
Zastrašivanje
„Vreme” saznaje: FPN-u prete isključenjem struje, neplaćeni dug od 511.000 dinara
Nakon brojnih pokušaja vlasti da zaustavi ili omete blokade fakulteta, najnovija metoda je - pretnja isključenjem električne energije
Za osam godina na medijske projekte u kulturi potrošeno je više od 13 miliona evra. Više od polovine tih projekata se uopšte nije bavilo temama iz kulture
Čak 56,7 odsto medijskih projekata u kulturi koje je finansirala država nikada se u stvari nije bavilo kulturom, pokazalo je istraživanja „Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“.
Od 2015. do 2022. godine iz republičkog, pokrajinskog i iz budžeta opština i gradova na medijske projekte u kulturi potrošeno je više od 13 miliona evra. To znači da je jedan deo novca potrošen nenamenski, a da to niko nije kontrolisao.
Kako navode iz Kulturnog centra “Kaleidoskop”, koji je analizirao 2.480 projekata koji su dobili novac od države, samo njih oko 13 odsto sa zaista bavilo kulturnom baštinom.
Direktorka Kulturnog centra Kaleidoskop Gordana Tadić smatra da su ovi konkursi većinski završili ispod radara.
„Ti konkursi su objavljeni da bi se stvorilo prisustvo kulture u medijima, ali se od toga nije mnogo desilo. U projektima za kulturi su se pojavljivale teme iz društva, odnosno svega osim same kulturne produkcije“, kaže Tadić
Kako su ti projekti izgledali u realnosti?
Tadić navodi da je veliki problem činjenica da dosta projekata koji su bili finansirani od strane države ne mogu više da se pronađu na internetu, odnosno kao da nikada nisu ni postojali. Drugi problem na koji se skreće pažnja jeste da dobar deo ovih projekata nisu građanima ponudili ništa novo, već da su to uglavnom lako dostupne i poznate informacije.
„Nailazimo na mnogo tema o crkvi, ćirilici, Vojvodini, ali vi tu ne dobijate ništa novo. Malo projekata je uradilo izvorno novinarski, istraživački posao jer se sve ovo može pronaći i čuti negde drugde“, objasnila je Tadić.
U praksi se pokazalo da takvi projekti koji su na ovim konkursima dobili novac, više nemaju ni sajtove koji bi trebalo da prikazuju ono što su uradili. Neki su prestali da objavljuju nove sadržaje onog trenutka kada je potrošen dobijeni budžet, a neki pak nikada nisu ni došli do publike, iako su imali sredstva za to.
Tadić postavlja pitanje nadležnim ministarstvima da li postoji revizija portala pre nego što se ovakvim medijima odobrava novac.
„Da li neko kontroliše ovakav sadržaj? Naišli smo na kopipejst istih tema, istih tekstova. Da li postoje ocene ovakvih sadržaja? Neko ko će pregledati detaljno ono za šta je dat novac i ko će ocenom odlučiti da li takvi mediji mogu da se ponovo prijave na konkurse ili ne”, rekla je Tadić.
Autori istraživanja zaključili su da se medijski projekti sufinansirani državnim novcem najčešće samo deklarativno bave kulturom.
Nakon brojnih pokušaja vlasti da zaustavi ili omete blokade fakulteta, najnovija metoda je - pretnja isključenjem električne energije
Kada se u subotu srušio plafon u jednoj prostoriji beogradske bolnice, tabloidi su bili spremni - kriva je povređena sestra. Prostorija je, navodno, bila zaključana, obeležena i opasana stolicama. Ipak, neko je – kako tvrde nadležni, noću odlučio da je otvori
Lazar Baćić teško je povređen kad ga je kolega greškom udario ispred RTS-a. Baćić je rešio da o tome ćuti. „Vreme“ se raspitalo u njegovom rodnom selu gde Baćića zovu Lale
Studenti u blokadi traže raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kakve su im šanse? To je naslovna tema novog “Vremena”
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve