img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lista Agencije za privredne registre

Koji su najveći gubitaši u Srbiji

24. октобар 2023, 09:22 Z.S.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Copied

Na listi preduzeća koja su ostvarila najveći gubitak u 2022. godini, koju je objavila Agencija za privredne registre, predvodi EPS, sa minusom od 72,6 milijardi dinara. EPS je ujedno zapošljavao i najveći broj radnika odnosno njih 20.008, što je 3.499 manje nego u 2021. godini

Agencija za privredne registre objavila je listu preduzeća  koja su ostvarila najveći gubitak u 2022. godini. Među prvih pet po neto gubitku su EPS,  Ikarbus, Arena Channels group, FCA Kragujevac i Rio Sava exploration.

Elektroprivreda Srbije koja je tokom 2022. poslovala kao javno preduzeće, upisala je na kraju godine gubitak veći čak 5,6 puta u odnosu na 2021, objavljeno je u analizi Agencije za privredne registre „Sto naj privrednih društava“.

Na drugom mestu je Ikarbus sa 24,6 milijardi dinara, pa Arena Channels group sa 12,5 sa milijardi dinara neto gubitka.

U prvih pet po ovom kriterijumu su još i kragujevački FCA sa 11,7 milijardi dinara gubitka i Rio Sava Exploration sa 9,9 milijardi dinara gubitka, preneo je portal N1.

Srpska privreda je u 2022. godini ostvarila neto gubitak od 374,8 milijardi dinara, koji je veći za trećinu u odnosu na prethodnu godinu, a iskazan je kod 27.868 društava, što je 469 društava manje nego u 2021. godini.

„Na taj rezultat pretežno je uticalo sto privrednih društava sa najvećim neto gubitkom, na koja se odnosi ukupno 246,2 milijarde dinara, a to je 2,6 puta više od prošlogodišnjeg iznosa“, navodi se u analizi APR-a.

Istaknuto je da pet najvećih generatora negativnog rezultata, s tim da su četiri bila među sto vodećih gubitaša i prethodne godine, iskazalo je 131,3 milijarde dinara neto gubitka, te ona nose 53,3 odsto gubitka društava sa ove liste „Sto naj“ po gubitku, odnosno više od trećine gubitka privrede.

Najveći gubitak, sa najviše zaposlenih

Vodeći na listi sto privrednih društava sa najvećim neto gubitkom je, kao i prethodne godine, EPS, sa realizovanim negativnim neto rezultatom od 72,6 milijardi dinara, što je 4,9 puta više u poređenju sa 2021.

„Neto gubitak najvećim delom potiče od obavljanja osnovne delatnosti, budući da je u uslovima energetske krize preduzeće snabdevalo kupce po cenama koje su znatno niže od tržišnih, te je ostvaren negativan poslovni rezultat od 61,5 milijardi dinara, koji je uvećan 5,6 puta u poređenju sa 2021. godinom“, naveo je APR.

EPS je ujedno zapošljavao i najveći broj radnika odnosno njih 20.008, što je 3.499 manje nego u 2021. godini.

Višestruko uvećan gubitak

Drugoplasiran prema visini neto gubitka u 2022. godini je Ikarbus Beograd, čiji gubitak iznosi 24,6 milijardi dinara i višestruko je uvećan u poređenju sa prethodnom godinom, kao posledica iskazivanja ostalih rashoda od 24,4 milijarde dinara po osnovu gubitaka od rashodovanja i prodaje učešća u kapitalu.

„Ukupan gubitak je na kraju 2022. godine kumuliran u nivou od 28,7 milijardi dinara (16. mesto) i veći je 6,8 puta nego prethodne godine“, istakao je APR.

Broj zaposlenih je smanjen za četiri radnika i za obavljanje delatnosti bilo je angažovano 20 radnika.

Gubitak uglavnom od obavljanja osnovne delatnosti

Treće mesto na listi najvećih gubitaša u 2022. godini zauzima Arena Channels group sa gubitkom od 12,5 milijardi dinara, koji je veći 2,6 puta od prošlogodišnjeg. Arena Channels group je 100 oDsto u vlasništvu Telekoma Srbija, koji je pod većinskom kontrolom države. U okviru te kompanije posluju brojni sportski i kablovski kanali i licencirani programi kao što su Euronews, Bloomberg Adria i još neke televizijske stanice.

„Neto gubitak najvećim delom potiče od obavljanja osnovne delatnosti, obzirom da su usled značajnog rasta troškova amortizacije nematerijalne imovine (sa 1,99 milijardi dinara na 15,7 milijardi dinara) poslovni rashodi uvećani za 84,7 odsto i iznose 19,4 milijarde dinara, te je društvo i pored porasta poslovnih prihoda za 26 odsto zabeležilo poslovni gubitak od 12,3 milijarde dinara (u 2021. godini on je bio 4,86 milijardi dinara)“, naveo je APR.

Ukupan gubitak kumuliran je u iznosu od 18,14 milijarde dinara i veći je 3,3 puta u odnosu na prethodnu godinu.

Gubitak povećan preko tri puta 

Na četvrtom mestu prema iznosu negativnog neto rezultata je privredno društvo FCA Srbija Kragujevac, čiji neto gubitak iznosi 11,7 milijardi dinara i povećan je preko tri puta u poređenju sa prethodnom godinom.

„Usled smanjenja prihoda od prodaje proizvoda i usluga na inostranom tržištu (sa 30,9 milijardi dinara na 10,7 milijardi dinara) poslovni prihodi društva opali su za 48,5 odsto i realizovani su u visini od 21,4 milijarde dinara, dok su poslovni rashodi smanjeni za četvrtinu i iznose 34 milijarde dinara. Društvo je negativan neto rezultat ostvarilo prevashodno obavljanjem poslovnih aktivnosti, budući da beleži poslovni gubitak od 12,8 milijardi dinara, koji je uvećan 2,8 puta u odnosu na 2021. godinu“, naveo je APR.

 Finansijski gubitak smanjen je za 63,5 odsto, na 10 miliona dinara, a ostali prihodi su premašili ostale rashode za 1,2 milijarde dinara, što je za dve petine više nego prethodne godine.

20 radnika više nego prethodne godine

Privredno društvo Rio Sava Exploration nalazi se na petom mestu na listi gubitaša, sa iskazanim neto gubitkom od 9,9 milijardi dinara, koji je umanjen za 13,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Poslovni prihodi iskazani u iznosu od 41 milion dinara ostvareni su po osnovu prefakturisanih troškova povezanim kompanijama, a poslovni rashodi iznose 9,99 milijardi dinara i manji su za 14,1 odsto.

 „Negativan rezultat iz poslovnih aktivnosti imao je najznačajniji uticaj na ukupan rezultat, s obzirom da još uvek traje naučno, istraživačko-razvojna faza projekta u kojoj društvo ne ostvaruje prihode iz poslovanja, te je iskazan poslovni gubitak od 9,96 milijardi dinara. Za iznos negativnog neto rezultata uvećan je ukupan gubitak koji je na kraju 2022. godine generisan u visini od 45,5 milijardi dinara (sedmo mesto) i veći je za 27,8 odsto u poređenju sa prethodnom godinom“, naveo je APR.

Kapital privrednog društva je, usled dodatnih uplata osnivača u iznosu od 11,8 milijardi dinara koje su evidentirane kao rezerve, povećan 3,5 puta i vredeo je 2,7 milijardi dinara.

„Poslovna imovina beleži rast od 29,9 odsto (usled povećanja i stalne i obrtne imovine) i iskazana je u nivou od 4,5 milijardi dinara, dok su ukupne obaveze umanjene za trećinu, najvećim delom usled smanjenja obaveza iz poslovanja i kratkoročnih pasivnih vremenskih razgraničenja i na kraju godine prikazane su u iznosu od 1,8 milijardi dinara“, piše u analizi.

 Društvo je zapošljavalo 143 radnika, odnosno 20 više nego prethodne godine.

Z.S/021

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

APR EPS lista gubitaša poslovanje sa gubitkom 2022. godina poslovni gubitak
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Sloboodni univerzitet u Nišu

02.јул 2025. B. B.

Sloboodni univerzitet u Nišu poručuje Vučiću da raspiše parlamentarne izbore

„Raspišite vanredne parlamentarne izbore, jer to je jedini način da se obezbedi povratak u institucionalni okvir i normalizuje društveni život“, zatražio je Slobodni univerzitet u Nišu od predsednika Srbije

Stav Evrope prema Srbiji

02.јул 2025. Dragoslav Dedović / DW

Nemački mediji: Hoće li Berlin konačno podržati demokratiju u Srbiji

Nemačka i čitava Evropska unija pomno posmatraju društveno-političku situaciju u našoj zemlji. Deluje da Vučić uskoro može da ostane bez podrške zapada

Sloboda mišljenja

02.јул 2025. M. L. J.

Slučaj autoprevoznika Jaćimovića: Odmazda vlasti i uništavanje života

Slučaj autoprevoznika Milomira Jaćimovića, kojem je vlast uništila posao, je pokazao kako se naprednjaci svete ljudima koji smatraju da im Ustav garantuje pravo da drugačije misle

Uprava carina

02.јул 2025. Novak Markovic

Otkaz u Carini: „Nisam hteo da idem na SNS mitinge“

Ljubiša Mandić iz Negotina dobio je otkaz u Upravi carine zato što nije hteo da ide na miting Srpske napredne stranke i zato što podržava studente. Mandić je još jedna osoba dodata na dugačak spisak otpuštenih iz političkih razloga

Sport

02.јул 2025. M. T.

Vimbldonsko pumpanje Novaka Đokovića

Novak Đoković je prvu ovogodišnju pobedu na Vimbldonu proslavio gestom pumpanja. Koji su još sportisti javno podržali Studente u blokadi

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr