img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Protesti u Srbiji

Kad se dignu Čačak i Užice, kad se pobuni zapadna Srbija

07. јул 2025, 14:30 K. S.
Blokada u Užicu Foto: Vreme
Tenzije u Užicu u nedelju uveče
Copied

Jake policijske snage prethodna dva dana su u Čačku i Užicu čistile ulice od građana koji su hteli da ih blokiraju. Digla se zapadna Srbija, a koji su sve istorijski događaji kuvali u tom delu zemlje

Policija već više od nedelju dana rasteruje sa ulica demonstrante koji građanskom neposlušnošću izražavaju revolt prema aktuelnoj društveno-političkoj situaciji, a pre svega, brutalnosti koju je policija pokazala na protestu u Beogradu 28. juna.

Policija nastavlja da hapsi, a građani da blokiraju i tako iz dana u dan.

Vikend za nama obeležio je niz skupova širom zemlje, a najuzavrelija atmosfera bila je u Čačku i Užicu.

U gradu na Đetinji, u nedelju su viđene jake policijske snage, a prema navodima sa društvenih mreža, tamo je otišla i policija iz drugih gradova.

Da li je zapadna Srbija ustala i odlučila da pokaže odlučnost? Ako je tako, mogao bi to da bude jedan u nizu događaja u kome su velike istorijske promene kretale iz tog kraja zemlje.

Prvi srpski ustanak

Prvi ustanak Srba protiv Osmanskog carstva krenuo je iz centralno-zapadne Srbije, tačnije iz Orašca, kod Aranđelovca.

Ustanici su se okupili 15. februara 1804. godine, kako bi podigli oružani ustanak protiv osmanske vlasti, a vođa ustanka izabran je Karađorđe Petrović. Povod za ustanak bila je Seča knezova, koju su sproveli janjičari u beogradskom pašaluku.

Ustanak je trajao devet godina, na kraju je ugušen, ali je imao je veliki značaj za istoriju Srbije. Iako nije odmah doveo do pune nezavisnosti, doneo je važne političke, društvene i kulturne promene.

Ustanak je označio kraj pasivnog prihvatanja osmanske vlasti i početak organizovanog otpora, sa ciljem stvaranja slobodne i samostalne srpske države.

Tokom ustanka je uspostavljena narodna vlast: savet (Skupština), administracija, sudovi i vojska. Karađorđe Petrović je bio vođa i vojni komandant, ali su sve ključne odluke donosili i predstavnici naroda.

U oslobođenim krajevima ukinuti su feudalni nameti, turski spahije su proterane, a seljaci su prvi put počeli da rade zemlju bez obaveze davanja nameta Turcima.

Ustanak je probudio nacionalnu svest i potrebu za kulturnim i obrazovnim napretkom. U tom periodu počinje razvoj moderne srpske književnosti, školstva i štampe.

Iako je ustanak ugušen 1813. godine, postavio je temelje za Drugi srpski ustanak (1815) i kasnije autonomiju, a potom i nezavisnost Srbije. Ustanak se smatra početkom moderne srpske državnosti.

Dan kada je ustanak podignut danas se proslavlja kao Dan državnosti Srbije.

Opsada Užica 1807.

Važan događaj u periodu Prvog srpskog ustanka desio se 1807. godine.

Opsada Užica 1807. bila je jedna od najznačajnijih pobeda srpskih ustanika protiv Turaka u Prvom srpskom ustanku.

Bitka je značila potpuno srpsko zauzimanje drugog najznačajnijeg utvrđenja u Beogradskom pašaluku. Vođa srpskih snaga u opsadi Užica bio je Miloš Obrenović, a cilj je bio oslobađanje Užica, jednog od poslednjih turskih uporišta u zapadnoj Srbiji.

U proleće 1807. Karađorđe je odlučio da se zauzme užička tvrđava, pa je aprila te godine sa oko 8.000 boraca došao u pomoć užičkim ustanicima. U tromesečnim borbama stradalo je više od 500 ustanika, ranjen je Miloš Obrenović, ali je pobeda ipak ostvarena. Od topova i neprestanih ispada poginulo je više od 300 Turaka, a 500 kuća je izgorelo. Iscrpljeni glađu, Turci iz tvrđave predali su se 20. jula da bi ih Srbi potom otpratili preko Drine u Bosnu.

Tako je Užice, tada posle Beograda najznačajnija varoš u Beogradskom pašaluku, postalo glavna ustanička baza za dalja ofanzivna dejstva srpske vojske ka Starom Vlahu i Bosni i centar za obuku srpskih vojnika. Godinama su ustanici držali u svojim rukama užičku tvrđavu da bi 1813, kad je propao Prvi srpski ustanak, Turci u nju ušli bez borbe.

Drugi srpski ustanak

Čačak i okolina odigrali su ključnu ulogu u drugom ustanku Srba protiv Turaka.

Drugi srpski ustanak je podignut u Takovu, 23. aprila 1815, a Čačak i okolina (Rudnički, Dragačevski, Užički kraj) su među prvima odgovorili na poziv Miloša Obrenovića za ustanak. Mnogi ustanici iz okoline Čačka, posebno iz sela u dolini Zapadne Morave, pridružili su se Miloševim četama.

Najvažnija bitka Drugog srpskog ustanka odigrala se na brdu Ljubić, iznad Čačka, u maju 1815. godine. Posle teške borbe, srpske snage predvođene Milošem Obrenovićem, Jovanom Dobrnjcem Milićem Drničićem, odnele su pobedu, nanele velike gubitke Turcima, i oslobodile Čačak.

Posle bitke na Ljubiću, Čačak je oslobođen i postao jedno od prvih oslobođenih mesta u Drugom ustanku, što je imalo ogroman moralni i strateški značaj, a Čačak je postao važna tačka u formiranju autonomne Kneževine Srbije.

1941. Užička republika

Užice je odigarlo važnu ulogu u Drugom svetskom ratu, kada je 1941. godine postalo prva slobodna teritorija, koju su oslobodile i organizovale partizanske jedinice pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije.

Užička republika trajala je od oslobođenja Užica 24. septembra 1941, a njen kraj je obeležila herojska bitka Radničkog bataljona 29. novembra 1941. godine.

Tokom postojanja, njene granice usled neprestanih borbi stalno su se pomerale. U periodu najvećeg zamaha, ona je približno zauzimala površinu od oko 19.000 kvadratnih kilometara, što na ukupnu površinu uže Srbije predstavlja oko trećinu. Ona se na jugu graničila rekom Uvac, na zapadu Drinom, na istoku linijom Beograd-Lajkovac-Aranđelovac-Knić-Kraljevo-Raška, dok se na severu granica stalno menjala.

Na oslobođenoj teritoriji Užičke republike stvara se organizovana narodna vlast i razvija veoma intenzivan i raznovrstan politički i kulturni život. Zgrada u kojoj se pre rata nalazila Narodna banka (sada zgrada Narodnog muzeja Užice) postala je sedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva – vrhovnog štaba NOPOJ-a, Politbiroa CK KPJ i CK SKOJ-a.

Bageri iz Čačka

Petooktobarske promene važan su politički događaj u novijoj srpskoj istoriji.

Jednu od vodećih uloga u ovim demonstracijama preuzeli su upravo Čačani. Na hiljada građana krenulo je sa raskrsnice puteva u Preljini a u dugoj koloni bili su autobusi, automobili, ali i bageri koji su stigli pred Skupštinu u Beogradu.

Bager koji je stigao pred Skupštonu dovezao je Ljubisav Đokić – Džo Bagerista i time postao jedan od simbola ovih demonstracija. Do sredine 90-ih imao je svoju šljunkaru, koju su mu, tvrdio je, uzeli „korumpirani političari da bi na Makišu zidali vikendice“.

Tagovi:

Čačak Građanska neposlušnost pobuna Protesti u Srbiji Užice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Javna tužiteljka Bojana Savović

Intervju

28.септембар 2025. Bojan Bednar

Savović: Tužilačka policija samo je pitanje političke volje

Uvođenje tužilačke policije nije komplikovan tehnički zahvat, već samo izraz političke volje. Kako sada stoje stvari, „ne postoji nijedan mehanizam kojim bi tužilac mogao da natera policiju da radi“, kaže za „Vreme“ tužiteljka Bojana Savović

Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

27.септембар 2025. Milica Srejić

Zakon o strancima na Kosovu: Kvaka 22 za studente univerziteta u Severnoj Mitrovici

Na Kosovu je nedavno najavljena primena Zakona o strancima, a to pravi probleme studentima i zaposlenima u obrazovnim, ali i zdravstvenim institucijama. Kakva je sudbina Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici?

Centar za društvenu stabilnost

27.септембар 2025. B. B.

„Građani protiv blokada“ sutra i na protestnoj šetnji do RTS-a

Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada u nedelju poziva na skupove „Građani protiv blokada“. U Vranju planiraju „ispraćaj ćacadi“

Lokalni izbori

27.септембар 2025. B. B.

Studenti protiv mašinerije: Počela borba za Negotin i Mionicu

Opozicija iz Negotina kaže da u tom gradu, pred nadolazeće lokalne izbore, SNS već ide od vrata do vrata i deli poklone, i da vladajuća partija na te izbore gleda „kao na borbu na život i smrt“

Mural

27.септембар 2025. Jelena Đukić-Pejić (DW)

„Kad se vojska na Kosovo vrati…“: Fantazija o srpskoj Gazi?

Da li režim finansira ili samo čuva murale na kojima širom Srbije piše: „Kad se vojska na Kosovo vrati…“? I, šta uopšte znači ta poruka? DW istražuje ovu borbu za simbole i zidove

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure