
Protesti i blokade
BLOG Blokiran magistralni put Užice – Zlatibor
Šta će se dešavati na ulicama Srbije 11. dana otkako je građanska neposlušnost zavladala ulicama? Pratite sva dešavanja u našem blogu uživo
Platforma za šifrovanu razmenu poruka Telegram dugo je odbijala da se pridruži borbi protiv širenja materijala o seksualnom zlostavljanju dece. To se promenilo nakon hapšenja vlasnika kompanije Pavela Durova koji je nakon toga doživeo prosvetljenje
Nakon godina upornog odbijanja, društvena mreža Telegram pridružila se Fondaciji za internet nadzor (Internet Watch Foundation, IWF) kako bi pomogla borbi protiv širenja materijala o seksualnom zlostavljanju dece (child sexual abuse material, CSAM) na internetu.
Telegram je više puta odbijao da se uključi u IWF ili bilo koju sličnu incijativu, ali četiri meseca nakon što je njegov osnivač, milijarder Pavel Durov uhapšen u Parizu zbog navodnog neuspeha Telegrama da moderira ekstremni sadržaj, platforma je najavila preokret.
IWF je tu odluku Telegrama opisao kao „transformacionu“, ali je upozorio da je to prvi korak na „mnogo dužem putovanju“, piše BBC.
„Pridruživanjem IWF-u Telegram može da počne da primenjuje naše vodeće alate kako bi osigurao da CSAM ne može da se deli na njihovom servisu“, rekao je Derek Rej-Hil, privremeni izvršni direktor IWF-a.
Dark veb u vašem džepu
Telegram koristi oko 950 miliona ljudi širom sveta i ranije se pozicionirao kao aplikacija fokusirana na privatnost svojih korisnika, a ne na norme koje su prioriteti drugih globalnih društvenih medija.
To su počeli u velikoj meri da koriste kriminalci pa su na Telegramu reklamirali drogu, nudili usluge sajber kriminala i prevara, i donedavno CSAM.
Zbog toga je Telegram označen i kao „Dark veb u vašem džepu“.
Kada je Durov u avgustu priveden optužen je da je odbio saradnju sa organima za borbu protiv trgovine drogom, CSAM-a i internet prevara, a sud mu je zabranio da napusti Francusku do okončanja istrage.
Kompanija Telegram tvrdi da je njegovo hapšenje nepravedno i da ne bi trebalo da bude odgovoran za ono što korisnici rade na platformi.
Obećanja Telegrama
Ipak, Telegram je od tada najavio niz promena u načinu rada.
Telegram je obećao da će objavljivati IP adrese i brojeve telefona onih koji krše pravila i predavati ih policiji i da će objavljivati redovne izveštaje o transparentnosti o tome koliko je sadržaja uklonjeno, što je standardna praksa.
Durov je tada obećao i da će moderacija Telegrama postati takva da će se „iz oblasti kritike preseliti u oblast hvale“, pa se čini da je partnerstvo sa IWF-om najnoviji korak u tom procesu.
IWF je jedna od retkih organizacija u svetu koja ima legalnu mogućnost da pretražuje CSAM u nameri da takav sadržaj ukloni sa interneta.
Listu poznatih sadržaja CSAM koju IWF neprestano ažurira veb sajtovi koriste za otkrivanje i blokiranje takvih sadržaja.
Telegram je naveo da je i pre nego što je postao član IWF-a uklonio „stotine hiljada komada CSAM-a svakog meseca koristeći sopstvene sisteme“.
Članstvo u IWF-u, zaključio je Telegram, samo će ojačati postojeće mehanizme.
Posebno omiljen u Rusiji, Ukrajini i Iranu
Telegram je aplikacija za razmenu potpuno šifrovanih poruka, što znači da samo pošiljalac i primalac poruke mogu da je pročitaju, a takve su i aplikacije Vocap (WhatsApp) i Signal.
Međutim, većina komunikacije se obavlja standardnim šifrovanjem, što postavlja pitanje koliko je takva komunikacija bezbedna od hakovanja i presretanja.
Vlasnik Telegrama Pavel Durov, koji je rođen u Rusiji, a sada živi u Dubaiju, ima državljanstvo Rusije, Francuske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i karipske ostrvske države Sent Kits i Nevis.
Telegram je posebno popularan u Rusiji, Ukrajini i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i u Iranu.
Šta će se dešavati na ulicama Srbije 11. dana otkako je građanska neposlušnost zavladala ulicama? Pratite sva dešavanja u našem blogu uživo
Iako se globalno beleži rast prodaje električnih vozila, u Srbiji je njihova kupovina i dalje ispod jedan odsto svih novih vozila. Koji su razlozi za to
Nakon više od decenije rada, regionalna televizija Al Džazira Balkans (AJB) gasi svoj program. Sa sedištem u Sarajevu i redakcijama širom bivše Jugoslavije, AJB je bila prepoznatljiva po kvalitetnom dokumentarnom i informativnom sadržaju. Iako zvanični razlozi još nisu objavljeni, pretpostavlja se da je odluka o gašenju doneta iz finansijskih razloga
Smrt i teške povrede u dva dana - radnici i dalje padaju po srpskim gradilištima koja često nisu obezbeđena. I najčešće za to niko ne odgovara
„Nazivaju nas anarhistima, neprijateljima države i teroristima. Svakog dana nas napada provladina štampa, a i sama vlada“, kaže u intervjuu za nemački magazin Špigel rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve