img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Svi, svi, svi odlaze pa i Vuk Drašković

27. avgust 2024, 15:18 B. B.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Vuk Drašković
Copied

Drašković je, posle više od 30 godina na čelu SPO, ostavku podneo 12. jula a promena u vrhu stranke je upisana 19. avgusta u registar političkih stranaka pri Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. Za Draškovićevog naslednika izabran je dosadašnji direktor SPO Aleksandar Cvetković

Osnivač i dugogodišnji predsednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković podneo je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu te stranke koju je Drašković osnovao 1990. godine.

Navodi se da je Drašković, posle više od 30 godina na čelu SPO, ostavku podneo 12. jula a da je promena u vrhu stranke upisana 19. avgusta u registar političkih stranaka pri Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. Za Draškovićevog naslednika izabran je dosadašnji direktor SPO Aleksandar Cvetković.

Drašković je rođen u banatskom selu Međa 1946. godine i poreklom je iz porodice kolonista iz Hercegovine.

Novinar i pisac

Gimnaziju je završio u Gackom, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1968. godine. Od 1969. do 1980. godine radio je kao novinar u agenciji Tanjug, od čega je skoro tri godine radio i kao dopisnik iz afričkih zemalja.

Novinarstvo je napustio 1981. godine, kada se posvetio pisanju, a ubrzo je objavljen njegov bestseler „Sudija“. Osim tog, između ostalih, objavio je i romane „Nož“ (1982) koji je ekranizovan 1999. godine, „Molitva“ (1985), „Molitva 2“ (1986), „Ruski konzul“ (1988) koji je ekranizovan 2024. godine, „Noć đenerala“ (1994), „Doktor Aron“ (2009) i „Aleksandar od Jugoslavije“ (2018), ekranizovan 2021. kao igrani film i televizijska serija.

Zagovornik obnove srpskih nacionalnih vrednosti

Drašković je osamdesetih godine 20. veka bio deo nacionalno orijentisane inteligencije u Srbiji. Spadao je među istaknute zagovornike višestranačja, građanskih i verskih sloboda, obnove srpskih nacionalnih vrednosti.

Zajedno sa Mirkom Jovićem 1989. godine je osnovao u Staroj Pazovi političku stranku Srpska narodna obnova, ali zbog suprotstavljenih stavova ta se stranka cepa.

U martu 1990. godine otcepljeno krilo Srpske narodne odbrane čiji je Drašković bio predsednik, ujedinjuje se sa Srpskim slobodarskim pokretom Vojislava Šešelja, sa kojim je Drašković u kumovskom odnosu. Od jeseni te godine razilazi se sa Šešeljom, i tada nastaje stranka Srpski pokret obnove.

„Gospodar trgova“

Tokom devedesetih godina prošlog veka bio je poznat upamćen kao „gospodar trgova“ i i istaknuti govornik. Dok još nije došlo do prvih ratnih sukoba, kao lider tada najveće opozicione stranke režimu Slobodana Miloševića, težio je ka očuvanju, odnosno konfederaciji tadašnje Jugoslavije. Zalagao se za Jugoslaviju smatrajući je za najbolje rešenje, imajući u vidu da je to jedina država u kojoj su živeli svi Srbi.

U njegovoj biografiji navodi se da je SPO bio na čelu svih antirežimskih protesta: „i Devetog marta 1991, i Vidovdanskog sabora 1992, i junskih demonstracija 1993. i tromesečnih demonstracija 1996. i 1997, i aprilskog mitinga 2000, i oktobarskog bunta naroda 2000. godine, kao i mnogih drugih“.

Kao monarhista, zalagao se za stvaranje Srbije kao ustavne monarhije sa srpskom vojskom, koja bi štitila srpski narod i srpske granice. Poštovalac je generala Draže Mihailovića i Ravnogorskog pokreta i tražio je da dođe do istorijskog izmirenja između Srba partizana i Srba Ravnogoraca.

Insistirao je da Srbija raskine spone sa komunističkom prošlošću i demontira tajne službe, koje su bile odgovorne za brojne zločine i političke likvidacije.

Hapšenja i dva atentata

U obračunu protiv režima Slobodana Miloševića hapšen je dva puta, 9. marta 1991. godine i u junu 1993. godine kad je, sa suprugom Danicom, osuđen na dva meseca zatvora. Oslobođeni su zahvaljujući pritisku međunarodne javnosti i masovnim demonstracijama u Srbiji.

Prilikom pokušaja atentata na Draškovića 3. oktobra 1999. godine na Ibarskoj magistrali ubijena su četvorica članova SPO. Pri ponovljenom pokušaju ubistva u Budvi 15. juna 2000. godine Drašković je ranjen.

Kada je minula decenija građanskog rata i raspada SFRJ osuđivao je ratne zločine koji su „kompromitovali slavni srpski ratnički ideal, dostignut u Velikom ratu“.

Pad Miloševića

Drašković je u januaru 2000. godine sa opozicionim liderima frormirao opozicionu koaliciju protiv Miloševića koja je nazvana Demokratska opozicija Srbije – DOS.

U leto 2000, Drašković u ime stranke odlučuje istupiti iz koalicije i SPO samostalno nastupa na prevremenim izborima za predsednika SRJ, koje je Milošević raspisao za 24. septembar te godine. Draškovićev kandidat Vojislav Mihailović osvaja mali broj glasova, a Vojislav Koštunica pobeđuje Miloševića koji najpre nije hteo da prizna poraz.

Počinju demonstracije širom Srbije, koji su završeni 5. oktobra kada je Milošević konačno priznao poraz i predao vlast. Drašković je podržavao proteste i pozdravio smenu vlasti.

U Savetu ministara Srbije i Crne Gore Drašković je bio od aprila 2004. godine kao ministar spoljnih poslova Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Nakon prestanka postojanja te zajednice Drašković ostaje na istoj dužnosti na nivou Srbije do izbora nove Vlade u maju 2007. godine.

Tagovi:

Vuk Drašković
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

Državni univerzitet u Novom Pazaru

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Gard Security Sistem 036: DUNP nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koja je angažovana, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure