img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Jasna Đuričić: Zašto bi nekome smetala istina o Srebrenici

14. decembar 2021, 08:55 Sonja Ćirić
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
"Volela bih da novinari pogledaju film pre nego što pišu o njemu": Jasna Đuričić
Copied

Jasna Đuričić je na ovogodišnjem Berlinskom filmskom festivalu za glavnu ulogu u filmu „Quo vadis, Aida?“ proglašena za najbolju evropsku glumicu. To priznanje niti je izazvalo naročitu pažnju medija, niti vlasti, jer se bavi Srebrenicom koju bi u Srbiji najradije zaboravili

Jasna Đuričić je prva srpska glumica koja je dobila nagradu Evropske filmske akademije za najbolju glavnu žensku ulogu. Dobila ju je u subotu uveče u Berlinu za ulogu u bosansko-hercegovačkom filmu „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić. Film o ratnim događajima u Srebrenici je proglašen za najbolje filmsko ostvarenje u Evropi ove godine, a Žbanić za najbolju rediteljku.

„Nagrada u Berlinu je velika stvar za kinematografije Balkana zato što nas je učinila vidljivim u Evropi. To znači i da je naš film toliko dobar, da je na primer neki Italijan prosto morao da glasa za ’Aidu’, a ne za film iz svoje zemlje. Mi sa Balkana moramo da budemo najmanje tri puta bolji od velikih evropskih kinematografija da bi članovi njihovih filmskih akademija glasali za nas“, kaže za „Vreme“ Đuričić.

Dodaje da bi volela da ove nagrade skrenu pažnju na Balkan, jer mi ovde „vrvimo od talenata i ravnopravni smo sa bilo kim“.

To što je glumica iz Srbije proglašena najboljom u Evropi, nije izazvalo pažnju ovdašnjih medija kakvu zaslužuje, a ni pažnju vlasti, kakva se, na primer, ukazuje sportistima kada ostvare neki vrhunski rezultat.

To je zato što deo ovdašnje javnosti „Aidu“ vidi kao najvećeg protivnika srpskom filmu „Dara iz Jasenovca“. Oba filma se bave pitanjima ubijanja i progona na nacionalnoj osnovi – prvi iz vremena rata u Bosni 1990-ih, drugi  iz vremena Nezavisne države Hrvatske. Deo nacionalno opredeljene javnosti smatra da pomenute teme nisu istinito prikazane u „Aidi“.

Jasna Đuričić odbija da ovu uzdržanost vidi u pomenutim razlozima. „Deluje kao nepravda što svi slavimo svaku pobedu sportista a kad neko iz kulture osvoji nagradu, ispada kao da se ništa nije ni desilo. Ali, mi smo prosto takvi. Po meni, kad neko iz Srbije postigne uspeh bilo iz koje oblasti, to je zajednički uspeh, to je glas o Srbiji koji je zahvaljujući tom pojedincu otišao u svet. A tome se čovek mora radovati. Volela bih da umetnost doživi da se u nju ulaže barem pola od onoga koliko se ulaže u sport.“

Da li u filmu ima elemenata koji bi mogli nekoga da povrede ili uvrede? „Naravno da nema. Priča filma uopšte nije o razlikama među ljudima niti film bilo koga optužuje. Kad sam ga prvi put gledala, ostao mi je utisak o sveopštem jadu, o tome koliko smo svi mi u istom jadu. I zašto je to tako. Mnogi kraj filma vide kao nadu i svetlo, i meni je to drago.“

Kaže da nije videla naslov u jednim tabloidnim novinama kojim se insinuira da su čestitke nagrađenima u Berlinu nepatriotski potez zato što evropski i svetski festivali nisu bili naklonjeni  srpskom filmu „Dara iz Jasenovca“. I da bi volela da novinari „prvo pogledaju film“, pa onda pišu o njemu.

Ovako se čini da pišu šta im padne na pamet, ili  ono „što bi se dopalo uredniku zato što je podobno“. Sumnja da pritom vode računa o onome koga su ocrnili, da im je bitan samo lični interes, „ta mala plata, pozicija, ne pomisle čak ni na ljude koji ih čitaju“.

Zato je neophodno, kaže Đuričić, da RTS prihvati poziv Regionalne Akademije za razvoj demokratije (ADD) i prikaže film „Quo vadis, Aida?“. Tako bi „svi ljudi mogli da ga vide i sami procene da li valja ili ne valja, da li je protiv Srba ili nije. A ne da veruju onom što im se inputira. Ja tako vidim demokratiju. RTS je u poziciji da širi istinu, to svi znaju, i nadam se da će je i iskoristiti.“

U filmu se govori i o Ratku Mladiću. U Beogradu su gradska vlast i policija nemoćni protiv grupe koja ne dozvoljava da se obriše njegov mural u Njegoševoj ulici.

„Naravno da znam gde živim. O Ratku Mladiću u ovom filmu nema ničeg što već nije viđeno na Jutjubu. Ali, ja sam glumica. A za nas glumce, kad glumimo, žrtve su žrtve a zločinci su zločinci. Najgore je kada te takvi koji te prozivaju zbog lika koji glumiš poistovećuju sa njim i zanemaruju tebe kao čoveka“, objašnjava najbolja evropska glumica ove godine.

Kaže da „ne pripada nikome i ničemu, da ju je sramota što danas još uvek uopšte pričamo o tome“.

„I sramota je da me neko na taj način proziva. Ja sam Srpkinja i ja volim što živim ovde gde živim, i niko mi to oduzeti ne može.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ADD Aida Bosna Dara iz Jasenovca Evropska filmska akademija Filmski festival u Berlinu Jasmila Žbanović Jasna Đuričić Mural Nezavisna država Hrvatska Quo vadis Ratko Mladić Regionalna Akademija za razvoj demokratije RTS Srebrenica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Leks specijalis

20.novembar 2025. I.M.

Studenti najavili protest pred Tužilaštvom: Zaustavite rušenje Generalštaba

Zbog odluke Skupštine da omogući rušenje zgrade Generalštaba, studenti Beogradskog univerziteta organizuju protest ispred Tužilaštva za organizovani kriminal, zahtevajući potpunu i transparentnu istragu

Vremenske nepogode

20.novembar 2025. I.M.

Poplave na jugu Srbije: Evakuisano devet osoba, među njima petoro dece

Devet osoba, uključujući petoro dece, evakuisano je u četvrtak, 19. novembra, iz poplavljenih domaćinstava na području Vranja, nakon što su obilne padavine podigle nivo Južne Morave i dovele do poplava na jugu Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure