img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska

Mađarska: Kako su migranti postali izbeglice

13. mart 2022, 09:04 Gabor Bodiš
Foto: AP Photo/Markus Schreiber
Iste scene širom Evrope: Ukrajinske izbeglice na granici sa Poljskom
Copied

Od bodljikave žice za one tamnopute migrante stiglo se do čaja i dobrodošlice za ukrajinske izbeglice. Viktor Orban jeste zvanično osudio invaziju Rusije na Ukrajinu, ali mediji pod kontrolom njegove Vlade izveštavaju o „samoodbrani Putina“ i „ukrajinskim zverstvima“. Takva ocena rata u Ukrajini prenosi se i na stanovništvo

Za „Vreme“ iz Budimpešte

Na Zapadnoj železničkoj stanici (Nyugati) u Budimpešti nema gužve ni kada voz iz Zahonja sa ukrajinske granice ulazi na već čuveni deseti kolosek. Izbeglice se zbrinjavaju na licu mesta. Dele se topli napici, konzerve, najtraženiji su prekrivači. Tu su prevodioci za ukrajinski i ruski jezik. Autobusi su spremni da ih prebace na drugu železničku stanicu, odakle ih put vodi dalje na zapad. Slična je situacija i na graničnim prelazima: dobrodošlica, dobra odragnizacija.

IMG-1817
Dobrodošlica za ukrajinske izbeglice u Budimpešti / Foto: Gabor Bodiš

Nevladine humanitarne organizacije, kakva je Migration Aid, verske zajednice i grad Budimpešta čine sve da nesretnim ljudima prvi dani emigracije budu podnošljiviji. Organi Vlade nisu vidljivi, aktivisti i humanitaraca kažu da nisu ni potrebni. Od oko 200 hiljada izbeglica koji su stigli iz Ukrajine samo njih oko 4-5 odsto ostaje u Mađarskoj.

Mađarska ovih dana pokazuje sasvim drugo lice nego godinama unazad. Tačnije, od 2015. godine kada je na hiljade migranata iz Sirije, Avganista, Iraka stiglo u mađarski glavni grad. Vlada Viktora Orbana od tada je vodila žestoku antimigrantsku kampanju, čak zabranila kontrolisanim medijima da upotrebljavaju termin „izbeglice“, i tako dobila izbore 2018.

„Samoodbrana“ Putina

Sa druge strane velikih napora da se odgovori na humanitarnu krizu, kada se krećete među ljudima na pijaci, u kafani, kod frizera možete biti svedokom monologa ili dijaloga običnih ljudi koji izlažu „pravu istinu” o ratu u Ukrajini, o „samoodbrani” Putina, o „zverstvima” Ukrajinaca.

Otkud ova protivrečnost? Naravno sve potiče iz svih protivrečnosti mađarske vladajuće stranke Fidesa. Naime, suočen sa dugogodišnjim kritikama, pa i sankcijama, zadržavanje sredstava iz budžeta Evropske unije, premijer Viktor Orban se bio okrenuo istoku, pre svega ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, i, između ostalog, uzeo od Rusa kredit od 10 milijardi evra za dograđivanje nuklearke u Pakšu i još više vezao Mađarsku za rusku naftu i plin.

Russia Hungary
Audijencija u Kremlju: Vladimir Putin i Viktor Orban / Foto: Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Nekoliko nedelja pre početka ruskog napada na Ukrajinu Orban je sedeo u Kremlju za već poznatim dugačkim stolom u društvu Putina. Na zajedničkoj konferenciji za medije nije ni grimasu napravio na oštre kritike ruskog predsednika na račun EU, čija je Mađarska članica. Kod kuće je pričao da je bio u mirotvornoj misiji.

 Garant mira i stabilnosti

A onda grom iz vedra neba: njegov prijatelj je započeo rat. Nekoliko dana propagandna mašina premijera je bila zbunjena, a onda su našli novu formulu. Zbog pritiska EU i NATO Orban među poslednjima osuđuje napad na Ukrajinu i pretvara se da se svim silama bori protiv sankcija, ali na kraju pristaje na sve. To je značilo potpuni kolaps njegove politike okretanja prema istoku.

Ali šta da kaže svojim glasačima koji izlaze na izbore 3. Aprila? Primenjuje se već oprobana taktika, a izmišljena je nova propagandna formula: Viktor Orban je jedina garancija da se rat neće proširiti na Mađarsku.

Vladini propagandisti pokreću priču kako opozicija hoće da šalje oružje i vojnike u Ukrajinu. Ova tvrdnja nije ni jednom činjenicom potkrepljena.

Proruski mađarski mediji

Još važnije je, međutim, da mediji pod kontrolom vlade (znači 90 posto od svih medija) nastavljaju da šire proputinovsku propagandu kao da se ništa nije dogodilo. Ukrajinskog predsednika upoređuju sa Adolfom Hitlerom, što bi s obzirom na njegovo jevrejsko poreklo moglo biti komično, da nije tragično. Čuje se kako je CIA postavila ukrajinsku vladu, da su SAD praktično ruskog predsednika primorale da u samoodbrani napadne susednu zemlju.

Razni „analitičari” na državnim televizijama iznose teorije zavere, koje bi bile poslastice i za Russia Today.

Pa kada sve ovo od reči do reči ponovo čujete od „običnih„ ljudi na javnim mestima i to u Budimpešti ukojoj je opozcija najjača, onda samo nagađate kako sve to odzvanja širom zemlje.

 

Čitaje dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Budimpešta izbeglice iz Ukrajine izbeglička kriza izbori u Mađarskoj Mađarska Viktor Orban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Lični stav

05.novembar 2025. Sofija Vukajlović

„Mama protiv mašinerije“ – to nije slogan, to je presuda

“Mama protiv mašinerije“ - to nije parola, to je presuda. I dok god Dijana Hrka štrajkuje  -  ta presuda važi

Zakon o biračkom spisku

05.novembar 2025. M. L. J.

Jelena Jerinić: „Dok su ovi ljudi na vlasti – nema ništa od ispravnog biračkog spiska“

U Skupštini Srbije na red dolazi glasanje o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku po sugestijama i CRTE i Evropske unije. Međutim, „ukoliko bi SNS i SPS počeli da sprovode izmenjen zakon o biračkim spiskovima, oni bi time direktno sebi stavili lisice na ruke“. smatra poslanica ZLF-a Jelena Jerinić

Hronika

05.novembar 2025. B. B. / I.M.

Naši štrajkovi glađu: Od Vuka Draškovića do Dijane Hrke

Štrajk glađu ostaje u Srbiji simbol ekstremnog političkog i ličnog protesta. Ali su kalkulantski potezi nekih političara doveli do toga da javnost sve teže prepoznaje njegovu ozbiljnost, kao u slučaju Dijane Hrke koja se bori za pravdu

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure