img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Svi, svi, svi odlaze pa i Vuk Drašković

27. avgust 2024, 15:18 B. B.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Vuk Drašković
Copied

Drašković je, posle više od 30 godina na čelu SPO, ostavku podneo 12. jula a promena u vrhu stranke je upisana 19. avgusta u registar političkih stranaka pri Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. Za Draškovićevog naslednika izabran je dosadašnji direktor SPO Aleksandar Cvetković

Osnivač i dugogodišnji predsednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković podneo je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu te stranke koju je Drašković osnovao 1990. godine.

Navodi se da je Drašković, posle više od 30 godina na čelu SPO, ostavku podneo 12. jula a da je promena u vrhu stranke upisana 19. avgusta u registar političkih stranaka pri Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. Za Draškovićevog naslednika izabran je dosadašnji direktor SPO Aleksandar Cvetković.

Drašković je rođen u banatskom selu Međa 1946. godine i poreklom je iz porodice kolonista iz Hercegovine.

Novinar i pisac

Gimnaziju je završio u Gackom, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1968. godine. Od 1969. do 1980. godine radio je kao novinar u agenciji Tanjug, od čega je skoro tri godine radio i kao dopisnik iz afričkih zemalja.

Novinarstvo je napustio 1981. godine, kada se posvetio pisanju, a ubrzo je objavljen njegov bestseler „Sudija“. Osim tog, između ostalih, objavio je i romane „Nož“ (1982) koji je ekranizovan 1999. godine, „Molitva“ (1985), „Molitva 2“ (1986), „Ruski konzul“ (1988) koji je ekranizovan 2024. godine, „Noć đenerala“ (1994), „Doktor Aron“ (2009) i „Aleksandar od Jugoslavije“ (2018), ekranizovan 2021. kao igrani film i televizijska serija.

Zagovornik obnove srpskih nacionalnih vrednosti

Drašković je osamdesetih godine 20. veka bio deo nacionalno orijentisane inteligencije u Srbiji. Spadao je među istaknute zagovornike višestranačja, građanskih i verskih sloboda, obnove srpskih nacionalnih vrednosti.

Zajedno sa Mirkom Jovićem 1989. godine je osnovao u Staroj Pazovi političku stranku Srpska narodna obnova, ali zbog suprotstavljenih stavova ta se stranka cepa.

U martu 1990. godine otcepljeno krilo Srpske narodne odbrane čiji je Drašković bio predsednik, ujedinjuje se sa Srpskim slobodarskim pokretom Vojislava Šešelja, sa kojim je Drašković u kumovskom odnosu. Od jeseni te godine razilazi se sa Šešeljom, i tada nastaje stranka Srpski pokret obnove.

„Gospodar trgova“

Tokom devedesetih godina prošlog veka bio je poznat upamćen kao „gospodar trgova“ i i istaknuti govornik. Dok još nije došlo do prvih ratnih sukoba, kao lider tada najveće opozicione stranke režimu Slobodana Miloševića, težio je ka očuvanju, odnosno konfederaciji tadašnje Jugoslavije. Zalagao se za Jugoslaviju smatrajući je za najbolje rešenje, imajući u vidu da je to jedina država u kojoj su živeli svi Srbi.

U njegovoj biografiji navodi se da je SPO bio na čelu svih antirežimskih protesta: „i Devetog marta 1991, i Vidovdanskog sabora 1992, i junskih demonstracija 1993. i tromesečnih demonstracija 1996. i 1997, i aprilskog mitinga 2000, i oktobarskog bunta naroda 2000. godine, kao i mnogih drugih“.

Kao monarhista, zalagao se za stvaranje Srbije kao ustavne monarhije sa srpskom vojskom, koja bi štitila srpski narod i srpske granice. Poštovalac je generala Draže Mihailovića i Ravnogorskog pokreta i tražio je da dođe do istorijskog izmirenja između Srba partizana i Srba Ravnogoraca.

Insistirao je da Srbija raskine spone sa komunističkom prošlošću i demontira tajne službe, koje su bile odgovorne za brojne zločine i političke likvidacije.

Hapšenja i dva atentata

U obračunu protiv režima Slobodana Miloševića hapšen je dva puta, 9. marta 1991. godine i u junu 1993. godine kad je, sa suprugom Danicom, osuđen na dva meseca zatvora. Oslobođeni su zahvaljujući pritisku međunarodne javnosti i masovnim demonstracijama u Srbiji.

Prilikom pokušaja atentata na Draškovića 3. oktobra 1999. godine na Ibarskoj magistrali ubijena su četvorica članova SPO. Pri ponovljenom pokušaju ubistva u Budvi 15. juna 2000. godine Drašković je ranjen.

Kada je minula decenija građanskog rata i raspada SFRJ osuđivao je ratne zločine koji su „kompromitovali slavni srpski ratnički ideal, dostignut u Velikom ratu“.

Pad Miloševića

Drašković je u januaru 2000. godine sa opozicionim liderima frormirao opozicionu koaliciju protiv Miloševića koja je nazvana Demokratska opozicija Srbije – DOS.

U leto 2000, Drašković u ime stranke odlučuje istupiti iz koalicije i SPO samostalno nastupa na prevremenim izborima za predsednika SRJ, koje je Milošević raspisao za 24. septembar te godine. Draškovićev kandidat Vojislav Mihailović osvaja mali broj glasova, a Vojislav Koštunica pobeđuje Miloševića koji najpre nije hteo da prizna poraz.

Počinju demonstracije širom Srbije, koji su završeni 5. oktobra kada je Milošević konačno priznao poraz i predao vlast. Drašković je podržavao proteste i pozdravio smenu vlasti.

U Savetu ministara Srbije i Crne Gore Drašković je bio od aprila 2004. godine kao ministar spoljnih poslova Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Nakon prestanka postojanja te zajednice Drašković ostaje na istoj dužnosti na nivou Srbije do izbora nove Vlade u maju 2007. godine.

Tagovi:

Vuk Drašković
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Diplomatija

10.maj 2025. T. S.

Đurić: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posete Moskvi

Iako su evropski zvaničnici danima upozoravali da bi Srbija mogla da oseti posledice Vučićevog odlaska u Moskvu 9. maja, ministar spoljnh poslova Marko Đurić kaže da „neće biti prekida EU integracija niti sankcija“

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure