img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Mađarska: Špijunarinje građana za potrebe Viktora Orbana

13. oktobar 2022, 20:09 Szabolcs Panyi
Foto: AP Photo
Špijuniraj pa vladaj: Viktor Orban
Copied

Poslednjih nedelja milioni Mađara su dobili anketu koju treba da popune u sklopu desetogodišnjeg popisa stanovništva. Na društvenim mrežama to je izazvalu provalu anksioznosti, ponekad i čiste paranoje. Zašto se vlada Viktora Orbana tako pomno raspituje o nečijem domu i životnom standardu? Da li treba da priznam da posedujem dva televizora sa ravnim ekranom? I gde će uopšte završiti svi ovi osetljivi privatni podaci? U Mađarskoj ovakvi strahovi nisu nimalo neosnovani

Popisi su najredovniji alat u rukama vlada za prikupljanje osnovnih podataka koji mogu da posluže za istraživanja i za kreiranje politike. U Mađarskoj, međutim, ovaj novi popis stanovništva ne samo da je doveo do dubokog nepoverenja u bilo šta što je u vezi sa vladom, već i podstakao strahove da Vikor Orban gradi državu koja se zasniva na nadzoru građana, piše BIRN.

Prošle godine je otkriveno da je Mađarska špijunirala svoje građane – uključujući novinare, vlasnike medijskih kompanija i političare – najsavremenijim izraelskim špijunskim softverom pod nazivom Pegasus. Glasine o operacijama tajnog nadzora nad novinarima i opozicijom godinama se šire, ali je ovo bio prvi put da su predstavljeni kredibilni dokazi. Tada sam i sam saznao da sam i postao meta nadzora uz pomoć ove tehnologije špijunskog softvera.

Kao jedan od novinara koji je tada pomogao u otkrivanju sistematskih zlostavljanja preko softvera Pegasus u Mađarskoj, nakon objavljivanja naših istraživačkih priča sam dobio sam stotine zahteva od raznih ljudi. Svi oni su želeli da saznam da li je i njihov mobilni telefon hakovan ovom izraelskom tehnologijom. Tada sam shvatio da je glavni zaključak naše istrage da se, u suštini, „ovo može dogoditi svakome“.

Osećanja protiv popisa mogu, naravno, da se ismevaju, ali nije neosnovano mišljenje  da vlada možda ima skrivene motive. Realnost je da Orbanove obaveštajne agencije imaju na raspolaganju daleko naprednije tehnologije od dosadnih onlajn anketa.

Javno regrutovanje špijuna

Popisne poruke su počele da stižu otprilike u vreme kada je, krajem septembra, „Times of Israel“ tvrdio da izraelska Grupa Avnon snabdeva Mađarsku vojnom tehnologijom „za praćenje onlajn diskursa i analizu i razumevanje javnog mnjenja“ i praćenje društvenih medija. Orbanov šef kabineta odmah je negirao da je vlada sklopila ugovor sa izraelskom kompanijom, ali to bi moglo da znači i da je ugovor zapravo potpisala obaveštajna agencija, a ne ministarstvo.

Praćenje aktivnosti građana koji se na društvenim mrežama ne slažu sa vlašću nije ništa novo za mađarsku vladu. Na primer, 2017. godine je otkriveno da je jedan od Orbanovih bivših državnih sekretara pomogao poljskoj vladi istomišljenika u praćenju, mapiranju i analizi aktivnosti na Fejsbuku zdravstvenih radnika koji su protestovali. Istraga je bila još jedan dokaz da Poljska pažljivo prati i uči od Mađarske kako se to radi.

Mađarska vlada ovih dana pojačava nadzor ne samo u onlajn sferi. Pre nekoliko nedelja, nezavisni mađarski mediji objavili su da je mađarski ekvivalent NSA, Specijalna služba za nacionalnu bezbednost (Special Service for National Security – SSNS), objavila otvoreni poziv za regrutovanje „nadzornika“ – tajnih agenata čiji je zadatak da fizički prate i špijuniraju mete. Ova neobična ponuda za posao objavljena je samo nekoliko meseci nakon što je vlada bez presedana za 50 odsto povećala   budžet obaveštajnih agencija, dodeljujući dodatnih 30 milijardi forinti (70 miliona evra) za tri civilne obaveštajne agencije. Polovina je pripala SSNS-u, operateru i stvarnog i digitalnog nadzora.

Mađarska špijunska veza

Tehnologija nadzora, posebno sajber oružje, nije jeftina. Na primer, nedavno sam otkrio da je Mađarska još 2017-2018. godine potrošila  najmanje 6 miliona evra na nabavku špijunskog softvera Pegasus. Otprilike isti iznos platila je za Pegasus još jedna zemlja iz EU koja vrši zloupotrebljevanje špijunskih alata – Poljska. U obe zemlje, vladine agencije su ugovarale sa brokerskim kompanijima u vlasništvu bivših šijuna iz komunističke ere da sklope posao sa prodavcem, izraelskom NSO Grupom. Za milione poreskih obveznika, Mađarska je dobila Pegasus koji je u stanju da prati čak 50 mobilnih telefona istovremeno.

Međutim, Pegasus je samo jedan od mnogih špijunskih programa. Nekoliko dana pre nego što je prošlog leta takozvani „Projekat Pegasus“ eksplodirao u vestima, u detaljnoj studiji kanadski Citizen Lab je ušla utrag još jednom izraelskom špijunskom softveru. Otkrili su da se sistemom kompanije Candirou za špijunski softver sa sedištem u Tel-Avivu – koji može da zarazi ne samo pametne telefone, već i računare i laptopove – takođe upravlja iz Mađarske, prema njihovoj analizi podataka skeniranja interneta. Još uvek se ne zna ko bi mogao biti taj operater, kao ni njihove mete. Kao i obično, mađarska vlada nije želela da komentariše.

Nedavno je Balkan potresao skandal neovlašćenog nadzora. U Grčkoj je treći izraelski špijunski softver pod nazivom Predator podmetnut na telefone jednog od najviših opozicionih lidera u zemlji, kao i novinara. Međutim, podaci iz registra društva otkrivaju da proizvođač Predatora, Cytrox, nije registrovan samo u Izraelu, već i u Mađarskoj. Opet, nije poznato da li Mađarska samo pruža usluge domaćina (hosting) za neke operacija špijunskih agencija ili ih je angažovala sama mađarska država. (Citrox je takođe prisutan u Severnoj Makedoniji, zemlji u kojoj živi izvršni direktor ove kompanije Ivo Malinkovski.)

Zovi Izrael radi špijunranja

Prošlog proleća, kada je Amnesty International analizirao rezervnu kopiju mog iPhone-a i pronašao tragove infekcije izazvane Pegasus-om iz 2019. godine, morao sam odmah da prođem ubrzani kurs sajber bezbednosti. Fascinirala me je dominacija izraelske tehnologije.

Pod poslednjim premijerskim mandatom Benjamina Netanjahua (2009. do 2021.), izraelska država je podržavala tehnološke i sajber kompanije na svaki mogući način, privlačeći najbolje i najpametnije inžinjere u ovu industriju u senci. Izrael je tako postao jedan od najboljih igrača u sajber špijunaži, pridruživši se SAD, Rusiji i Kini.

Međutim, na strani kupaca nisu svi u mogućnosti da stupe u poslovne odnose sa svim ovim igračima. Uzmimo, na primer, Mađarsku, gde članstvo te zemlje u NATO-u predstavlja ozbiljnu prepreku za sticanje naprednije ruske ili kineske vojne tehnologije. Bez obzira na jasnu naklonost Orbanove vlade prema te dve zemlje, to jednostavno nije moguće zbog formalnih obaveza prema NATO-u. Štaviše, SAD možda oklevaju da dozvole svojim kompanijama da obezbede Mađarskoj neke od svojih alata za nadzor, zbog sve bližih veza sa Rusijom i Kinom. Zbog odličnog kvaliteta njihove špijunske tehnologije Izrael je najočigledniji izbor za svaku sličnu problematičnu demokratiju koja traži dobavljača, ali je zaglavljenu između velikih sila.

A tehnološke kompanije iz Izraela imaju mnogo više da ponude od špijunskog softvera. Na primer, NSO Group, kompanija koja stoji iza špijunskog softvera Pegasus, prodaje i Circles, proizvod koji se koristi za presretanje telefonskih poziva, SMS-ova i drugih podataka sa mobilnih telefona (lokacije meta i drugi telefonski zapisi). I NSO nije jedini u Izraelu koji nudi takvu vrhunsku tehnologiju.

Kada sam pregledao sve informacije otvorenog koda koje sam mogao pronaći o kompaniji koja uvozi Pegasus u Mađarsku, naišao sam na dokumenat u kojem su navedeni neki od njihovih najpouzdanijih dobavljača. Čini se da su izraelske – i neke američke – kompanije koje su ukratko opisane u ovom dokumentu baš te koje su već izvezle svoju tehnologiju u Orbanovu Mađarsku. Ovim proizvodima se verovatno različiti državni organi već godinama služe u zemlji, bez znanja javnosti.

Prepoznavanje lica

Dve najinteresantnije izraelske firme su Corsight AI Ltd. iz Tel Aviva i Viisights Solution Ltd. Obe se bave poslovima video nadzora sa poboljšanom veštačkom inteligencijom. Kada se njihovi proizvodi povežu sa sistemima CCTV kamera, ono što se pojavi na ekranu se trenutno skenira algoritmom za prepoznavanje lica. Sistem Corsight AI zatim identifikuje i uparuje osobe koje se vide na ekranu, „i dodeljuje ih unapred definisanim bazama podataka“, navodi se u dokumentu.

Proizvod kompanije Viisights Solutions ide još dalje, jer je „sposoban da prepozna određena ponašanja ili događaje, kao što su tuča, saobraćajna nesreća ili osobu koja je uključena u nesreću, u zavisnosti od njegove upotrebe“. Lako je razumeti kako bi takva tehnologija mogla da koristi mađarskom društvu. Ali nije ništa manje očigledno kako se oni mogu zloupotrebiti u, na primer, praćenju organizatora i učesnika antivladinih protesta.

Centralizacija obaveštajne strukture

Još jedan znak upozorenja je da je nakon pobede na parlamentarnim izborima u aprilu, Orban potpuno revidirao strukturu obaveštajnih agencija zemlje.

Prvo, i Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu spoljnih poslova i trgovine oduzete su odgovarajuće bezbednosne službe – kontraobaveštajne i spoljne obaveštajne službe – koje su potom pripojene kabinetu premijera. Drugo, nova, centralizovana struktura je stvorena osnivanjem takozvanog Nacionalnog informacionog centra, koji su mađarski mediji nazvali „superobaveštajna služba“. Ovo novo telo je stvoreno da prikupi svaku moguću informaciju od svih različitih obaveštajnih službi i agencija za sprovođenje zakona. Sada, kabinet premijera konačno može imati brz i direktan pristup svim najnovijim obaveštajnim informacijama.

Ispod radara EU

Sve se to odnosi na dešavanja koja nisu izazvala preveliku pažnju stranih posmatrača. Ovih dana EU se prepire sa mađarskom vladom uglavnom oko mera za borbu protiv korupcije, ponekad obraćajući pažnju na pitanja vladavine prava, pravosuđa i slobode medija. Međutim, nadzor i nacionalna bezbednost nisu postale teme o kojima se razgovaralo na sličan način, jer EU gotovo da nema ovlašćenja i ekspertize u ovim oblastima.

Ono što čini naizgled neozbiljnu potrošnju Orbanove vlade na sablasnu i vrhunsku tehnologiju za nadzor posebno sumnjivim je što se to dešava u vreme kada se svi drugi državni rashodi smanjuju i kada se spremaju ozbiljni društveni nemiri.

Sa privredom u sve većoj krizi zbog visoke inflacije, rastućim državnim dugom i rastućim cenama energenata, novi talas velikih protesta izgleda iz dana u dan sve izvesniji. Uskoro bi moglo biti mnogo gnevnih ljudi vrednih identifikovanja i praćenja – a odbijanje da popune nevini popisni formular ih sigurno neće spasiti od vladinog novog visokotehnološkog svevidećeg oka.

Autor je novinar neprofitnog centra za istraživačko novinarstvo Direkt36

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izraelski softver za šijunažu kako viktor orban špijunira građane Mađarska obaveštajne službe mađarska policijska država Mađarska softver za prepoznavanje lica Špijunaža špijuniranje građana mađarska tehnologija špijunaža mađarska Viktor Orban visokotehnološka špijunaža
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Posle sukoba policije i građana ponovo mirno u centru Beograda

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure