Ukupna materijalna šteta prouzrokovana ekstremnim događajima od 2000. do 2022. godine procenjena je na više od 5 milijardi evra
Vlada Grčke nedavno je, nakon katastrofalnih poplava u septembru koje su dovele do evakuacije stanovništva, plavljenja domaćinstava, nestanka struje, oštećenja na putevima, pa čak i ljudskih žrtava, objavila da je usvajanje mera adaptacije na klimatske promene postao nacionalni prioritet, piše portal Klima 101.
A šta je sa Srbijom?
Mada ove nismo doživeli katastrofe kakve su zadesile mnoge delove Mediterana, i u Srbiji je bilo razornih poplava, a posebno ranije u toku leta.
Kada govorimo konkretno o putevima i putnoj infrastrukturi, poplave nisu jedina opasnost koju pospešuju klimatske promene – primera radi, i samo povećanje temperature vazduha dovodi do brže pojave pukotina i starenja asfaltnih puteva, što za posledicu ima potrebu za češćim intervencijama i održavanjem, a samim tim i veće troškove održavanja.
Prema studijama koje su rađene za Srbiju, procenjuje se da je oko 25% teritorije Srbije izloženo aktiviranju klizišta, na oko 35% teritorije može doći do pojave erozije tla i odrona; 17% je izloženo poplavama i bujicama, 21% teritorije je izloženo sušama, a rizik od šumskih požara prisutan je na oko 4% teritorije i povećava se iz godine u godinu.
U poslednjih 15 godina, podaci pokazuju jasan trend porasta – u proseku je sve više kilometara putne mreže na kojoj je došlo do plavljenja ili erozije tla.
Iz proseka iskaču katastrofalne poplave koje su se desile 2014. godine, i za koje je procenjeno da su izazvale aktiviranje preko 2000 klizišta na mreži državnih puteva (u pitanju su putevi I i II reda, nekadašnji autoputevi, magistralni i regionalni putevi), i oko 3000 klizišta na lokalnoj putnoj mreži (po istraživanju objavljenom u časopisu Izgradnja).
Naravno, nije svaka neočekivana, odnosno neplanirana pojava na putu posledica klimatskih promena, ali konkretno kad su u pitanju klizišta i odroni, na teritoriji Republike Srbije ova pojava je u vezi sa povećanim obimom padavina – a nauka nam kaže da će usled klimatskih promena padavine u proseku biti ređe, ali intenzivnije kada se dogode.
Ukupna materijalna šteta prouzrokovana ekstremnim događajima od 2000. do 2022. godine procenjena je na više od 5 milijardi evra. Najveća šteta nastala je bila tokom 2014. godine, i procenjuje se da je iznosila oko 1,5 milijardi evra, a od toga je 192 miliona evra bila šteta nastala na putevima.
Poređenja radi, godišnji budžet Republike Srbije za održavanje puteva iznosti između 300 i 350 miliona evra, od čega se za radove na urgentnom održavanju (što je u velikom broju slučajeva usled posledica klimatskih promena) izdvaja oko 60 miliona evra. Ovi podaci se nalaze u Informatoru o radu JP Putevi Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević u otvorenom pismu upozorava Evropski parlament na pokušaj vlasti u Srbiji da represivnim merama uguši autonomiju univerziteta
U Loznici i Šapcu uvedena je vanredna odbrana od poplava. Po ko zna koji put u poslednjih 30 godina izlio se Jadar i preplavio područje predviđeno za eksploataciju litijuma
Zvaničnici Izraela su zatražili od predsednika Republike Srpske Milorada Dodika da napusti konferenciju o antisemitizmu u Jerusalimu pošto je za njim izdata međunarodna poternica, objavili su u četvtak (27. mart) izraelski mediji
Neka se na kraju ispostavi da je rupu na prozoru dr Dragana Milića napravio detlić. Jedino što je u ovom trenutku relevantno je da postoji jasna sumnja da je na njega pucano, da je Vučić opozicionog prvaka u Nišu nazvao čistim zlom i da odsustvo njegove rekacije nije normalno
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić konačno je počeo formiranje nekakvog pokreta sa nekim profesorima. Super, njih niko ne zna pa ne može da ih gađa jajima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!