img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Jasna Đuričić: Zašto bi nekome smetala istina o Srebrenici

14. decembar 2021, 08:55 Sonja Ćirić
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
"Volela bih da novinari pogledaju film pre nego što pišu o njemu": Jasna Đuričić
Copied

Jasna Đuričić je na ovogodišnjem Berlinskom filmskom festivalu za glavnu ulogu u filmu „Quo vadis, Aida?“ proglašena za najbolju evropsku glumicu. To priznanje niti je izazvalo naročitu pažnju medija, niti vlasti, jer se bavi Srebrenicom koju bi u Srbiji najradije zaboravili

Jasna Đuričić je prva srpska glumica koja je dobila nagradu Evropske filmske akademije za najbolju glavnu žensku ulogu. Dobila ju je u subotu uveče u Berlinu za ulogu u bosansko-hercegovačkom filmu „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić. Film o ratnim događajima u Srebrenici je proglašen za najbolje filmsko ostvarenje u Evropi ove godine, a Žbanić za najbolju rediteljku.

„Nagrada u Berlinu je velika stvar za kinematografije Balkana zato što nas je učinila vidljivim u Evropi. To znači i da je naš film toliko dobar, da je na primer neki Italijan prosto morao da glasa za ’Aidu’, a ne za film iz svoje zemlje. Mi sa Balkana moramo da budemo najmanje tri puta bolji od velikih evropskih kinematografija da bi članovi njihovih filmskih akademija glasali za nas“, kaže za „Vreme“ Đuričić.

Dodaje da bi volela da ove nagrade skrenu pažnju na Balkan, jer mi ovde „vrvimo od talenata i ravnopravni smo sa bilo kim“.

To što je glumica iz Srbije proglašena najboljom u Evropi, nije izazvalo pažnju ovdašnjih medija kakvu zaslužuje, a ni pažnju vlasti, kakva se, na primer, ukazuje sportistima kada ostvare neki vrhunski rezultat.

To je zato što deo ovdašnje javnosti „Aidu“ vidi kao najvećeg protivnika srpskom filmu „Dara iz Jasenovca“. Oba filma se bave pitanjima ubijanja i progona na nacionalnoj osnovi – prvi iz vremena rata u Bosni 1990-ih, drugi  iz vremena Nezavisne države Hrvatske. Deo nacionalno opredeljene javnosti smatra da pomenute teme nisu istinito prikazane u „Aidi“.

Jasna Đuričić odbija da ovu uzdržanost vidi u pomenutim razlozima. „Deluje kao nepravda što svi slavimo svaku pobedu sportista a kad neko iz kulture osvoji nagradu, ispada kao da se ništa nije ni desilo. Ali, mi smo prosto takvi. Po meni, kad neko iz Srbije postigne uspeh bilo iz koje oblasti, to je zajednički uspeh, to je glas o Srbiji koji je zahvaljujući tom pojedincu otišao u svet. A tome se čovek mora radovati. Volela bih da umetnost doživi da se u nju ulaže barem pola od onoga koliko se ulaže u sport.“

Da li u filmu ima elemenata koji bi mogli nekoga da povrede ili uvrede? „Naravno da nema. Priča filma uopšte nije o razlikama među ljudima niti film bilo koga optužuje. Kad sam ga prvi put gledala, ostao mi je utisak o sveopštem jadu, o tome koliko smo svi mi u istom jadu. I zašto je to tako. Mnogi kraj filma vide kao nadu i svetlo, i meni je to drago.“

Kaže da nije videla naslov u jednim tabloidnim novinama kojim se insinuira da su čestitke nagrađenima u Berlinu nepatriotski potez zato što evropski i svetski festivali nisu bili naklonjeni  srpskom filmu „Dara iz Jasenovca“. I da bi volela da novinari „prvo pogledaju film“, pa onda pišu o njemu.

Ovako se čini da pišu šta im padne na pamet, ili  ono „što bi se dopalo uredniku zato što je podobno“. Sumnja da pritom vode računa o onome koga su ocrnili, da im je bitan samo lični interes, „ta mala plata, pozicija, ne pomisle čak ni na ljude koji ih čitaju“.

Zato je neophodno, kaže Đuričić, da RTS prihvati poziv Regionalne Akademije za razvoj demokratije (ADD) i prikaže film „Quo vadis, Aida?“. Tako bi „svi ljudi mogli da ga vide i sami procene da li valja ili ne valja, da li je protiv Srba ili nije. A ne da veruju onom što im se inputira. Ja tako vidim demokratiju. RTS je u poziciji da širi istinu, to svi znaju, i nadam se da će je i iskoristiti.“

U filmu se govori i o Ratku Mladiću. U Beogradu su gradska vlast i policija nemoćni protiv grupe koja ne dozvoljava da se obriše njegov mural u Njegoševoj ulici.

„Naravno da znam gde živim. O Ratku Mladiću u ovom filmu nema ničeg što već nije viđeno na Jutjubu. Ali, ja sam glumica. A za nas glumce, kad glumimo, žrtve su žrtve a zločinci su zločinci. Najgore je kada te takvi koji te prozivaju zbog lika koji glumiš poistovećuju sa njim i zanemaruju tebe kao čoveka“, objašnjava najbolja evropska glumica ove godine.

Kaže da „ne pripada nikome i ničemu, da ju je sramota što danas još uvek uopšte pričamo o tome“.

„I sramota je da me neko na taj način proziva. Ja sam Srpkinja i ja volim što živim ovde gde živim, i niko mi to oduzeti ne može.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Mural Srebrenica Quo vadis Aida Dara iz Jasenovca Regionalna Akademija za razvoj demokratije ADD Evropska filmska akademija RTS Bosna Jasna Đuričić Ratko Mladić Jasmila Žbanović Nezavisna država Hrvatska Filmski festival u Berlinu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

ANEM

04.april 2026. I.M.

Medijska udruženja: Koordinisano preuzimanje nezavisnih medija u Srbiji

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i drugi medijski savezi istakli su da smena direktora televizije N1 označava početak koordinisanog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji, što ozbiljno ugrožava slobodu novinarstva i pluralizam u zemlji

Bratina ministar informisanja

Ministar informisanja

04.april 2026. I.M.

Boris Bratina: Studenti nisu svesni da policija ima pravo da bije i ubije

Izjava ministra informisanja Borisa Bratine da policija „ima pravo da bije i ubije“ mlade izazvala je oštre reakcije – studenti poručuju: „Sram Vas bilo", a opozicija zahteva smenu i izvinjenje

Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure