. Kod kuće je sprovodio politiku „glasnosti“ (otvorenost i sloboda govora) i „perestrojke“ (rekonstrukcija i izgradnja), za šta je, za početak demokratizacije totalitarnog sistema, 1990. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Sa Gorbačovom na čelu SSSR strah od nukleranog rata je počeo da jenjava.

Russia Obit Gorbachev
Sa Borisom Jeljcinom 1991. / Foto: AP Photo/Boris Yurchenko

Gorbačovu to nije bio cilj, ali su njegove reforme i ileberalizacija sovsjetskog društva na kraju krajeva doveli do raspada sovjetske imperije. Rusi ga nisu voleli ni što je 1985. godine uveo svojevrsnu prohibiciju, tj. delimičnu zabranu konzumacije alkohola ne bi li poboljšao zdravstveno stanje stanovništa i produktivnost na radu.

Politička karijera

Mikhail Gorbachev
Predsednik SSSR, Moskva, 1985. / AP Photo/Boris Yurchenko

Mihail Gorbačov rođen je 2. marta 1931. godine u selu  Privolnoje u Кrasnogvardejskom okrugu na teritoriji Severnog Кavkaza (sada u Stavropoljskoj teritoriji) u seljačkoj porodici.  Njegov otac, Sergej Аndrejevič, radio je kao mašinski operater u mašinskoj i traktorskoj stanici.  Majka Marija Panteleevna (devojačko prezime Gopkalo), radila je ceo život na kolektivnoj farmi. Od 1950. do 1955. studirao je pravo u Moskvi, a stekao je i diplomu inžinjera poljoprivrede.  Od 1971. Bio je član Centralnog komitet KP SSSR, od 1980. član  Politbiroa. Sa 54 godine je 1985. postao generalni sekretar KP, a 1988, posle ostavke Andreja Gromika (1909-1989) predsednik Sovjetskog Saveza.

Ostavku je podneo 25. decembra 1991, malo pre nego što se SSSR raspao. Na vlast u Moskvi je došao Boris Jeljcin (1931-2007). Na Kremlju je skinuta crvena zastava i zavijorila se plavo-belo-crvena ruska trobojka. Komunistička svetska sila je otišla u istoriju.

Život posle politike

U Rusiji prezren, na Zapadu slavljen, Gorbačov je napisao mnogobrojne knjige  i u Moskvi osnovao fondaciju koja se zalaže za demokratske vrednosti i približavanje Rusije Zapadu. Bio je suvlasnik novina „Novaja Gazeta“ koje su kritički izveštavale o Kremlju. Poslednjih godina je zameraoVladimiru Putinu što ograničava slobodu medija i ne dozvoljava slobodne izbore.

Gorbačov će biti sahranjen u Moskvi na groblju zaslužnih građana pored svoje supruge Raise.

Nesporazum sa Nemcima

U inrervjuu za nemački „Špigel“ koji je objavljen početkom 2015. godine, Gorbačov je izrazio zabrinutost što je njegovo životno delo dovedeno u pitanje – približavanje Istoka i Zapada.

Za tadašnju krizu u Ukrajini je optuživao i Evropu i SAD, ukazivao na deo odgovornosti Zapada. Od milošte u Nemačkoj prozvan „Gorbi“, zapadni ljubimac počeo je da iznosio stavove koje su nerado slušali na Zapadu. Gorbačov je branio rusku ankesiju Krima, koja je, rekao je, „u potpunosti u skladu sa željom tamnošenjeg stanovništva“.

Mikhail Gorbachev
Crveni trg u Moskvi 1989. / Foto: AP Photo/Boris Yurchenko

SAD je prozvao „velikom pošašću“. Branio je tada politiku Vladimira Putina, rekao da je ubeđen da Putin „bolje od bilo koga drugoga brani interese Rusije“. Od „oca nemačke nacije“ postao je u nemačkim medijima „senilan starac“ koji ne razume šta se događa, zamerali su mu u Nemačkoj da je prešao u patriotski tabor Putinovih poklonika.

Mikhail Gorbachev, Erich Honecker
Poljubac koji je postao simbol kraja Istočnog bloka: Mihail Gorbačov i Erih Honeker, Istočni Berlin 1989. / Foto: AP Photo/Boris Yurchenko

„Špigel“ je relativizovao ovakve pogrdne izjave: ako poslednjeg šefa sovjetske partije i države između Hamburga i Minhena ne razumeju više, nije da je krivica samo na njemu. Mnogi Nemci su Mihaila Gorbačova praktično „usvojili“ ka nekog svog i zaboravili pritom da je on Rus i da oseća ruski. Ukrajinu je posmatrao kao sferu ruskog uticaja.

Odnos sa Putinom

Iako je branio Putinovu spoljnu politiku, nisu bili u prijateljskim odnosima. „On sebe vidi odmah negde pored boga“, rekao je Gorbačov „Špigelu“. Unutrašnju politiku Kremlja je oštro kritikovao, stavio se svojevremeno bio na stranu Alekseja Navaljnog, rekao da su ga zatvorili u kućni pritvor „samo zato što je otvorio usta“.

Mikhail Gorbachev, Vladimir Putin
Sa Vladimirom Putinom 2004. / Foto: AP Photo/Heribert Proepper

Tokom prvog predsedničkog mandata Gorbačov je podržavao Putina, smatrao da je mnogo učinio za stabilizaciju Rusije. Ali što je Putin duže bio na vlasti, to ga je Gorbačov češće kritikovao da je „on sam prepreka razvoju Rusije“.

Posle toga Putin više nije hteo da se vidi sa njim.

Kako su godine prolazile, tako je Gorbačov, koji je „prodao SSSR kao Juda Isusa“, postajao sve veći krivac za krizu i sve nedaće Rusije.

Srećan čovek

Gorbačov je sa 19 godina pristupio Komunističkoj partiji. Distancirao se od staljinizma, ali je do kraja ostao pobornik Lenjinovog revolucionarnog učenja. A upravo su ruski komunisti  hteli da mu sude zbog “veleizdaje”.

Kremlj se poslednjih godina potpuno bio okrenuo protiv Gorbačova, piše “Špigel“. Putinu odana visokotiražna  „Komsomolskaja Pravda“ ga je čak napadala da je tokom Drugog svetskog rata bio agent nacista i da je zato tako revnosno pridoneo nemačkom ujedinjenju.

Mikhail Gorbachev, Raisa Gorbacheva
Sa suprugom Raisom, Pariz, 1989. / Foto: AP Photo/Laurent Rebours

Mnogi ljudi koji su zahvaljujući Gorbačovu mogli prvi put slobodno da putuju i kažu bez straha svoje mišljenje, danas ga u Rusiji mrze.

Na pitanje „Špigela“ u januaru 2015. da li je posle svega srećan, odgovorio je da je u jednom tekstu bio pročitao „da nema srećnih reformatora“. Nekada se i on tako osećao, ali je stvari kasnije video drugačije. Rekao je: „Da, kada se osvrnem unazad, ja sam srećan čovek“.

J.H./Spiegel/BBC/TASS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

glasnost glasnost i perestrojka grobar SSSR Mihail Gorbačov perestrojka smrt Mihail Gorbačov umro Gorbačov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure