img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje

Jovan Jovičić, promoter kulture Španije

24. septembar 2023, 17:46 Marko Fernandez
Foto: Privatna arhiva
Copied

Pre deset godina preminuo je dr Jovan Jovičić. Svirati Veliku hotu Fransiska Tarege bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu

Danas, u ponedeljak, navršava se deset godina od smrti dr Jovana Jovičića (1926-2013), najvećeg jugoslovenskog klasičnog gitariste, univerzitetskog profesora fizike i naučnika.

Kada sam ga 1995. godine kao petnaestogodišnjak upoznao, rekao mi je: „Ako sine, budeš pametno iskoristio svoje prezime, moći ćeš daleko da doguraš sa španskom gitarom“. Ja sam danas tu gde jesam, dok njemu, međutim, špansko prezime nije bilo potrebno da bi u odrednici o klasičnoj gitari Muzičke enciklopedije Sovjetskog Saveza njegovo ime stajalo kao jedno od najvećih svetskih imena klasične gitare druge polovine 20. veka, tik uz imena Andresa Segovije, Alirija Diaza i Džona Vilijamsa.

Bio je sam svoj učitelj

Rođen 1926. godine u fruškogorskom mestu Vrdnik, Jovičić je mladost proživeo onako kako je većini njegovih vršnjaka, uz više ili manje sreće, bilo suđeno, dočekavši kraj Drugog svetskog rata na Sremskom frontu. Uprkos vihorima rata, predratnu ljubav prema gitari, koja je nikla dok je kao gimnazijalac živeo u Rumi, nije napustio.

Čovek izuzetnog talenta, inteligencije i muzičke intuicije bio je pre svega sam sebi učitelj pomažući se u neposrednom posleratnom periodu tek sporadičnim kontaktima sa stranim poznavaocima gitare i notama koje bi prepisivao kada bi mu došle u ruke. U takvim uslovima, osposobio je sebe da kao klasični gitarista ostvari zavidnu međunarodnu karijeru. Prvi koncert klasične gitare u bivšoj Jugoslaviji,  održao je upravo on, u Splitu 1949. godine.

Svirati danas Veliku hotu Fransiska Tarege nakon završenih svih škola koje formalno muzičko obrazovanje predviđa i bezbroja dostupnih informacija, tutorijala i snimaka na internetu, na način na koji je to činio dr Jovan Jovičić, ogroman je uspeh. Ali svirati je u ono vreme, bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu. Može se reći da ono što je veliki Andres Segovija predstavljao za gitaru u svetu, to je dr Jovičić predstavljao za gitaru u Jugoslaviji.

Gitara je u obrazovnom sistemu

Zahvaljujući svom izuzetno visokom sviračkom nivou uspeo je 1958. godine da se nakon položenog prijemnog ispita i odobrene stipendije upiše na Akademiju Kiđijana u Sijeni u klasu Andresa Segovije, sa kojim će na letnjim kursevima provesti nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije Jovičićeva uloga u procesu uvođenja gitare u zvanični muzički obrazovni sistem u Srbiji. Svojim autoritetom i društvenim uticajem uticao je da se zacrtani cilj ostvari. Bio je to dug put čiji su prvi rezultati postali vidljivi krajem šezdesetih godina prošlog veka, otvaranjem klase za klasičnu gitaru u nižoj muzičkoj školi Jovan Bandur u Pančevu, da bi se skoro dvadeset godina kasnije, 1985. godine, otvorila klasa za klasičnu gitaru na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Nedostatak diplomatskih odnosa između SFRJ i Španije koji je trajao do 1977. godine i koji je za posledicu imao nemogućnost produbljivanja kulturnih veza između dveju država, doveo je do krajnje parcijalnog sagledavanja Španije u jugoslovenskom posleratnom društvu.

U ovom ambijentu, uloga dr Jovana Jovičića u aktivnoj promociji španske kulture bila je od izuzetnog značaja. Zahvaljujući turnejama koje je držao po Jugoslaviji, publika je imala priliku da se upozna sa delima španskih velikana poput Tarege, Albeniza, Sora, Torrobe i drugih autora.

Upravo je to bio povod da 2009. godine Institut Servantes u Beogradu organizuje veče posvećeno jugoslovenskom maestru. i uruči mu plaketu za doprinos u promovisanju španske kulture. Bilo je to ujedno i poslednje javno priznanje ovom velikanu jugoslovenske gitare. Za tu priliku je u Beograd došao i poznati madridski gitarista Hose Luis Martines Moreno koji je odsvirao nekoliko dela dr Jovičića.

Moreno o Jovičiću

Danas, Martines Moreno za portal Vremena kaže:

„U bogatoj kolekciji polivinilskih ploča koje je moj otac šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka imao u našem stanu u Madridu, pored ploča čuvenih majstora Andresa Segovije, Narcisa Jepesa, Džulijana Brima, Alirija Dijaza i dr. nalazila se i ploča jugoslovenkog gitariste Jovana Jovičića. Zbog izuzetne muzikalnosti kojom je svirao, kao i raznovrsnog programa koji je uključivao dela mojih tada omiljenih kompozitora Baha, Hendla, Skarlatija, Sora, Morena Torobe i Viljalobosa, ova ploča mi je bila među najdražima. Godine 2009. imao sam tu čast da sviram u beogradskom Institutu Servantes na koncertu u okviru večeri posvećene maestru Jovičiću. Za tu priliku sam iz Madrida poneo omot ploče maestra Jovičića uz koju sam odrastao i koji mi je maestro tada potpisao. Bilo je to veoma emotivno veče koje ću uvek pamtiti.“

Sećanje na dr Jovičića danas, između ostalog, čuva i međunarodno takmičenje „Dr Jovan Jovičić“ koje Asocijacija gitarista Vojvodine organizuje svake godine u Novom Sadu.

Dr Jovičić preminuo je 25. septembra 2013. godine. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu u Aleji zaslužnih građana.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

gitara Jovan Jovičić Španija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studenti

22.novembar 2025. S.Ć.

Medicinski fakultet: Smena profesorke Martić je neakademski čin

Studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu traže preispitivanje odluke po kojoj je bez obrazloženja smenjena profesorka Jelena Martić sa mesta načelnice u Institutu za majku i dete, i zamenjena koleginicom sa dva meseca iskustva

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Završen je protest beogradskih studenata u blokadi organizovan godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, zbog čega još uvek traže pravdu

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure