img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na današnji dan

Ivo Andrić: Varoš visokog neba i najlepših vidika

09. oktobar 2022, 01:29 Sonja Ćirić
Foto: Zadužbina Ive Andrića
Na terasi u Prizrenskoj: Beograd 20. oktobar 1944.
Copied

Na današnji dan pre 130 godina rodio se Ivo Andrić. Iako je o Andriću napisano neuporedivo više naučnih radova i analiza nego o bilo kom drugom našem književniku, proučavaoci njegovog dela i života kažu da još uvek ima mnogo tema o kojima bi trebalo pisati. Jedna od tih, predstavljena je u „Vremenu“ broj 1653

Šta još ima da se napiše o Andriću što već nije napisano – ljudski je zapitati se kad vam stigne pozivnica za promociju knjige Nebo nad Beogradom – Andrić i prestonica, pogotovo što je njena autorka Žaneta Đukić Perišić bila dugogodišnja upravnica Zadužbine Ive Andrića, što je već napisala četiri knjige o Andrićevim delima i ko zna koliko tekstova u periodici, i što je priredila desetak njegovih dela.

Žaneta Đukić Perišić se “pravda” činjenicom da je pročitala ono što je objavljeno, istraživala u arhivima i raščitavala Andrićevu rukopisnu zaostavštinu, prepisku, dokumente, pa joj se “opet čini da je ‘slučaj Andrić’ još uvek nedovoljno rasvetljen”, pogotovo što je “opus velikog umetnika kao neka vrsta posebnog univerzuma u kojem uvek ima prostora za otkrivanje novih sazvežđa, poput Dantea, Šekspira, Getea, Balzaka, Puškina i drugih velikih umetnika”. Seća se da je profesor Voja Đurić sa Svetske književnosti “svojim doktorandima savetovao zahtevne i sintetičke teme koje su iziskivale dug i istrajan napor, govoreći im da će od tog rada i od materijala koji sakupe moći da ‘žive’ u narednih deset stvaralačkih godina. I sa mnom je bilo baš tako. Radeći na disertaciji o Andriću, sakupila sam ogromne zalihe građe koja nije sva mogla da uđe u ionako obimnu studiju Pisac i priča: stvaralačka biografija Ive Andrića. Sa tog ‘gradilišta’, od kojeg su vodili mnogobrojni rukavci sa tek ovlaš naznačenim temama, ali sa velikim potencijalom da u drugom kontekstu zablistaju posebnim sjajem, počela sam polako da koncentrišem i iznosim građu vezanu za određene teme.”

Naslov knjige Nebo nad Beogradom, kaže Žaneta Đukić Perišić, jeste “sintagma koju je Andrić često upotrebljavao kada je opisivao Beograd”, a odabrala ju je “pomalo i kao omaž Peteru Handkeu scenaristi i Vimu Vendersu reditelju mog omiljenog filma Nebo nad Berlinom”.

Knjigu opisuje kao “priču o jednom gradu i o jednom piscu, o tome kako se pisac integrisao u Grad i kako je Grad uplivao u piščevo delo. To je jedan od onih primera tako čestih u svetskoj pa i našoj literaturi, da se pisci u svojim delima stvaralački vezuju za jedan grad, pripovedajući o različitim aspektima njegovog postojanja: Balzakov Pariz, London Dikensa, Virdžinije Vulf i Crnjanskog, Džojsov Dablin, Bulgakovljevi Moskva i Petrograd, Pamukov Istanbul, Osterov Njujork, Vranje Bore Stankovića, Sremčev Niš, Matavuljev i Kaporov Beograd, Pantićev Novi Beograd – sva ta ljudska staništa naseljena beskonačnom različitošću ljudskih sudbina ispredaju priču o čovekovom usudu na zemlji. U slučaju Beograda učinilo mi se važnim da na jednom mestu sakupim i pod uveličavajućim staklom osvetlim one ključne tačke iz Andrićevog života i dela koje na direktan ili na suptilan, asocijativan način korespondiraju sa bogatom, turbulentnom i zavodljivom istorijom prestonice.” (…)

“Od prvog trenutka, kada je inkognito, kao đak sarajevske gimnazije, prelazeći lađom Savu došao u Beograd, koji je za njega bio simbol slobode i integralnog jugoslovenstva za koji se borio veliki deo njegove generacije, Andrić je osećao da je dobrodošao i da se pred njim, siromašnim bosanskim beskolenovićem, bez ikakvih veza i poznanstava, ali sa znanjima, upornošću i rešenošću da iskoristi sve prednosti ‘obećane zemlje’ kakvim se Beograd činio posle Prvog svetskog rata, otvara jedan ogroman prostor u kojem može da razbokori svoje stvaralačke snage”, kaže Žaneta Đukić Perišić.

Zatim priča da je Andrić odlučio da se vrati iz Nemačke “baš u okupirani Beograd, juna 1941, vrati i provede četiri mučne ratne godine, odbijajući da učestvuje u bilo kojem obliku javnog delovanja. Za vreme bombardovanja, on je ostajao u stanu i, poput Getea koji je pisao dok su oko njega gruvali Napoleonovi topovi, grozničavo radio na svoja tri velika romana – Travnička hronika, Na Drini ćuprija i Gospođica. Docnije, na pitanje Eriha Koša kako je mogao mirno da gleda granate koje eksplodiraju u blizini njegove kuće a da se ne boji da će bombe razneti sve njegove rukopise, decenije njegovog rada, Andrić mu je odgovorio: “Plašio sam se, razume se. Ali kakva korist od toga. To ništa na stvari nije menjalo.”

Na sreću, i njegovi romani i svi njegovi rukopisi preživeli su, jer “rukopisi ne gore”, kako je proročki govorio Bulgakov. U vreme smutno, u okupiranom Beogradu, u Andriću se, čini se, sasvim spontano začela i misao da načini jednu posebnu povest stradalnog Beograda. Da oda poštu gradu koji ga je posle Prvog rata prihvatio i uzdigao, a za vreme Drugog pružio mu pribežište. Može biti da je pisac zamislio jednu veću prozu u okviru koje bi oko centralnog junaka, ratnog Beograda, svio svoju priču o stradanju i otporu, o ponosu, snazi i podvižništvu tzv. malih ljudi što kao gorostasi, poput Isidora Katanića zvanog Zeko, izrastaju u heroje u prekretničkim vremenima.”

U intervjuu za novogodišnji broj “Beogradskih novina” 1954. godine, Andrić, govoreći o previranju na kome je nastao Beograd, kaže da “to nije nikad bio grad mirnog razvitka ni lakog života. To previranje traje i danas i u njemu se neprestano i rađa i nastaje ovaj grad sa svojom čudnom mešavinom velegradskog, malovaroškog i seoskog elementa, modernog i patrijarhalnog života, slučajno stihijskog i planski smišljenog načina rada (…) Takav, Beograd je varoš oporog podneblja i davnašnjih urbanističkih kontrasta i urnebesa, ali varoš visokog neba i najlepših vidika; varoš mešanog stanovništva, bez sentimentalnosti, ali varoš dobrih nadahnuća i smelih odluka u velikim časovima svoje i svetske istorije.”

Zapravo, kaže Žaneta Đukić Perišić, “gde god da krenete po Beogradu, pojaviće se neko mesto koje je na ovaj ili onaj način vezano za Andrića. Promenio je mnogobrojne beogradske adrese (uključujući i hotel “Ekscelzior”), dok se nije uselio u svoj prvi stan u Ulici Proleterskih brigada, kada mu je bilo već 66 godina. Počev od institucija za koje je bio vezan – SKZ, UKS, SANU, Ministarstvo inostranih poslova, te šetnji beogradskim parkovima koje je veoma voleo – Kalemegdan, Dvorski park (danas Pionirski), Tašmajdan, Košutnjak, Topčider, pa preko letnjih, zanosnih i opuštajućih boravaka na Savi i njenim obalama, na vrbacima, adama, na šajkama i brodicama, do kafana – Ruski car, Klub književnika, Madera, knjižara – Geca Kon, S. B. Cvijanović – Andrić je u punoj meri bio integrisan u život grada koji je zavoleo čim je stupio na njegovo tle: koliko je Beograd dao Andriću, koliko mu je pružio i u profesionalnom, ljudskom, socijalnom smislu i uticao na pravac njegovog života, toliko mu je pisac uzvratio istinskom privrženošću i književnim delima u njemu i o njemu napisanim.”

Knjigu Nebo nad Beogradom, Andrić i prestonica objavio je nedavno “Vukotić medija”.

Iz „Gospođice“

Žaneta Đukić Perišić podseća da osim u beogradskim pričama posebno mesto među Andrićevim delima u kojima govori o Beogradu zauzima Gospođica, u kojoj pisac živo opisuje prestonicu odmah nakon Velikog rata.

“Život u Beogradu oko 1920. godine bio je šarolik, bujan, neobično složen i pun protivnosti. Bezbrojne, raznovrsne i velike snage išle su uporedo sa nerazumljivim slabostima i nedostacima; stari način rada i stroga stega patrijarhalnog života stajali su pored šarenog spleta novih, još neuobličenih običaja i svakojakih besporedaka, nehat pored bujnosti, čednost i svaka moralna lepota pored raznih poroka i rugobe. Zahuktala i bezobzirna trka svih vrsta profitera i špekulanata razvijala se uporedo sa igrama mozga i mašte mekih sanjala i smelih ideologa. Po razrivenim ulicama i ruševnim, zapuštenim kućama sa vidnim tragovima rata, valjala se šarena bujica sveta, koja je neprestano rasla, jer su se u nju bacale svakodnevno stotine pridošlica, glavačke, kao lovci bisera u duboko more. Tu je dolazio i ko je hteo da se istakne i ko je hteo da se sakrije. Tu su se mešali oni koji su imali da brane imetak ili položaj, ugrožen novim prilikama, sa onima koje je dovela želja da sada steknu jedno i drugo. Tu je bilo mnogo mladog sveta iz svih krajeva države u stvaranju, koji je sve očekivao od novih prilika i sutrašnjeg dana, i dosta starijih ljudi koji su gledali kako da se prilagode, i tražili spasa upravo u toj bujici, krijući svoj strah i odvratnost koju im je ona ulivala…” ¶

 

Tagovi:

Ivo Andrić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure