img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prosveta

Kažnjavanje neposlušnih: Kolike će biti februarske plate nastavnika?

04. mart 2025, 13:06 K. S.
Foto: Jadranka Ilić / Tanjug
Da li će školska godina biti normalno završena?
Copied

Dok se najavljuju smanjenja zarade nastavnicima, direktori šalju obračune Ministarstvu prosvete. Kolike će plate u martu leći na račune nastavnika

Kroz dva dana, 6. marta, prosvetnim radnicima će na račune leći prvi deo februarske zarade, a on bi, prema svim najavama, trebalo da bude izračunat u skladu sa brojem sati koje su proveli u učionicama.

Predsednik Vlade Srbije u ostavci Miloš Vučević rekao je u utorak (4. mart) da profesori, nastavnici i učitelji koji nisu držali nastavu neće uopšte dobiti februarsku platu.

„Onaj koji ne radi neće dobiti platu“, rekao je Vučević za televiziju Prva, jer da je dobiju to „apsolutno” ne bi bilo fer u odnosu na one koji su radili.

Takva najava stigla je ranije i od ministarke prosvete Slavica Đukić Dejanović. Ona je rekla da će februarske zarade zavisiti od toga da li su nastavnici držali normalne časove od 45 minuta, bili u zakonskom štrajku uz skraćenu nastavu od 30 minuta ili u obustavi nastave.

Mario Reljanović, stručnjak za radno pravo, kaže za „Vreme” da princip „nisu radili, pa neće ništa dobiti“ zvuči doduše logično, ali da nije u skladu sa pravom.

„Zakon o radu je veoma neprecizan i cela situacija je zamršena i  ne poznaje direktno mogućnost da nastavnici ne rade uopšte, već samo da drže časove od po 30 minuta.”, kaže za „Vreme” Reljanović .

„U slučaju nastavnika koji su u obustavi rada, ovde nema radnika koji je u štrajku u smislu tog zakona. Ako ministarstvo tvrdi da zaposleni nema zaštitu po Zakonu o štrajku, onda zarada ne može da mu se obračunava po tom zakonu”, objašnjava Reljanović.

Ukazuje i na to da se sudska praksa vezuje za zaposlene koji ne dolaze na posao, ali, kako dodaje, „prosvetni radnici koji su u blokadi nastave idu u škole, oni ne drže nastavu, ali odlaze na posao”, kaže Reljanović.

Dodaje da ne postoji formula prema kojoj mogu da se obračunaju zarade nastavnicima koji su u obustavi nastave, jer „postoji pravna praznina“.

„Najlakše je držati se slova zakona, ali taj zakon mnoge slučajeve ne prepoznaje”, objašnjava Reljanović.

Šta rade direktori

Ministarstvo prosvete u februaru je uputilo dopis direktorima škola kojim se traži da se za isplatu zarade za taj mesec broj časova rada obračuna prema evidenciji o ostvarenim efektivnim časovima rada za svakog zaposlenog u okviru četrdesetočasovne radne nedelje, a za čiju ispravnost i tačnost odgovora direktor.

Međutim, nisu svi direktori odlučili da postupe prema ovom dopisu, a neki traže i dodatna pojašnjenja.

Direktorka Dvanaeste beogradske gimnazije Svetlana Miljenović poslala je Ministarstvu prosvete obračun za isplatu februarskih zarada koje nisu umanjene, bez obzira na to da li su nastavnici radili u punom kapacitetu, dok je njen kolega iz Prve ekonomske škole Milibor Saković poslao obračun koji je, kako kaže, u skladu sa time koliko se radilo, prenosi FoNet.

Svetlana Miljenović je izjavila FoNetu da još čeka odgovor Ministarstva prosvete o tome da li će joj biti odobreno da isplati zarade u punom iznosu, bez obzira na učešće nastavnika u obustavi nastave ili skraćenju časova.

„Vodila sam se time da će nastavnici svakako nadoknaditi propušteno i da se planovi za to već izrađuju“, objasnila je direktorka Dvanaeste gimnazije svoju odluku.

S druge strane, njen kolega iz Prve ekonomske škole poručuje da su nastavnici visoko obrazovani građani i da bi trebalo da budu svesni posledica svojih postupaka, koje u ovom slučaju donose 15 do 20 odsto manje februarske plate.

„Postupićemo po nalogu, obračunao sam tačno koliko je ko radio i to je to”, kazao je Saković za FoNet.

„Treba napraviti razliku – oni koji su radili 45 minuta i oni koji nisu toliko radili ne mogu da prime istu zaradu. Nije fer ni prema jednima ni prema drugima”, kazao je Saković i dodao da ipak očekuje nezadovoljstvo, kao i potencijalne tužbe zbog umanjenih plata.

Dodatna pojašnjenja

Na potencijalne tužbe ukazuju i direktori škola u Nišu.

Oni su Ministarstvu prosvete uputili pismo u kome traže dodatna pojašnjenja o obračunu februarskih zarada.

Ukazuju na to da osnov za donošenje odluke kojom se rešava o pravu, obavezi ili odgovornosti zaposlenog može biti samo zakon ili podzakonski akt, a ne može biti dopis ministra.

Dopisom ministarke, kako dodaju, nije predočen nijedan pravni osnov za postupanje koje se traži od direktora u vezi sa smanjenjem plate za februar 2025. godine.

„Propisima Republike Srbije nije predviđeno postupanje direktora škola kakvo se traži u navedenom dopisu. To znači, da bi postupanje škola prema dopisu Ministarstva bilo protivpravno i predstavljalo bi osnov za tužbe zaposlenih kojima je umanjena ili uskraćena zarada. Za tužbe zaposlenih bili bi odgovorni direktori škola, čijim postupanjem bi zaposleni bili dovedeni u situaciju da svoja prava ostvaruju na sudu”, navodi se u pismu.

Zakoni ne prepoznaju obustavu kao oblik štrajka

Direktori niških osnovnih i srednjih škola koji potpisuju ovo pismo, podsećaju da krovnim Zakonom nije regulisana materija štrajka, niti pitanje potpune obustave rada.

„Zakonom o štrajku propisani su načini stupanja u štrajk uz poštovanje minimum procesa rada. Iz dopisa Ministarstva prosvete zaključuje se da se umanjenje zarada traži za nastavnike i stručne saradnike koji se nalaze u potpunoj obustavi rada. Ovo su nastavnici i stručni saradnici koji, dakle, nisu u zakonskom obliku štrajka”, navode.

Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju propisano je da ako nastavnik, vaspitač i stručni saradnik učestvuju u štrajku ne obezbeđujući minimum procesa rada, direktor škole pokreće disciplinski postupak.

Nastavniku, vaspitaču i stručnom saradniku za koga se utvrdi odgovornost u disciplinskom postupku, izriče se mera prestanka radnog odnosa.

„Dakle, posledica je prestanak radnog odnosa. Što znači da važeći zakoni ne prepoznaju obustavu rada kao oblik štrajka, već samo minimum procesa rada, za koji je moguće umanjiti zaradu”, navodi se u pismu direktora niških škola.

Istovremeno, podsećaju oni, u mnogim školama rad je obustavljen po osnovu člana Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, na osnovu dopisa Ministarstva od 20. decembra 2024, kojim je zimski raspust ranije počeo, zbog, kako je navedeno, „ozbiljnog ugrožavanja bezbednosti učenika”, kao i da „mera ranijeg završetka prvog polugodišta ima za cilj da očuva zdravlje, bezbednost i dobrobit svih učesnika u obrazovnom procesu”.

„Nakon toga, Ministarstvo prosvete nije utvrdilo da su prestali razlozi zbog kojih je ugrožena bezbednost učesnika u obrazovnom procesu”, dodaju direktori niških škola.

Da u dopisu nema pravnog osnova za smanjenje zarada, kazao je ranije za „Vreme” Dušan Kokot iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije.

„Nastavnici koji su u obustavi nastave nisu u zakonskom štrajku prema odredbama Zakona o štrajku. Nastavnici su u obustavi nastave prema odluci koju je Ministarstvo prosvete donelo u decembru o tome da nije bezbedno ići u školu, kada je polugodište raniije završeno”, kazao je Kokot.

Njegov sinidkat će zaštititi pravo svih zaposlenih, tako što će pokretati tužbe protiv škola koje oduzmu plate zaposlenima bez disciplinskog postupka.

„Ukoliko Ministarstvo smanji zarade i pokrenemo postupke, dovode u opasnost budžet Republike Srbije, jer će uslediti masovne tužbe”, objasnio je Kokot.

A ukoliko zarade ne budu isplaćene, nastavnici nisu u obavezi da nadoknađuju časove, čime se, kako je rekao, „ruši školska godina”.

Tagovi:

Ministarstvo pravde Obrazovanje Prosveta Štrajk u školama
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure