img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje

Jovan Jovičić, promoter kulture Španije

24. септембар 2023, 17:46 Marko Fernandez
Foto: Privatna arhiva
Copied

Pre deset godina preminuo je dr Jovan Jovičić. Svirati Veliku hotu Fransiska Tarege bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu

Danas, u ponedeljak, navršava se deset godina od smrti dr Jovana Jovičića (1926-2013), najvećeg jugoslovenskog klasičnog gitariste, univerzitetskog profesora fizike i naučnika.

Kada sam ga 1995. godine kao petnaestogodišnjak upoznao, rekao mi je: „Ako sine, budeš pametno iskoristio svoje prezime, moći ćeš daleko da doguraš sa španskom gitarom“. Ja sam danas tu gde jesam, dok njemu, međutim, špansko prezime nije bilo potrebno da bi u odrednici o klasičnoj gitari Muzičke enciklopedije Sovjetskog Saveza njegovo ime stajalo kao jedno od najvećih svetskih imena klasične gitare druge polovine 20. veka, tik uz imena Andresa Segovije, Alirija Diaza i Džona Vilijamsa.

Bio je sam svoj učitelj

Rođen 1926. godine u fruškogorskom mestu Vrdnik, Jovičić je mladost proživeo onako kako je većini njegovih vršnjaka, uz više ili manje sreće, bilo suđeno, dočekavši kraj Drugog svetskog rata na Sremskom frontu. Uprkos vihorima rata, predratnu ljubav prema gitari, koja je nikla dok je kao gimnazijalac živeo u Rumi, nije napustio.

Čovek izuzetnog talenta, inteligencije i muzičke intuicije bio je pre svega sam sebi učitelj pomažući se u neposrednom posleratnom periodu tek sporadičnim kontaktima sa stranim poznavaocima gitare i notama koje bi prepisivao kada bi mu došle u ruke. U takvim uslovima, osposobio je sebe da kao klasični gitarista ostvari zavidnu međunarodnu karijeru. Prvi koncert klasične gitare u bivšoj Jugoslaviji,  održao je upravo on, u Splitu 1949. godine.

Svirati danas Veliku hotu Fransiska Tarege nakon završenih svih škola koje formalno muzičko obrazovanje predviđa i bezbroja dostupnih informacija, tutorijala i snimaka na internetu, na način na koji je to činio dr Jovan Jovičić, ogroman je uspeh. Ali svirati je u ono vreme, bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu. Može se reći da ono što je veliki Andres Segovija predstavljao za gitaru u svetu, to je dr Jovičić predstavljao za gitaru u Jugoslaviji.

Gitara je u obrazovnom sistemu

Zahvaljujući svom izuzetno visokom sviračkom nivou uspeo je 1958. godine da se nakon položenog prijemnog ispita i odobrene stipendije upiše na Akademiju Kiđijana u Sijeni u klasu Andresa Segovije, sa kojim će na letnjim kursevima provesti nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije Jovičićeva uloga u procesu uvođenja gitare u zvanični muzički obrazovni sistem u Srbiji. Svojim autoritetom i društvenim uticajem uticao je da se zacrtani cilj ostvari. Bio je to dug put čiji su prvi rezultati postali vidljivi krajem šezdesetih godina prošlog veka, otvaranjem klase za klasičnu gitaru u nižoj muzičkoj školi Jovan Bandur u Pančevu, da bi se skoro dvadeset godina kasnije, 1985. godine, otvorila klasa za klasičnu gitaru na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Nedostatak diplomatskih odnosa između SFRJ i Španije koji je trajao do 1977. godine i koji je za posledicu imao nemogućnost produbljivanja kulturnih veza između dveju država, doveo je do krajnje parcijalnog sagledavanja Španije u jugoslovenskom posleratnom društvu.

U ovom ambijentu, uloga dr Jovana Jovičića u aktivnoj promociji španske kulture bila je od izuzetnog značaja. Zahvaljujući turnejama koje je držao po Jugoslaviji, publika je imala priliku da se upozna sa delima španskih velikana poput Tarege, Albeniza, Sora, Torrobe i drugih autora.

Upravo je to bio povod da 2009. godine Institut Servantes u Beogradu organizuje veče posvećeno jugoslovenskom maestru. i uruči mu plaketu za doprinos u promovisanju španske kulture. Bilo je to ujedno i poslednje javno priznanje ovom velikanu jugoslovenske gitare. Za tu priliku je u Beograd došao i poznati madridski gitarista Hose Luis Martines Moreno koji je odsvirao nekoliko dela dr Jovičića.

Moreno o Jovičiću

Danas, Martines Moreno za portal Vremena kaže:

„U bogatoj kolekciji polivinilskih ploča koje je moj otac šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka imao u našem stanu u Madridu, pored ploča čuvenih majstora Andresa Segovije, Narcisa Jepesa, Džulijana Brima, Alirija Dijaza i dr. nalazila se i ploča jugoslovenkog gitariste Jovana Jovičića. Zbog izuzetne muzikalnosti kojom je svirao, kao i raznovrsnog programa koji je uključivao dela mojih tada omiljenih kompozitora Baha, Hendla, Skarlatija, Sora, Morena Torobe i Viljalobosa, ova ploča mi je bila među najdražima. Godine 2009. imao sam tu čast da sviram u beogradskom Institutu Servantes na koncertu u okviru večeri posvećene maestru Jovičiću. Za tu priliku sam iz Madrida poneo omot ploče maestra Jovičića uz koju sam odrastao i koji mi je maestro tada potpisao. Bilo je to veoma emotivno veče koje ću uvek pamtiti.“

Sećanje na dr Jovičića danas, između ostalog, čuva i međunarodno takmičenje „Dr Jovan Jovičić“ koje Asocijacija gitarista Vojvodine organizuje svake godine u Novom Sadu.

Dr Jovičić preminuo je 25. septembra 2013. godine. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu u Aleji zaslužnih građana.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

gitara Jovan Jovičić Španija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure