img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje

Jovan Jovičić, promoter kulture Španije

24. septembar 2023, 17:46 Marko Fernandez
Foto: Privatna arhiva
Copied

Pre deset godina preminuo je dr Jovan Jovičić. Svirati Veliku hotu Fransiska Tarege bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu

Danas, u ponedeljak, navršava se deset godina od smrti dr Jovana Jovičića (1926-2013), najvećeg jugoslovenskog klasičnog gitariste, univerzitetskog profesora fizike i naučnika.

Kada sam ga 1995. godine kao petnaestogodišnjak upoznao, rekao mi je: „Ako sine, budeš pametno iskoristio svoje prezime, moći ćeš daleko da doguraš sa španskom gitarom“. Ja sam danas tu gde jesam, dok njemu, međutim, špansko prezime nije bilo potrebno da bi u odrednici o klasičnoj gitari Muzičke enciklopedije Sovjetskog Saveza njegovo ime stajalo kao jedno od najvećih svetskih imena klasične gitare druge polovine 20. veka, tik uz imena Andresa Segovije, Alirija Diaza i Džona Vilijamsa.

Bio je sam svoj učitelj

Rođen 1926. godine u fruškogorskom mestu Vrdnik, Jovičić je mladost proživeo onako kako je većini njegovih vršnjaka, uz više ili manje sreće, bilo suđeno, dočekavši kraj Drugog svetskog rata na Sremskom frontu. Uprkos vihorima rata, predratnu ljubav prema gitari, koja je nikla dok je kao gimnazijalac živeo u Rumi, nije napustio.

Čovek izuzetnog talenta, inteligencije i muzičke intuicije bio je pre svega sam sebi učitelj pomažući se u neposrednom posleratnom periodu tek sporadičnim kontaktima sa stranim poznavaocima gitare i notama koje bi prepisivao kada bi mu došle u ruke. U takvim uslovima, osposobio je sebe da kao klasični gitarista ostvari zavidnu međunarodnu karijeru. Prvi koncert klasične gitare u bivšoj Jugoslaviji,  održao je upravo on, u Splitu 1949. godine.

Svirati danas Veliku hotu Fransiska Tarege nakon završenih svih škola koje formalno muzičko obrazovanje predviđa i bezbroja dostupnih informacija, tutorijala i snimaka na internetu, na način na koji je to činio dr Jovan Jovičić, ogroman je uspeh. Ali svirati je u ono vreme, bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu. Može se reći da ono što je veliki Andres Segovija predstavljao za gitaru u svetu, to je dr Jovičić predstavljao za gitaru u Jugoslaviji.

Gitara je u obrazovnom sistemu

Zahvaljujući svom izuzetno visokom sviračkom nivou uspeo je 1958. godine da se nakon položenog prijemnog ispita i odobrene stipendije upiše na Akademiju Kiđijana u Sijeni u klasu Andresa Segovije, sa kojim će na letnjim kursevima provesti nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije Jovičićeva uloga u procesu uvođenja gitare u zvanični muzički obrazovni sistem u Srbiji. Svojim autoritetom i društvenim uticajem uticao je da se zacrtani cilj ostvari. Bio je to dug put čiji su prvi rezultati postali vidljivi krajem šezdesetih godina prošlog veka, otvaranjem klase za klasičnu gitaru u nižoj muzičkoj školi Jovan Bandur u Pančevu, da bi se skoro dvadeset godina kasnije, 1985. godine, otvorila klasa za klasičnu gitaru na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Nedostatak diplomatskih odnosa između SFRJ i Španije koji je trajao do 1977. godine i koji je za posledicu imao nemogućnost produbljivanja kulturnih veza između dveju država, doveo je do krajnje parcijalnog sagledavanja Španije u jugoslovenskom posleratnom društvu.

U ovom ambijentu, uloga dr Jovana Jovičića u aktivnoj promociji španske kulture bila je od izuzetnog značaja. Zahvaljujući turnejama koje je držao po Jugoslaviji, publika je imala priliku da se upozna sa delima španskih velikana poput Tarege, Albeniza, Sora, Torrobe i drugih autora.

Upravo je to bio povod da 2009. godine Institut Servantes u Beogradu organizuje veče posvećeno jugoslovenskom maestru. i uruči mu plaketu za doprinos u promovisanju španske kulture. Bilo je to ujedno i poslednje javno priznanje ovom velikanu jugoslovenske gitare. Za tu priliku je u Beograd došao i poznati madridski gitarista Hose Luis Martines Moreno koji je odsvirao nekoliko dela dr Jovičića.

Moreno o Jovičiću

Danas, Martines Moreno za portal Vremena kaže:

„U bogatoj kolekciji polivinilskih ploča koje je moj otac šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka imao u našem stanu u Madridu, pored ploča čuvenih majstora Andresa Segovije, Narcisa Jepesa, Džulijana Brima, Alirija Dijaza i dr. nalazila se i ploča jugoslovenkog gitariste Jovana Jovičića. Zbog izuzetne muzikalnosti kojom je svirao, kao i raznovrsnog programa koji je uključivao dela mojih tada omiljenih kompozitora Baha, Hendla, Skarlatija, Sora, Morena Torobe i Viljalobosa, ova ploča mi je bila među najdražima. Godine 2009. imao sam tu čast da sviram u beogradskom Institutu Servantes na koncertu u okviru večeri posvećene maestru Jovičiću. Za tu priliku sam iz Madrida poneo omot ploče maestra Jovičića uz koju sam odrastao i koji mi je maestro tada potpisao. Bilo je to veoma emotivno veče koje ću uvek pamtiti.“

Sećanje na dr Jovičića danas, između ostalog, čuva i međunarodno takmičenje „Dr Jovan Jovičić“ koje Asocijacija gitarista Vojvodine organizuje svake godine u Novom Sadu.

Dr Jovičić preminuo je 25. septembra 2013. godine. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu u Aleji zaslužnih građana.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Španija gitara Jovan Jovičić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Vojska Srbije, Milosav Simović, Miloš Vučević

Slučaj generala Simovića

20.februar 2026. K. S.

Tužilaštvo za „Vreme“: General Simović izdao državnu tajnu

Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu

N1, Nova, Radar, Danas

Nezavisni mediji

20.februar 2026. M. L. J.

Šta će uraditi novi šefovi sa N1, Novom i Danasom

Novi šef N1, Nove, Danasa i Radara poslao je slatkorečive poruke uredništvu ovih medija, ali je pitanje hoće li se one obistiniti

Protest u NIšu

Studentski protesti

20.februar 2026. K. S.

„Nedelja slobode“ na jugu Srbije: Novi protest u Nišu 1. marta

Posle protesta održanog na Sretenje u Kragujevcu, novi protest najavljuju i studenti iz Niša za 1. mart

Valerij Zalužni i Volodimir Zelenski

Ukrajina

19.februar 2026. B. B.

Bivši šef ukrajinske vojske o sukobu sa Zelenskim: Tenzije počele odmah nakon invazije

Nekadašnji šef ukrajinske vojske i najozbiljniji protivkandidat Zelenskog na eventualnim predsedničkim izborima, prvi put je govorio o njihovom dubokom razdoru

Bogdan Ilić - Baka Prase

Društvene mreže

19.februar 2026. M. L. J.

Zapaljeni automobili Vučićevog mamca za klince – Bake Praseta

Baka Prase, Vučićev kec u rukavu za klince u Srbiji koji želi da vodi Beograd, ima dva automobila koja ukupno koštaju 1,2 miliona evra. Oba su zapaljena

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure