img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Izbori u Izraelu: Povratak Bibija, ili korak udesno i dalje od pomirenja

02. novembar 2022, 10:31 J.H.
Foto: AP Photo/Dan Balilty, File
Sa suđenja na premijersku fotelju: Benjamin Netanjahu
Copied

Po svemu sudeći je nacionalo-konzervativna koalicija koju predvodi bivši premijer Benjamin Netanjahu odnela pobedu na petim parlamentarnim izborima za manje od četiri godine

Strepnja da će izlaznost na petim parlamentarnim izborima za manje od četiri godine biti mala se nije obistnila: sa 71,3 odsto bila je veća nego poslednjih četiri puta. Ali se nada da će se Izraelci u većoj meri izjasniti za pomirenje sa Palestincima izjalovila, nekoliko partija leve orijentacije nisu prešle cenzus od 3,25 odsto glasova tako da su njihove želje prosto propale u očigledno nepomirljivom izraelsko-palestinskom sukobu.

U sredu ujutro izbrojano je tek dve trećine glasova 6,8 miliona Izraelaca, tako da Centralna izborna komisija ne želi da daje izjave do četvrtka kada će objaviti konačne rezultate.

Nacionalo-konzervativni blok koji predvodi Likud Benjamina Netanjahua, međutim, tvrdi da je osvojio najmanje 61 od 120 mandata u Knesetu. Neki izrealski mediji su u sredu ujutru izvestili da su desničari povećali prednost i da će imati komotnu većinu sa blizu 70 mandata. Likud je prema aktuelnim prognozama iz ovih izbora izašao sa oko 33 poslanička mandata i kao pojedinačno najjača partija.

Netanjahu je od 2013. do 2021. bio predsednik Vlade ali je onda bio optužen za korupciju i morao da odstupi. On je suđenje nazvao „političkom farsom“, a ako bi opet postao premijer mogao bi da se pozove na imunitet i izbegne pretnju zatvorskom kaznom.

U Izraelu nije neobično da se političarima sudi baš kao i svim ostalim građanima. Godine 2011. je tadašnji predsednik države Moše Kacav osuđen na 7 godina zatvora zbog silovanja u dva slučaja i seksualnog uznemiravanja u jednom slučaju.

Smrt Arapima!

Benjamin Netanjahu, koga od milošte zovu Bibi ili „kralj Bibi“, u noći posle izbora izjavio je na mitingu svojih pristalica u Jerusalimu da je blizu velike pobede i da će sastaviti nacionalno-konzervativnu vladu. U javnosti vlada uverenje da će mu podršku dati i Religiozno-Cionistička partija koju predvode Belalel Smotrih i Itamar Ben-Gvir. Ben-Gvir je svojevremeno izazvao zaprepašćenje svojim povikom „Smrt Arapima!“ Ispravio se utoliko da sada govori „Smrt teroristima!“, ali zna se da misli na sve Palestince.

Dosadašnji predsednik vlade Jael Lapid, vođa Stranke Pomirenja Ješ Atid, pred svojim pristalicama rekao je u Tel Avivu da će „strpljivo sačekati konačne rezultate izbora“, ali je bio vidno razočaran. Do ovih najnovojih prevremenih izbora je došlo jer se raspala osmočlana koalicija koja ga je dovela na čelo vlade. Njegov otac, Jozef Lapid, preselio se 1949. godine u Izrael iz Novog Sada gde je bio poznat kao Tomi Lampl.

Jael je u svom govoru pred Ujedinjenim nacijama u Njujorku nedavno rekao da je pod određenim uslovima on za rešenje „dve države“, t.j. pokazao se voljnim da prizna Palestincima državnost. Nadao se da će uz njega stati sve pristalice takvog rešenja i arapsko-palestinske partije. U Izraelu državljanstvo ima 1.271.000 Palestinaca, što predstavlja oko 20 odsto celokupnog stanovništva. Njihov stav u odnosu na ove izbore bio je podeljen. Većina, kako je jedan od njih, Sami Abu Šehaded, izjavio, je bojkotovala izbore jer smatraju da su „sve jevrejske partije antiarapkse“. U Kneset je ipak ušla Ujedinjena Arapska Partija Raam, čiji je lider Manzur Abas, ali je osvojila samo 5 mandata. Druga stranka Arapa koja je učestvovala na izborima, Hadašar, nije prešla cenzus od 3,25 odsto.

Pokazalo se još jednom da se na ustupcima Palestincima u Izraelu ne mogu dobiti izbori.

Do poslednjeg kibuca

Iskustvo govori da u Izraelu na izborima sve do poslednjeg trenutka može da dođe do prekoreta sve dok se ne izbroje glasovi i u poslednjem, najudaljenijem kibucu. U kibucima danas živi oko 120.000 Izraelaca i njihovo mišljenje nije obuhvaćeno ispitivanjima javnog mnenja.

Izrael je mala zemlja sa 9,4 miliona stanovnika, ali njena politika ima ogroman uticaj na svetski mir. Raspolaže atomskom bombom i u stalnom je sukobu kako sa Palestincima, tako i sa Iranom. Zbog toga i u Vašingtonu i u Moskvi i u Briselu sa velikom brigom prate ishod izbora.

Ujutru posle petih izbora za manje od četiri godine izgleda prilično verovatno da je Benjamin Netanjahu odneo solidnu pobedu i da je pomirenje na Bliskom Istoku opet dalje nego što je bilo do pre neki dan.

J.H./ARD/Die Zeit/Tagesschau/Al Jazeera

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ješ atid stranka pomirenja izrael izrael pobeda likuda Izrael izrael izbori 2022. Benjamin Netanjahu Kneset izrael izbori izrael parlaemntarni izbori Izrael palestina likud jael lapid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Alekksandar Vučić u Briselu u pozadini blurovane zastave EU

Srbija i Evropska unija

21.februar 2026. Nemanja Rujević

Vučić u magarećoj klupi: Evropska politika daj šta daš

Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča

Vojska Srbije, Milosav Simović, Miloš Vučević

Slučaj generala Simovića

20.februar 2026. K. S.

Tužilaštvo za „Vreme“: General Simović izdao državnu tajnu

Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Povezane vesti

Izrael i Gaza

02.novembar Borivoj Erdeljan

Prolaz kroz vrata pakla

Rakete koje su doletele čak do Tel Aviva i Jerusalima stvaraju u Izraelu pravu ratnu psihozu. Zbog sve savremenijeg i brojnijeg oružja kojim raspolaže Hamas Izrael smatra da u vojnoj akciji "stub odbrane" "jednom za svagda" treba da uništiti njegovu vojnu strukturu. Dok traju raketni napadi na pojas Gaze, Izrael je mobilisao preko 40.000 rezervista spremnih za kopnenu ofanzivu. I palestinski Hamas spreman je na rat, a svetska diplomatija, opet jednom, ne zna šta da radi. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton prekinula je azijsku turneju i uputila se u Izrael. Pokušavaju da posreduju i Nemačka, Turska i Egipat, čiji je predsednik Mohamed Mursi govorio o "grotesknoj izraelskoj agresiji". Za to vreme Hamasu lagano ponestaju rakete, a Izraelu presretači raketa

Izrael – Prevremeni izbori

02.februar Jovan Hiršl

Generali protiv Netanjahua

Bivši vrhovni komandant izraelskih oružanih snaga, bivši načelnik generalštaba i bivši ministar odbrane udružili su se protiv premijera Benjamina Netanijahua. Pridružila im se liberalna partija Budućnost postoji. Suprotno sadašnjoj državnoj politici, oni se zalažu za priznavanje Palestine. Za razliku od svojih drugih protivnika, najvišim oficirima najelitnijih izraelskih jedinica sadašnji premijer teško da može da prebaci manjak patriotizma. Njegov reizbor doveden je u pitanje

Bliski Istok – Novi sukob Izraela i Hamasa

02.maj Uroš Mitrović

Oganj zamrznutog konflikta

Šta je prouzrokovalo poslednji sukob izraelskih snaga i palestinskih militanata iz Gaze i da li međunarodna zajednica i SAD imaju odgovor na najdugovečniji konflikt modernog doba? Status Jerusalima i još uvek nerealizovano rešenje po modelu dve države i dalje su u centru problema koji opterećuju Izrael, Palestinu, ali i čitav region Bliskog istoka

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure