img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Humanitarni koncert

Maksim Rizanov: Da mogu, svirao bih i u Rusiji

22. фебруар 2023, 18:55 Sonja Ćirić
Foto: Promo
Za ugrožene ratom u Ukrajini: Maksim Rizanov
Copied

Maksim Rizanov, britansko-ukrajinski violista i dirigent, i Gudači Svetog Đorđa održaće humanitarni koncert posvećen ugroženima ratom u Ukrajini - dobar i pravi način da se pokaže solidarnost sa ljudima u nesreći. Na početku rata održao je humanitarni koncert i u Budimpešti

U Beogradu, u subotu, gostuje Maksim Rizanov, britansko-ukrajinski violinista i dirigent. Sviraće sa kamernim orkestrom „Gudači Svetog Đorđa“ u Kolarčevoj zadužbini. Njihov koncert je humanitarni, a sav prihod od ulaznica po ceni od 500 dinara, namenjen je ugroženima ratom u Ukrajini.

Maksim Rizanov važi za jednog od najharizmatičnijih mlađih umetnika u Evropi.

Rođen je u Krematorsku, školovao se na Konzervatorijumu u Moskvi i u Gildhol školi za muziku i dramu u Londonu. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su i Oskar u kategoriji klasične muzike, Gramofonova nagrada za 2008. godinu, kao i BBC-jeva nagrada za umetnika mlade generacije (2007-2009.). Snimio je i objavio brojne albume na kojima svira violu, a koji su nagrađeni nekim od najvažnijih svetskih nagrada. Bio je nominovan za Gremi u kategoriji klasične muzike. Maksim Rizanov svira na violi Đuzepea Gvadaninija iz 1780. godine.

Ovaj humanitarni koncert se, sticajem okolnosti, održava na godišnjicu od početka ruske agresije na Ukrajinu. Za portal „Vremena“  kaže da nije ni slutio da je rat u Evropi moguć.

„To je neverovatno. Ali ljudi se naviknu na sve, čak i na takve užasne stvari kao što je rat. “

Objašnjava da je „ideja da organizujemo humanitarni koncert za ugrožene ratom u Ukrajini, nastala je u razgovoru sa Ljubomirom Milanovićem, direktorom ’Gudača Svetog Đorđa’, koji je bio „jedan od muzičara  iz Srbije“ sa kojima je studirao, i za koga kaže da je „sjajan violista i prijatelj“.

Pre beogradskog koncerta u subotu, humanitarni koncert za Ukrajinu Maksim Rizanov je održao i u Budimpešti, na početku rata.

„Da mogu, organizovao bih i jedan u Rusiji gde imam mnogo prijatelja i kolega koji ne podržavaju rat. Naravno, to je sada nemoguće“, kaže.

U Ukrajini ima „veliku porodicu. Neki od njih su bili primorani da napuste svoje domove i odu u druge zemlje u potrazi za bezbednošću. Neki su još uvek u Ukrajini. Moj brat, na primer, živi tamo sa svojom porodicom. Nedavno smo mu slali generator jer struju imaju samo po nekoliko sati tokom dana.“

Za beogradski humanitarni koncert Rizanov i Gudači, izabrali su dela Baha, Šuberta, Mocarta, li i prvi put u Srbiji, muziku britanskog kompozitora Malkolma Arnolda i ukrajinskog – Miroslava Skorika.

“Malkolm Arnold je komponovao predivna, razigrana dela bazirana na ukrajinskoj narodnoj muzici“, priča Rizanov. „Bilo je i drugih kompozitora koji su u svojim delima koristili ukrajinske motive, poput Lista i Betovena.

A Miroslav Skorik je poznat kompozitor u Ukrajini, ali ne tako dobro van nje. Verujem da je, više nego ikada, vreme da se svira više originalne ukrajinske muzike.“

Protiv je sankcija prema ruskoj kulturi, jedne od posledica ratnog sukoba.

„Od kada je rat počeo na nastupima sam svirao mnogo ruske muzike. Ja se protivim zabrani sviranja ruske muzike iako je za neke ljude u Ukrajini koji su izgubili svoje voljene zbog ruskih bombi ili onima kojima su ćerku silovali ruski vojnici, bilo šta što dolazi iz Rusije jednako zlo. To je razumljivo. Međutim, tokom ove godine svirao sam sa brojnim ruskim muzičarima koji su protiv rata bar privatno, jer se mnogi plaše da javno iznesu svoj stav. Moje iskustvo pokazuje da niko ne bojkotuje rusku umetnost. Ruska muzika pripada svetskoj kulturi“, kaže Maksim Rizanov.

Koncert Maksima Rizanova i „Gudača Svetog Đorđa“ je dobar i pravi način da se pokaže solidarnost sa ljudima u nesreći.

 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

godišnjica rata u Ukrajini Gudaći Svetog Đorđa humanitarni koncert Kolarčeva zadužbina Maksim Rizanov Rat u Ukrajini Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure