img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Jasna Đuričić: Zašto bi nekome smetala istina o Srebrenici

14. децембар 2021, 08:55 Sonja Ćirić
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
"Volela bih da novinari pogledaju film pre nego što pišu o njemu": Jasna Đuričić
Copied

Jasna Đuričić je na ovogodišnjem Berlinskom filmskom festivalu za glavnu ulogu u filmu „Quo vadis, Aida?“ proglašena za najbolju evropsku glumicu. To priznanje niti je izazvalo naročitu pažnju medija, niti vlasti, jer se bavi Srebrenicom koju bi u Srbiji najradije zaboravili

Jasna Đuričić je prva srpska glumica koja je dobila nagradu Evropske filmske akademije za najbolju glavnu žensku ulogu. Dobila ju je u subotu uveče u Berlinu za ulogu u bosansko-hercegovačkom filmu „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić. Film o ratnim događajima u Srebrenici je proglašen za najbolje filmsko ostvarenje u Evropi ove godine, a Žbanić za najbolju rediteljku.

„Nagrada u Berlinu je velika stvar za kinematografije Balkana zato što nas je učinila vidljivim u Evropi. To znači i da je naš film toliko dobar, da je na primer neki Italijan prosto morao da glasa za ’Aidu’, a ne za film iz svoje zemlje. Mi sa Balkana moramo da budemo najmanje tri puta bolji od velikih evropskih kinematografija da bi članovi njihovih filmskih akademija glasali za nas“, kaže za „Vreme“ Đuričić.

Dodaje da bi volela da ove nagrade skrenu pažnju na Balkan, jer mi ovde „vrvimo od talenata i ravnopravni smo sa bilo kim“.

To što je glumica iz Srbije proglašena najboljom u Evropi, nije izazvalo pažnju ovdašnjih medija kakvu zaslužuje, a ni pažnju vlasti, kakva se, na primer, ukazuje sportistima kada ostvare neki vrhunski rezultat.

To je zato što deo ovdašnje javnosti „Aidu“ vidi kao najvećeg protivnika srpskom filmu „Dara iz Jasenovca“. Oba filma se bave pitanjima ubijanja i progona na nacionalnoj osnovi – prvi iz vremena rata u Bosni 1990-ih, drugi  iz vremena Nezavisne države Hrvatske. Deo nacionalno opredeljene javnosti smatra da pomenute teme nisu istinito prikazane u „Aidi“.

Jasna Đuričić odbija da ovu uzdržanost vidi u pomenutim razlozima. „Deluje kao nepravda što svi slavimo svaku pobedu sportista a kad neko iz kulture osvoji nagradu, ispada kao da se ništa nije ni desilo. Ali, mi smo prosto takvi. Po meni, kad neko iz Srbije postigne uspeh bilo iz koje oblasti, to je zajednički uspeh, to je glas o Srbiji koji je zahvaljujući tom pojedincu otišao u svet. A tome se čovek mora radovati. Volela bih da umetnost doživi da se u nju ulaže barem pola od onoga koliko se ulaže u sport.“

Da li u filmu ima elemenata koji bi mogli nekoga da povrede ili uvrede? „Naravno da nema. Priča filma uopšte nije o razlikama među ljudima niti film bilo koga optužuje. Kad sam ga prvi put gledala, ostao mi je utisak o sveopštem jadu, o tome koliko smo svi mi u istom jadu. I zašto je to tako. Mnogi kraj filma vide kao nadu i svetlo, i meni je to drago.“

Kaže da nije videla naslov u jednim tabloidnim novinama kojim se insinuira da su čestitke nagrađenima u Berlinu nepatriotski potez zato što evropski i svetski festivali nisu bili naklonjeni  srpskom filmu „Dara iz Jasenovca“. I da bi volela da novinari „prvo pogledaju film“, pa onda pišu o njemu.

Ovako se čini da pišu šta im padne na pamet, ili  ono „što bi se dopalo uredniku zato što je podobno“. Sumnja da pritom vode računa o onome koga su ocrnili, da im je bitan samo lični interes, „ta mala plata, pozicija, ne pomisle čak ni na ljude koji ih čitaju“.

Zato je neophodno, kaže Đuričić, da RTS prihvati poziv Regionalne Akademije za razvoj demokratije (ADD) i prikaže film „Quo vadis, Aida?“. Tako bi „svi ljudi mogli da ga vide i sami procene da li valja ili ne valja, da li je protiv Srba ili nije. A ne da veruju onom što im se inputira. Ja tako vidim demokratiju. RTS je u poziciji da širi istinu, to svi znaju, i nadam se da će je i iskoristiti.“

U filmu se govori i o Ratku Mladiću. U Beogradu su gradska vlast i policija nemoćni protiv grupe koja ne dozvoljava da se obriše njegov mural u Njegoševoj ulici.

„Naravno da znam gde živim. O Ratku Mladiću u ovom filmu nema ničeg što već nije viđeno na Jutjubu. Ali, ja sam glumica. A za nas glumce, kad glumimo, žrtve su žrtve a zločinci su zločinci. Najgore je kada te takvi koji te prozivaju zbog lika koji glumiš poistovećuju sa njim i zanemaruju tebe kao čoveka“, objašnjava najbolja evropska glumica ove godine.

Kaže da „ne pripada nikome i ničemu, da ju je sramota što danas još uvek uopšte pričamo o tome“.

„I sramota je da me neko na taj način proziva. Ja sam Srpkinja i ja volim što živim ovde gde živim, i niko mi to oduzeti ne može.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropska filmska akademija RTS Bosna Jasna Đuričić Ratko Mladić Jasmila Žbanović Nezavisna država Hrvatska Filmski festival u Berlinu Mural Srebrenica Quo vadis Aida Dara iz Jasenovca Regionalna Akademija za razvoj demokratije ADD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure