
Aktivnosti predsednika Republike
Vučić saopštio važne vesti iz Davosa: Krevet mi je malo kratak (video)
Dok se svetski poredak u Davosu rastače pod naletom fiks ideja Donalda Trampa, predsednik Srbije Aleksandar Vučić muku muči s krevetom
Foto: Sapienship
„Svet u kome živimo nije morao da postane ovakav. Ljudi su ga učinili takvim. Ljudi mogu i da ga promene“, poručuje Juval Noe Harari, autor serijala knjiga "Sapijens" koji je u svetu prodat u 40 miliona primeraka
Juval Noe Harari je autor svetskog bestselera Sapijens u četiri dela, koji je prodat u 40 miliona primeraka na 65 jezika – prevod na srpski u izdanju „Lagune“ je među nekoliko najprodavanijih knjiga ove godine kod nas.
Zato nije čudo što je njegova prva knjiga za decu iz serijala Mi nezaustavljivi- Kako smo osvojili svet, ove jeseni istovremeno objavljena u više od 30 zemalja sveta. U Srbiji, objavljena je u izdanju „Kreativnog centra“.
„Ovog aprila na Bolonjskom sajmu knjiga, organizovano je predavanje Juval Noe Hararija o Sapijensu. S obzirom da je on jedan od najuticajnijih javnoangažovanih intelektualaca današnjice, inače je istoričar, filozof, profesor na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, bilo je razumljivo da sam otišla da ga čujem“, kaže za „Vreme“ Ljiljana Marinković, direktorka „Kreativnog centra“.
I, govoreći o svom bestseleru, Harari je „najavio projekat, seriju knjiga za decu Mi nezaustavljivi o istoriji čovečanstva, od doba kada su ljudi bili samo primati i živeli u savani, do vremena kada su postali poput bogova tako što su osvojili nebo i svemir. Naravno da sam odmah zakazala sastanak sa njegovim agentom, on nije imao ništa protiv da sarađujemo, i tako je prva Hararijeva knjiga za decu došla kod nas “, priča Ljiljana Marinković.

Mi nezaustavljivi – Kako smo osvojili svet u srpskom prevodu pojavila se u oktobru, za vreme Beogradskog Sajma knjiga. Interesovanje je ispunilo očekivanja izdavača, a uskoro će se pojaviti i sledeća knjiga iz ovog serijala.
Juval Noa Harari kaže da „Mi nezaustavljivi želi da prenese deci važnu poruku: Svet u kome živimo nije morao da postane ovakav. Ljudi su ga učinili takvim. Ljudi mogu i da ga promene.“ Jer, kaže Hahari “poenta izučavanja istorije nije da se sećamo prošlosti, nego da je se oslobodimo.“
„Kao istoričaru, ponekad mi je teško da objasnim istoriju odraslim ljudima. Zašto? Odrasli već veruju u gomilu gluposti o prošlosti. Odrasli veruju u razne bajke o bogovima, nacijama i novcu. Naterati ih da promene mišljenje o tim bajkama je veoma teško. Sa decom je lakše. Ona još uvek nisu čula sve te bajke. Deca su otvorenija. Mnogo je jednostavnije objasniti šta je novac ili šta je religija nekome ko ima 10 godina nego nekome ko ima 50. Takođe je i mnogo bitnije, jer oni koji će menjati svet sada imaju 10 a ne 50 godina“, kaže Harari.
Smatra da je „mnogo teže pisati za decu nego za odrasle. Prinuđeni ste da više razmišljate. Takvo pisanje oživljava istoriju, ali u tome i jeste poenta – da oživite mrtve a da pri tom ne uspavate žive.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Dok se svetski poredak u Davosu rastače pod naletom fiks ideja Donalda Trampa, predsednik Srbije Aleksandar Vučić muku muči s krevetom

Sudija i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov izabran je za predsednika Ustavnog suda. Njegovo ime se javnosti više vezuje za odbranu vlasti i napade na studente, nego za nezavisnost pravosuđa

Pošto su dobili potpise gotovo 400.000 ljudi, studenti u blokadi naredne subote organizuju akciju u Beogradu u okviru koje će biti moguće potpisivanje za sve one koji su bili sprečeni da popune papir krajem 2025.

Policija i Žandarmerija silom su sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu izbacili studente i profesore koji su blokirali zgradu zbog otkaza Jeleni Kleut. Vlast tvrdi da je intervencija bila zakonita. Opozicija i akademska zajednica upozoravaju na početak otvorene represije. Opomene stižu i iz Evropske unije

Tokom današnjeg protesta studenata i građana u Novom Sadu, koji su pružili podršku profesorki Jeleni Kleut, priveden je Milan Jaćimović, sin autoprevoznika Milomira Jaćimovića. On je kasnije pušten
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve