img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Književni prevodioci: Bez slobodnog dana, nedovoljno plaćeni

04. јун 2023, 11:25 Ana Elez
Foto: Pixabay/Benjamin Hartwich
Copied

„Radim samo to, što znači da se očito može živeti od prevođenja, ali mora da se radi mnogo, bez slobodnog dana, praznika, vikenda, nekad i po 15 sati“, kaže Olja Petronić

Književni prevodilac je među onim zanimanjima koja se u Srbiji rade ili iz čistog entuzijazma ili kao dodatni posao da se zaradi koji dinar više. Honorari su mali, nekada gotovo ponižavajući, a posao više nego važan i odgovoran. 

Književni prevodilac Olja Petronić svoj posao radi sa ogromnom ljubavlju i posvećenošću. Prevođenje sa francuskog i engleskog jezika je za nju jedini izvor prihoda. Zarada po prevodilačkoj strani u proseku je oko četiri evra.

„Radim samo to, što znači da se očito može živeti od prevođenja, ali mora da se radi mnogo, bez slobodnog dana, praznika, vikenda, nekad i po 15 sati“, kaže za portal “Vremena” Petronić.

Direktor Ateljea 212 i prevodilac Novica Antić bavi se prevođenjem specifične vrste literature – savremene ruske dramske pisce. U razgovoru za portal “Vremena” navodi da od tog posla on može da živi sasvim solidno, ali je svestan da mnoge njegove kolege ne mogu.

„Kao upravnik pozorišta koji se, uz to, bavi prevođenjem mogu da kažem da dobro živim, ali među mojim kolegama ima mnogo onih koji žive isključivo od prevođenja i to rade svaki dan”, priča Antić.

Na Zapadu cene veće za nulu

Naši sagovornici navode da evropski izdavači mnogo više plaćaju književne prevodioce nego što je to slučaj u Srbiji.

„Kod nas se u proseku zarade kreću oko četiri evra po prevodilačkoj strani. Kada važite za dobrog prevodioca, ne više od šest, sedam evra“, kaže Petronić koja je nedavno od jedne izdavačke kuće dobila ponudu za posao prevođenja gde je zarade bila čak puno manja od navedenog proseka – samo evro i 25 centi po strani.

Prema njenom iskustvu, na Zapadu je situacija sa zaradama daleko bolja. U Italiji se cene kreću od 15 do 20 evra po strani. U Holandiji prevodioci dobijaju mesečnu pretpaltu.

„U Francuskoj po jednoj prevedenoj knjizi zarad može da bude i od 10 do 15 hiljada evra, odnosno od 25 do 30 evra po šlajfu”, objašnjava Petronić.

Antić kaže da je na Zapadu bolje stanje jer su drugačije organizovani.

„Za jednu nulu su veće cene“, doda je on.

Niske zarade nekvalitetni prevodi

Olja Petronić je tri godine bila u žiriju za nagradu „Miloš N. Đurić“ koja se dodeljuje za najblje prevode i kaže da se tu najbolje mogu uočiti da su neki prevodi rađeni nabrzinu.

„Dešavalo se da su ti prevodi puni grešaka, a ponekad kad bismo uporedili prevode sa originalom to bi bila dva potpuno različita teksta”, navodi Petronić

Prema njenim rečima, zarade utiču na kvalitet proizvoda, ali za to ne treba kriviti isključivo izdavače.

„Oni su na tržištu i razumem njihovu potrebu da smanje troškove, ali da to nije dobra praksa jer tako pada kvalitet prevoda. Kako bi prodavali knjige u što većem broju angažuju studente koji su spremni da rade u kraćim rokovima i za manje novca. Tu se, između ostalog, gubi kvalitet”, objašnajva naša sagovornica.

Pošto izdavači nisu jedini krivci, prema Petronić bi trebalo kritikovati i čitalačku publiku jer, kako kaže, „kod nas ljudi ni ne gledaju ko je prevodilac“. 

Međutim, urednica redakcije u izdavačkoj kući “Laguna” Mina Kebin smatra da čitaoci umeju da cene dobar prevod.

„Čitaoci sve češće knjigu biraju i na osnovu toga ko ju je preveo“. 

Potrebni zastupnici

Novica Antić kritikuje Udruženje književnih prevodilaca Srbije koje se ne bavi time da se našim prevodiocima obezbede njihovi zastupnici. 

„Prevodioce na Zapadu obično zastupaju autorske agencije koje se bore za što veće honorare”, ističe Antić. 

Mina Kebin se nada da će i kod nas doći vreme kada će znanje i veštine prevodilaca biti adekvatnije nagrađeni.

„U zemljama koje imaju viši standard veća su izdavanja za kulturu, a veća su i primanja čitalaca pa samim tim i književni prevodioci imaju veće honorare“, ističe Kebin.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

honorari Književni prevodioci prevod prevodioci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Srpska napredna stranka

22.септембар 2025. T. S.

Kampanja „Srbija podržava narod”: Hvala predsedniku Vučiću

Iako vlast tvrdi da izbora neće biti skoro, Aleksandar Vučić i režimski tabloidi uveliko su u predizbornoj kampanji. Lajtmotiv je: hvala predsedniku na boljem životu

Analiza

22.септембар 2025. Ivan Milenković

Prevremeni izbori: Vreme ne radi za Aleksandra Vučića

Šta god da režim pokuša, olupa mu se u glavu. Vreme više ne radi za Aleksandra Vučića. Otuda i ova žestoka predizborna kampanja kao da vanredni parlamentarni izbori tek što nisu raspisani

Vučić i saradnici

22.септембар 2025. M. L. J.

„Nisam Đuro zadovoljan“: Kako Vučić ponižava prve saradnike

Odnos prema Đuri Macutu samo je poslednji u nizu poniženja koje Vučić priređuje svojim prvim saradnicima. Vujović, Drobnjak, Grčić već su osetili to

Srbija i Evropa

21.септембар 2025. S.Ć.

Nova pravila za građane Srbije na šengenskoj granici

Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela Evropska unija

Srbija protestuje

21.септембар 2025. S.Ć.

Beograd i Novi Sad: Zahvalnost studentima i podrška uhapšenima

Zborovi građana Beograda šetali su od jednog do drugog fakulteta u znak zahvalnosti studentima, dok su Novosađani pešačili do Klisa gde su zatočeni politički zatvorenici

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure