Srbi i Hrvati
Popov: Srbi i Hrvati braća rođena, i kod nas se promovišu ratni zločinci
„Mi smo braća rođena. Nastali smo iz iste države, a slično se i ponašamo“, kaže predsednik Centra za regionalizam, Aleksandar Popov
Foto: Sapienship
„Svet u kome živimo nije morao da postane ovakav. Ljudi su ga učinili takvim. Ljudi mogu i da ga promene“, poručuje Juval Noe Harari, autor serijala knjiga "Sapijens" koji je u svetu prodat u 40 miliona primeraka
Juval Noe Harari je autor svetskog bestselera Sapijens u četiri dela, koji je prodat u 40 miliona primeraka na 65 jezika – prevod na srpski u izdanju „Lagune“ je među nekoliko najprodavanijih knjiga ove godine kod nas.
Zato nije čudo što je njegova prva knjiga za decu iz serijala Mi nezaustavljivi- Kako smo osvojili svet, ove jeseni istovremeno objavljena u više od 30 zemalja sveta. U Srbiji, objavljena je u izdanju „Kreativnog centra“.
„Ovog aprila na Bolonjskom sajmu knjiga, organizovano je predavanje Juval Noe Hararija o Sapijensu. S obzirom da je on jedan od najuticajnijih javnoangažovanih intelektualaca današnjice, inače je istoričar, filozof, profesor na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, bilo je razumljivo da sam otišla da ga čujem“, kaže za „Vreme“ Ljiljana Marinković, direktorka „Kreativnog centra“.
I, govoreći o svom bestseleru, Harari je „najavio projekat, seriju knjiga za decu Mi nezaustavljivi o istoriji čovečanstva, od doba kada su ljudi bili samo primati i živeli u savani, do vremena kada su postali poput bogova tako što su osvojili nebo i svemir. Naravno da sam odmah zakazala sastanak sa njegovim agentom, on nije imao ništa protiv da sarađujemo, i tako je prva Hararijeva knjiga za decu došla kod nas “, priča Ljiljana Marinković.

Mi nezaustavljivi – Kako smo osvojili svet u srpskom prevodu pojavila se u oktobru, za vreme Beogradskog Sajma knjiga. Interesovanje je ispunilo očekivanja izdavača, a uskoro će se pojaviti i sledeća knjiga iz ovog serijala.
Juval Noa Harari kaže da „Mi nezaustavljivi želi da prenese deci važnu poruku: Svet u kome živimo nije morao da postane ovakav. Ljudi su ga učinili takvim. Ljudi mogu i da ga promene.“ Jer, kaže Hahari “poenta izučavanja istorije nije da se sećamo prošlosti, nego da je se oslobodimo.“
„Kao istoričaru, ponekad mi je teško da objasnim istoriju odraslim ljudima. Zašto? Odrasli već veruju u gomilu gluposti o prošlosti. Odrasli veruju u razne bajke o bogovima, nacijama i novcu. Naterati ih da promene mišljenje o tim bajkama je veoma teško. Sa decom je lakše. Ona još uvek nisu čula sve te bajke. Deca su otvorenija. Mnogo je jednostavnije objasniti šta je novac ili šta je religija nekome ko ima 10 godina nego nekome ko ima 50. Takođe je i mnogo bitnije, jer oni koji će menjati svet sada imaju 10 a ne 50 godina“, kaže Harari.
Smatra da je „mnogo teže pisati za decu nego za odrasle. Prinuđeni ste da više razmišljate. Takvo pisanje oživljava istoriju, ali u tome i jeste poenta – da oživite mrtve a da pri tom ne uspavate žive.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Mi smo braća rođena. Nastali smo iz iste države, a slično se i ponašamo“, kaže predsednik Centra za regionalizam, Aleksandar Popov

U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka

Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona
Na četvrtom mestu u Evropi u Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu našla se Srbija, a državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala, navode autori novog izveštaja
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve