
Protest
Surčin: Blokira raskrsnicu zbog EKSPO-a
U Surčinu do 20 časova traje četvoročasovna blokada raskrsnice kao vid podrške studentima i prosvetarima, i znak nezadovoljstva zbog gradnje Ekspoa
Bivši rumunski premijer Viktor Ponta izazvao je skandal izjavom da je 2014. svesno poplavio rumunska sela kako bi spasio Beograd, što mu je, kako tvrdi, donelo srpsko državljanstvo i lavinu političkih napada uoči predsedničkih izbora
Bivši premijer Viktor Ponta, koji se trenutno kandiduje za predsednika kao nezavisni kandidat sa izolacionističkom agendom, tvrdio je da je u svojstvu šefa izvršne vlasti 2014. sprečio poplavu Beograda tako što je otvorio branu Đerdapska klisura kako bi se umesto glavnog grada Srbije poplavilo nekoliko rumunskih sela, piše Danas.
On je rekao da je vlada platila kompenzaciju za štetu nastalu na teritoriji Rumunije i uverio da niko nije bio ugrožen tokom operacije.
Za to mu je Srbija dodelila državljanstvo, tvrdi Ponta u podkastu koji je 9. aprila emitovao dnevni list Evenimentul Zilei, preneo je Romania Insider.
Nijedan Rumun u Rumuniji nije bio u opasnosti, nijedno domaćinstvo nije bilo ozbiljno pogođeno – ali spasili smo stotine, možda i hiljade života u Srbiji, pripadnike susednog naroda koji voli Rumune“, napisao je Viktor Ponta na Fejsbuku.
Hidroelektrika, rumunska elektroenergetska kompanija, saopštila je da je Đerdapska klisura na Dunavu u maju 2014. godine radila u skladu sa odredbama Rumunsko-srpske konvencije.
Rad Hidroenergetskog i navigacionog sistema Đerdapska klisura I i Đerdapska klisura II (SHEN), u periodu od 18. do 26. maja 2014. godine, kada su tokovi Dunava dostigli vrednosti od preko 11.500 kubnih metara/s, što je situacija predviđena rumunsko-srpskim dokumentima, sproveden je u potpunosti u skladu sa odredbama Konvencije o radu iz 1998. i Pravilnika Zajedničke dispečerske službe za energiju, saopštila je u četvrtak Hidroelektrika, preneo je Romania journal.
Ponta razočarao biračko telo
Kako piše Romania Insider, direktni korisnici neočekivanih Pontinih izjava su predsednički kandidat krajnje desnice Đorđe Simion (rival Ponta i vodeći kandidat na izborima 4. i 18. maja), ali i kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku, koji takođe deli deo biračkog tela sa Pontom i nada se da će proći do drugog kruga glasanja.
Ostaje nejasno, navodi se, zašto je Viktor Ponta odlučio da da takve izjave. Zvanično, objašnjavao je kako je dobio srpsko državljanstvo. Međutim, cena obelodanjivanja ove informacije i kada je reč o izborima, i kada je reč o politici je veoma visoka.
Ponta sada gubi na snazi među svojim nacionalističkim biračkim telom u korist svog rivala Đorđa Simiona, piše ovaj medij. Štaviše, svi ostali predsednički kandidati su ga napali na tu temu.
G4Media i Info Sud-Est su uradili ankete na desetine TikTok i Fejsbuk stranica na kojima su pristalice EU skeptika Kalina Đorđeskua – koji se i dalje smatra duhovnim vođom izolacionističkog pokreta iako se ne kandiduje na predsedničkim izborima – i zaključili da Viktor Ponta brzo gubi tlo pod nogama.
Nakon Pontinih tvrdnji o sprečavanju plavljenja Beograda po ceni nekoliko rumunskih sela, rumunski premijer Marsel Čolaku apelovao je na Pontu da odustane od predsedničke kampanje.
„Kao premijer, morate često da donosite teške odluke. Ali nikada ih ne treba držati u tajnosti. Priznanje bez oklevanja, posle niza godina, da ste pristali kao premijer Rumunije da poplavite rumunska sela da biste zaštitili strane gradove i da ste ponosni što ste kao nagradu dobili državljanstvo druge države, od vas pravi sve samo ne suverenistu!“, naveo je premijer Čolaku u objavi na Fejsbuku.
Reagujući na izjavu premijera, Viktor Ponta je upozorio Čolakua da će ga nakon pobede na predsedničkim izborima zameniti nekim drugim na vrhu izvršne vlasti.
„Mislim da bi Čolaku trebalo hitno da podnese ostavku na mesto premijera – u suprotnom ću ga razrešiti čim postanem predsednik!“, Ponta je odgovorio još jednom objavom na Fejsbuku.
Reakcije drugih prededničkih kandidata
U međuvremenu, gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan, koji se takođe kandiduje za predsednika na izborima u maju, zatražio je od premijera Marsela Čolakua da objavi i skine tajnost sa svih dokumenata koji su u osnovi odluka koje je doneo Viktor Ponta tokom poplava 2014. godine.
„Rumuni imaju pravo da znaju, transparentno, na čemu je zasnovana odluka Viktora Ponte da poplavi rumunska sela duž Dunava“, rekao je on.
Na vest je reagovao i Krin Antonesku, predsednički kandidat vladajuće alijanse PSD-PNL-UDMR, koji je kritikovao Pontu u poruci na društvenim mrežama: „Činjenica da ste bili u stanju da usmerite vodu ka rumunskim građanima, a da im ne kažete, da ste bili u stanju da ignorišete savete stručnjaka i poplavite rumunska sela, ne upozorivši nikoga, a sada ste ponosni na to – rekavši da ste, zauzvrat, dobili „počasno“ državljanstva druge zemlje dok ste bili premijer Rumunije… To zaista prkosi svakoj mašti.“
Takođe je rekao da Rumuni „zaslužuju da znaju razmere izdaje“, preneo je Digi24.
Lider stranke DREPT Vlad George najavio je da će on i njegove kolege podneti krivičnu prijavu protiv Viktora Ponte za krivično delo veleizdaje, navodi Agerpres.
Izvori: Danas, Agerpres, Romania journal
U Surčinu do 20 časova traje četvoročasovna blokada raskrsnice kao vid podrške studentima i prosvetarima, i znak nezadovoljstva zbog gradnje Ekspoa
Današnja deonica od Ulma do Štutgarta bila je puna uspona, ali studenti biciklisti kažu da im nije naporno. Raduju se što se zbog njih okupilo mnogo ljudi
U Novom Pazaru održan je veliki dvanaestočasovni skup. Studenti su u subotu ujutro blokirali raskrsnicu na ulasku u Novi Pazar kako bi sprečili autobuse Srpske napredne stranke da krenu put Beograda na skup „Ne damo Srbiju“, ali policija je grubo intervenisala, bacajući ih i gazeći
Savo Manojlović, lider pokreta Kreni-Promeni, napadnut je u subotu (12. april) uveče u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na saboru "Ne damo Srbiju" zatražio od nadležnih organa da se „uspostavi puno poštovanje Ustava i zakona“, tj. da sviraju kraj "obojenoj revoluciji". To treba shvatiti kao uvod u dodatnu represiju režima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve