img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje

Jovan Jovičić, promoter kulture Španije

24. septembar 2023, 17:46 Marko Fernandez
Foto: Privatna arhiva
Copied

Pre deset godina preminuo je dr Jovan Jovičić. Svirati Veliku hotu Fransiska Tarege bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu

Danas, u ponedeljak, navršava se deset godina od smrti dr Jovana Jovičića (1926-2013), najvećeg jugoslovenskog klasičnog gitariste, univerzitetskog profesora fizike i naučnika.

Kada sam ga 1995. godine kao petnaestogodišnjak upoznao, rekao mi je: „Ako sine, budeš pametno iskoristio svoje prezime, moći ćeš daleko da doguraš sa španskom gitarom“. Ja sam danas tu gde jesam, dok njemu, međutim, špansko prezime nije bilo potrebno da bi u odrednici o klasičnoj gitari Muzičke enciklopedije Sovjetskog Saveza njegovo ime stajalo kao jedno od najvećih svetskih imena klasične gitare druge polovine 20. veka, tik uz imena Andresa Segovije, Alirija Diaza i Džona Vilijamsa.

Bio je sam svoj učitelj

Rođen 1926. godine u fruškogorskom mestu Vrdnik, Jovičić je mladost proživeo onako kako je većini njegovih vršnjaka, uz više ili manje sreće, bilo suđeno, dočekavši kraj Drugog svetskog rata na Sremskom frontu. Uprkos vihorima rata, predratnu ljubav prema gitari, koja je nikla dok je kao gimnazijalac živeo u Rumi, nije napustio.

Čovek izuzetnog talenta, inteligencije i muzičke intuicije bio je pre svega sam sebi učitelj pomažući se u neposrednom posleratnom periodu tek sporadičnim kontaktima sa stranim poznavaocima gitare i notama koje bi prepisivao kada bi mu došle u ruke. U takvim uslovima, osposobio je sebe da kao klasični gitarista ostvari zavidnu međunarodnu karijeru. Prvi koncert klasične gitare u bivšoj Jugoslaviji,  održao je upravo on, u Splitu 1949. godine.

Svirati danas Veliku hotu Fransiska Tarege nakon završenih svih škola koje formalno muzičko obrazovanje predviđa i bezbroja dostupnih informacija, tutorijala i snimaka na internetu, na način na koji je to činio dr Jovan Jovičić, ogroman je uspeh. Ali svirati je u ono vreme, bez formalnog muzičkog obrazovanja i daleko od Španije, na način na koji ju je on svirao, ravno je čudu. Može se reći da ono što je veliki Andres Segovija predstavljao za gitaru u svetu, to je dr Jovičić predstavljao za gitaru u Jugoslaviji.

Gitara je u obrazovnom sistemu

Zahvaljujući svom izuzetno visokom sviračkom nivou uspeo je 1958. godine da se nakon položenog prijemnog ispita i odobrene stipendije upiše na Akademiju Kiđijana u Sijeni u klasu Andresa Segovije, sa kojim će na letnjim kursevima provesti nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije Jovičićeva uloga u procesu uvođenja gitare u zvanični muzički obrazovni sistem u Srbiji. Svojim autoritetom i društvenim uticajem uticao je da se zacrtani cilj ostvari. Bio je to dug put čiji su prvi rezultati postali vidljivi krajem šezdesetih godina prošlog veka, otvaranjem klase za klasičnu gitaru u nižoj muzičkoj školi Jovan Bandur u Pančevu, da bi se skoro dvadeset godina kasnije, 1985. godine, otvorila klasa za klasičnu gitaru na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Nedostatak diplomatskih odnosa između SFRJ i Španije koji je trajao do 1977. godine i koji je za posledicu imao nemogućnost produbljivanja kulturnih veza između dveju država, doveo je do krajnje parcijalnog sagledavanja Španije u jugoslovenskom posleratnom društvu.

U ovom ambijentu, uloga dr Jovana Jovičića u aktivnoj promociji španske kulture bila je od izuzetnog značaja. Zahvaljujući turnejama koje je držao po Jugoslaviji, publika je imala priliku da se upozna sa delima španskih velikana poput Tarege, Albeniza, Sora, Torrobe i drugih autora.

Upravo je to bio povod da 2009. godine Institut Servantes u Beogradu organizuje veče posvećeno jugoslovenskom maestru. i uruči mu plaketu za doprinos u promovisanju španske kulture. Bilo je to ujedno i poslednje javno priznanje ovom velikanu jugoslovenske gitare. Za tu priliku je u Beograd došao i poznati madridski gitarista Hose Luis Martines Moreno koji je odsvirao nekoliko dela dr Jovičića.

Moreno o Jovičiću

Danas, Martines Moreno za portal Vremena kaže:

„U bogatoj kolekciji polivinilskih ploča koje je moj otac šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka imao u našem stanu u Madridu, pored ploča čuvenih majstora Andresa Segovije, Narcisa Jepesa, Džulijana Brima, Alirija Dijaza i dr. nalazila se i ploča jugoslovenkog gitariste Jovana Jovičića. Zbog izuzetne muzikalnosti kojom je svirao, kao i raznovrsnog programa koji je uključivao dela mojih tada omiljenih kompozitora Baha, Hendla, Skarlatija, Sora, Morena Torobe i Viljalobosa, ova ploča mi je bila među najdražima. Godine 2009. imao sam tu čast da sviram u beogradskom Institutu Servantes na koncertu u okviru večeri posvećene maestru Jovičiću. Za tu priliku sam iz Madrida poneo omot ploče maestra Jovičića uz koju sam odrastao i koji mi je maestro tada potpisao. Bilo je to veoma emotivno veče koje ću uvek pamtiti.“

Sećanje na dr Jovičića danas, između ostalog, čuva i međunarodno takmičenje „Dr Jovan Jovičić“ koje Asocijacija gitarista Vojvodine organizuje svake godine u Novom Sadu.

Dr Jovičić preminuo je 25. septembra 2013. godine. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu u Aleji zaslužnih građana.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Španija gitara Jovan Jovičić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Zvučni top kod Skupšrine Srbije 15. marta 2025.

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Srbija do 15. januara treba da se izjasni o „zvučnom topu“

Uprkos iskazima više od 150 građana datim tužilaštvu i brojnim podnetim krivičnim prijavama, tužilaštvo je predmet „zvučni top“ okončalo službenom beleškom, o kojoj oštećeni i podnosioci prijava nisu bili obavešteni

Vlada Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Vlada Srbije se smanjuje: Nema više „bez portfelja“?

Studentska lista najavljuje manji broj ministarstava i ukidanje pojedinih funkcija ministara bez portfelja

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure