Od bodljikave žice za one tamnopute migrante stiglo se do čaja i dobrodošlice za ukrajinske izbeglice. Viktor Orban jeste zvanično osudio invaziju Rusije na Ukrajinu, ali mediji pod kontrolom njegove Vlade izveštavaju o „samoodbrani Putina“ i „ukrajinskim zverstvima“. Takva ocena rata u Ukrajini prenosi se i na stanovništvo
Za „Vreme“ iz Budimpešte
Na Zapadnoj železničkoj stanici (Nyugati) u Budimpešti nema gužve ni kada voz iz Zahonja sa ukrajinske granice ulazi na već čuveni deseti kolosek. Izbeglice se zbrinjavaju na licu mesta. Dele se topli napici, konzerve, najtraženiji su prekrivači. Tu su prevodioci za ukrajinski i ruski jezik. Autobusi su spremni da ih prebace na drugu železničku stanicu, odakle ih put vodi dalje na zapad. Slična je situacija i na graničnim prelazima: dobrodošlica, dobra odragnizacija.
IMG-1817Dobrodošlica za ukrajinske izbeglice u Budimpešti / Foto: Gabor Bodiš
Nevladine humanitarne organizacije, kakva je Migration Aid, verske zajednice i grad Budimpešta čine sve da nesretnim ljudima prvi dani emigracije budu podnošljiviji. Organi Vlade nisu vidljivi, aktivisti i humanitaraca kažu da nisu ni potrebni. Od oko 200 hiljada izbeglica koji su stigli iz Ukrajine samo njih oko 4-5 odsto ostaje u Mađarskoj.
Mađarska ovih dana pokazuje sasvim drugo lice nego godinama unazad. Tačnije, od 2015. godine kada je na hiljade migranata iz Sirije, Avganista, Iraka stiglo u mađarski glavni grad. Vlada Viktora Orbana od tada je vodila žestoku antimigrantsku kampanju, čak zabranila kontrolisanim medijima da upotrebljavaju termin „izbeglice“, i tako dobila izbore 2018.
„Samoodbrana“ Putina
Sa druge strane velikih napora da se odgovori na humanitarnu krizu, kada se krećete među ljudima na pijaci, u kafani, kod frizera možete biti svedokom monologa ili dijaloga običnih ljudi koji izlažu „pravu istinu” o ratu u Ukrajini, o „samoodbrani” Putina, o „zverstvima” Ukrajinaca.
Otkud ova protivrečnost? Naravno sve potiče iz svih protivrečnosti mađarske vladajuće stranke Fidesa. Naime, suočen sa dugogodišnjim kritikama, pa i sankcijama, zadržavanje sredstava iz budžeta Evropske unije, premijer Viktor Orban se bio okrenuo istoku, pre svega ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, i, između ostalog, uzeo od Rusa kredit od 10 milijardi evra za dograđivanje nuklearke u Pakšu i još više vezao Mađarsku za rusku naftu i plin.
Russia HungaryAudijencija u Kremlju: Vladimir Putin i Viktor Orban / Foto: Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Nekoliko nedelja pre početka ruskog napada na Ukrajinu Orban je sedeo u Kremlju za već poznatim dugačkim stolom u društvu Putina. Na zajedničkoj konferenciji za medije nije ni grimasu napravio na oštre kritike ruskog predsednika na račun EU, čija je Mađarska članica. Kod kuće je pričao da je bio u mirotvornoj misiji.
Garant mira i stabilnosti
A onda grom iz vedra neba: njegov prijatelj je započeo rat. Nekoliko dana propagandna mašina premijera je bila zbunjena, a onda su našli novu formulu. Zbog pritiska EU i NATO Orban među poslednjima osuđuje napad na Ukrajinu i pretvara se da se svim silama bori protiv sankcija, ali na kraju pristaje na sve. To je značilo potpuni kolaps njegove politike okretanja prema istoku.
Ali šta da kaže svojim glasačima koji izlaze na izbore 3. Aprila? Primenjuje se već oprobana taktika, a izmišljena je nova propagandna formula: Viktor Orban je jedina garancija da se rat neće proširiti na Mađarsku.
Vladini propagandisti pokreću priču kako opozicija hoće da šalje oružje i vojnike u Ukrajinu. Ova tvrdnja nije ni jednom činjenicom potkrepljena.
Proruski mađarski mediji
Još važnije je, međutim, da mediji pod kontrolom vlade (znači 90 posto od svih medija) nastavljaju da šire proputinovsku propagandu kao da se ništa nije dogodilo. Ukrajinskog predsednika upoređuju sa Adolfom Hitlerom, što bi s obzirom na njegovo jevrejsko poreklo moglo biti komično, da nije tragično. Čuje se kako je CIA postavila ukrajinsku vladu, da su SAD praktično ruskog predsednika primorale da u samoodbrani napadne susednu zemlju.
Razni „analitičari” na državnim televizijama iznose teorije zavere, koje bi bile poslastice i za Russia Today.
Pa kada sve ovo od reči do reči ponovo čujete od „običnih„ ljudi na javnim mestima i to u Budimpešti ukojoj je opozcija najjača, onda samo nagađate kako sve to odzvanja širom zemlje.
Čitaje dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na čelu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave koje je nadležno za biračke spiskove, biće članica je Srpske napredne stranke Jelena Žarić Kovačević. Svojevremeno je već baratala biračkim spiskovima u Nišu
Nova Vlada Srbije mandatara Miloša Vučevića neće značiti bilo kakvu suštinsku promenu, smatraju predstavnici opozicionih stranaka. Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar kaže da su tri odrednice nove vlade kontinuitet, izbalansiranost i veličina
Više od decenije je EU delovala kao zatvoreni klub pred čijim vratima uzaludno čeka nekoliko zemalja. Ali, ruska invazija na Ukrajinu to je promenila iz korena. Šta može da očekuje Srbija
Pacijentkinja iz Sremske Mitrovice, N. Ž. (44), preminula je nekoliko sati nakon što ju je lekar otpustio sa pregleda. Policija reagovala nakon tužbe zbog nebrige lekara
Mandatar Miloš Vučević objavio je imena članova svoje Vlade. Zlatibor Lončar će biti ministar zdravlja, Ivica Dačić unutrašnjih poslova, Marko Đurić će da vodi Ministarstvo spoljnih poslova, a vraća se i Aleksandar Vulin i to kao potpredsednik Vlade. Milici Đurđević Stamenkovski poverena je briga o porodici. Ko su sve novi ministri
Niko od novih ili starih ministara u Vladi Miloša Vučevića nema političku težinu, niti će kreirati išta važno u svom resoru. Zato valja parafrazirati Radoja Domanovića: Srbija je poznata po pametnim mladim ljudima i ministrima; prve izvozi po cijelom svijetu, a druge – nažalost – ne
„Otadžbina zove“ Milicu Đurđević Stamenkovski i ona se javlja na dužnost. Dojučerašnja lažna opozicionarka i nova ispodcenzusna ministarka stigla je tamo gde je htela, a to pokazuje kako se praznim srbovanjem može pravdati bilo šta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!