img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd Prajd 2024

„Prajd je slavlje u Berlinu i Amsterdamu, u Beogradu je protest“

06. septembar 2024, 12:16 Sanja Kljajić/DW
Fonet / Marko Dragoslavić
Prajd u Beogradu
Copied

Uprkos mirnijoj atmosferi tokom Prajda, svakodnevna stvarnost LGBT+ osoba u Srbiji uključuje pretnje, fizičke napade i neadekvatnu reakciju institucija. Zato lista zahteva već desetu godinu ostaje ista

Beograd Prajd 2024. godine održava se pod sloganom „Ponos su ljudi“. Organizatori kažu da nema tenzija, ali ni saradnje s institucijama. Zato lista zahteva već desetu godinu ostaje ista.

Napadi, pretnje i uvrede – u onlajn svetu i na ulicama – redovna su svakodnevica LGBT+ zajednice u Srbiji. Samorošle godine organizacija „Da se zna“ zabeležila je 85 slučajeva nasilja i diskriminacije prema LGBT+ osobama. Ova godina počela je razbijanjem izloga Prajd info centra i policijskim nasiljem nad Andrejom Obradovićem zbog njegovog seksualnog opredeljenja.

U takvoj atmosferi straha za sopstveni život otvorena je ovogodišnja „Nedelja ponosa“, koja će trajati do subote 7. septembra, kada će biti organizovan Prajd marš.

Iz organizacije podsećaju da je lista zahteva i ove godine ista, jer se u ostvarivanju svojih prava nisu pomerili ni za pedalj. Među njima je donošenje zakona o istopolnim zajednicama i zakona o rodnom identitetu, ali i brza i adekvatna reakcija državnih organa u slučajevima govora mržnje i zločina motivisanih mržnjom prema LGBT+ zajednici.

Situacija se pogoršava

Iako je prošlogodišnja Prajd šetnja bila najmasovnija od početka održavanja parade u Srbiji, organizatori kažu da se stanje njihovih prava u Srbiji pogoršava.

„Institucije ćute na naše zahteve, pa čak i na neke simboličke stvari koje mi tražimo kao organizatori, kao što je da otvorimo Nedelju ponosa u Skupštini grada, što je nekada bila praksa, ili da okačimo zastavice na bandere tokom Prajda, što je takođe bila praksa, a evo već četiri godine unazad dobijamo različite izgovore zašto to ne može“, kaže za DW Filip Vulović iz organizacije Beograd prajda.

„To su sitnice kroz koje institucije pokazuju da li žele da rade s nama na povećanju vidljivosti i zajedničkoj borbi.“

Ipak, za razliku od ranijih godina, poslednje dve godine Nedelja ponosa protiče bez tenzija. Ove godine nisu održani čak ni kontraskupovi, niti je bilo negativne kampanje u pro-vladinim tabloidima.

„To jeste dobar znak kada su u pitanju tabloidi koji rade s državom, da im država ne daje instrukciju da pišu negativne izveštaje, već da ćute. I samim tim dosta doprinosi tome da se ne razbukti negativan sentiment uoči Prajda“, kaže Vulović.

Ali van Prajda, nasilje ne jenjava

Kad se reflektori Prajda ugase, realnost je mnogo surovija. Evidencija organizacije „Da se zna“ koja se bavi pravima LGBT zajednice pokazuje da je od 85 zabeleženih slučajeva nasilja i diskriminacije prema LGBT+ osobama, čak 19 fizičkih napada.

„Najdrastičniji slučaj za prošlu godinu bio je kada su dva gej momka brutalno pretučena od strane skinhed grupe u centru Beograda. Jedan je zadobio ubod u predelu kičmene moždine, njemu su se danima lekari borili za život, a drugi je dobio udarac staklenom flašom u glavu“, podseća za DW Bojan Tomić iz organizacije „Da se zna“.

Njihova analiza je pokazala da dve trećine zabeleženih slučajeva ostanu bez pravnog epiloga. „Možda maksimalno jedan slučaj godišnje ode na sud, a dve trećine svih slučajeva ostaje nevidljivo za institucije. To znači da smo mi to zabeležili, podneli krivične prijave, ali te prijave su ostale u nekoj fioci u policiji ili tužilaštvu I po tome se ne postupa“, objašnjava Tomić.

Drugi deo problema je taj da se počiniteljima ne presuđuje da su počinili zločin iz mržnje, dodaje Filip Vulović. „Tužilaštvo to ne uzima kao otežavajuću okolnost iako to postoji u Krivičnom zakonu. To je njihova volja koja ne postoji i to je politički problem koji je duboko ukorenjen u našim institucijama“, ocenjuje Vulović.

Od Zakona ni traga

Osim pitanja bezbednosti, organizatori ove godine fokus stavljaju na zahtev za usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama koji bi dozvolio istopolnim parovima da registruju svoja partnerstva i tako ostvare pravo na podelu imovine, nasleđivanje, ali i posete partnera u bolnici ili zatvoru.

Iako je nadležno ministarstvo izradilo nacrt tog zakona pre tri godine, njegovo usvajanje zaustavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u dva navrata poručio da zakon svakako neće potpisati. Od tada se gotovo ništa nije promenilo.

„Pre nekoliko meseci smo imali sastanak u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u vezi s EU integracijama i ministar je tada rekao da uviđa potrebu da se usvoji taj zakon ali nije dao naznaku da postoji inicijativa da se taj zakon usvoji“, kaže Vulović za DW.

Više od znaka razumevanja ipak nema. Na pitanja DW ministarstvo nije odgovorilo.

Aktivisti zato napominju da Prajd u Beogradu ostaje protest, a ne proslava. „Prajd može da bude slavlje u Berlinu, Amsterdamu, ali ovde ne može“, izričit je Tomić. On veruje da taj protest mora da ostane usmeren ka institucijama.

„Prajd hoće državu u kojoj će svako biti poštovan. Ne može nama niko sem zakona i institucija da garantuje bezbednost i mi ćemo morati da dođemo do toga da se u Srbiji poštuju ljudska prava“, zaključuje Bojan Tomić.

Tagovi:

gej aktivisti Lbgt prajd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na