img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje

Jovan Jovičić, promoter kulture Španije

24. septembar 2023, 17:46 Marko Fernandez
Foto: Privatna arhiva
Copied

Pre deset godina preminuo je dr Jovan Jovičić. Svirati Veliku hotu Fransiska Tarege bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu

Danas, u ponedeljak, navršava se deset godina od smrti dr Jovana Jovičića (1926-2013), najvećeg jugoslovenskog klasičnog gitariste, univerzitetskog profesora fizike i naučnika.

Kada sam ga 1995. godine kao petnaestogodišnjak upoznao, rekao mi je: „Ako sine, budeš pametno iskoristio svoje prezime, moći ćeš daleko da doguraš sa španskom gitarom“. Ja sam danas tu gde jesam, dok njemu, međutim, špansko prezime nije bilo potrebno da bi u odrednici o klasičnoj gitari Muzičke enciklopedije Sovjetskog Saveza njegovo ime stajalo kao jedno od najvećih svetskih imena klasične gitare druge polovine 20. veka, tik uz imena Andresa Segovije, Alirija Diaza i Džona Vilijamsa.

Bio je sam svoj učitelj

Rođen 1926. godine u fruškogorskom mestu Vrdnik, Jovičić je mladost proživeo onako kako je većini njegovih vršnjaka, uz više ili manje sreće, bilo suđeno, dočekavši kraj Drugog svetskog rata na Sremskom frontu. Uprkos vihorima rata, predratnu ljubav prema gitari, koja je nikla dok je kao gimnazijalac živeo u Rumi, nije napustio.

Čovek izuzetnog talenta, inteligencije i muzičke intuicije bio je pre svega sam sebi učitelj pomažući se u neposrednom posleratnom periodu tek sporadičnim kontaktima sa stranim poznavaocima gitare i notama koje bi prepisivao kada bi mu došle u ruke. U takvim uslovima, osposobio je sebe da kao klasični gitarista ostvari zavidnu međunarodnu karijeru. Prvi koncert klasične gitare u bivšoj Jugoslaviji,  održao je upravo on, u Splitu 1949. godine.

Svirati danas Veliku hotu Fransiska Tarege nakon završenih svih škola koje formalno muzičko obrazovanje predviđa i bezbroja dostupnih informacija, tutorijala i snimaka na internetu, na način na koji je to činio dr Jovan Jovičić, ogroman je uspeh. Ali svirati je u ono vreme, bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu. Može se reći da ono što je veliki Andres Segovija predstavljao za gitaru u svetu, to je dr Jovičić predstavljao za gitaru u Jugoslaviji.

Gitara je u obrazovnom sistemu

Zahvaljujući svom izuzetno visokom sviračkom nivou uspeo je 1958. godine da se nakon položenog prijemnog ispita i odobrene stipendije upiše na Akademiju Kiđijana u Sijeni u klasu Andresa Segovije, sa kojim će na letnjim kursevima provesti nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije Jovičićeva uloga u procesu uvođenja gitare u zvanični muzički obrazovni sistem u Srbiji. Svojim autoritetom i društvenim uticajem uticao je da se zacrtani cilj ostvari. Bio je to dug put čiji su prvi rezultati postali vidljivi krajem šezdesetih godina prošlog veka, otvaranjem klase za klasičnu gitaru u nižoj muzičkoj školi Jovan Bandur u Pančevu, da bi se skoro dvadeset godina kasnije, 1985. godine, otvorila klasa za klasičnu gitaru na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Nedostatak diplomatskih odnosa između SFRJ i Španije koji je trajao do 1977. godine i koji je za posledicu imao nemogućnost produbljivanja kulturnih veza između dveju država, doveo je do krajnje parcijalnog sagledavanja Španije u jugoslovenskom posleratnom društvu.

U ovom ambijentu, uloga dr Jovana Jovičića u aktivnoj promociji španske kulture bila je od izuzetnog značaja. Zahvaljujući turnejama koje je držao po Jugoslaviji, publika je imala priliku da se upozna sa delima španskih velikana poput Tarege, Albeniza, Sora, Torrobe i drugih autora.

Upravo je to bio povod da 2009. godine Institut Servantes u Beogradu organizuje veče posvećeno jugoslovenskom maestru. i uruči mu plaketu za doprinos u promovisanju španske kulture. Bilo je to ujedno i poslednje javno priznanje ovom velikanu jugoslovenske gitare. Za tu priliku je u Beograd došao i poznati madridski gitarista Hose Luis Martines Moreno koji je odsvirao nekoliko dela dr Jovičića.

Moreno o Jovičiću

Danas, Martines Moreno za portal Vremena kaže:

„U bogatoj kolekciji polivinilskih ploča koje je moj otac šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka imao u našem stanu u Madridu, pored ploča čuvenih majstora Andresa Segovije, Narcisa Jepesa, Džulijana Brima, Alirija Dijaza i dr. nalazila se i ploča jugoslovenkog gitariste Jovana Jovičića. Zbog izuzetne muzikalnosti kojom je svirao, kao i raznovrsnog programa koji je uključivao dela mojih tada omiljenih kompozitora Baha, Hendla, Skarlatija, Sora, Morena Torobe i Viljalobosa, ova ploča mi je bila među najdražima. Godine 2009. imao sam tu čast da sviram u beogradskom Institutu Servantes na koncertu u okviru večeri posvećene maestru Jovičiću. Za tu priliku sam iz Madrida poneo omot ploče maestra Jovičića uz koju sam odrastao i koji mi je maestro tada potpisao. Bilo je to veoma emotivno veče koje ću uvek pamtiti.“

Sećanje na dr Jovičića danas, između ostalog, čuva i međunarodno takmičenje „Dr Jovan Jovičić“ koje Asocijacija gitarista Vojvodine organizuje svake godine u Novom Sadu.

Dr Jovičić preminuo je 25. septembra 2013. godine. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu u Aleji zaslužnih građana.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Španija gitara Jovan Jovičić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Narodni pokret Srbije

29.mart 2026. I.M.

Aleksić za „Vreme”: Policija upala u NPS, došli da nam pokupe sve telefone i laptopove

Predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić izjavio je da je policija ušla u prostorije ove stranke u Beogradu i počela da oduzima tehničku opremu, uz obrazloženje da postoje prijave o uznemiravanju birača SNS-a

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

Vučić saopštio da je SNS lista pobedila u svih 10 opština

U 10 lokalnih samouprava održani su lokalni izbori. Tuče, napadi na novinare i aktiviste, izbušene gume u Bajinoj Bašti... Sve o lokalnim izborima mogli ste da pratite u blogu „Vremena"

Lokalni izbori

29.mart 2026. K. S.

Teodora Subotić za „Vreme”: SNS-ovci u Aranđelovcu me jurili 30 metara

Volonterka na izborima u Aranđelovcu svedoči o napadu SNS ekipe za koje se sumnja da su krali glasove

Lokalni izbori

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. A.I. / Ekipa izveštača „Vremena"

Presek lokalnog „praznika demokratije“: Tuče, crnokapuljaši, režimski bajkeri, Crvene beretke

Studenti i opozicija od ranog jutra prijavljuju napade na svoje aktiviste. Režimska presija na izborni dan pretvorila se u otvorenu represiju. „Kao da je ratno stanje“, beleže posmatrači

Izbušena guma automobila

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

Bajina Bašta: Izbušene gume na automobilima posmatračkih misija

U Bajinoj Bašti i još devet mesta održavaju se lokalni izbori, a posmatračima u ovom mestu u noći pre glasanja izbušene su gume

Komentar

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure