img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slovenija

Ispravljanje istorijske nepravde: Spomenik „izbrisanima“ u Ljubljani

25. октобар 2023, 09:26 J.H.
Foto: Youtube Printscreen RTS
Copied

U Ljubljani je u utorak otkriven spomenik hiljadama ljudi koji su 1992. godine, kada je Slovenija proglasila nezavisnost, izbrisani iz registra stanovnika zato što su u svom prezimenu imali slovo „ć“

U Parku izbrisanih spomenik u obliku gornjeg dela slova Ć je podsećanje na najgrublje kršenje ljudskih prava u modernoj Sloveniji, prenosi RTS.

Pre 31 godinu u Sloveniji je gotovo 26.000 ljudi preko noći izbrisano iz registra stanovnika, a zajedničko im je bilo prezime sa slovom „ć“ na kraju. Time im je uskraćeno pravo na posao, školovanje i zdravstvenu zaštitu.

„Sve što smo ovde čuli i ovaj spomenik upozorenje su da tako nešto ne sme da se ponovi. Imam veliku želju da svetu, a naročito Sloveniji i Ljubljani, poručim da je reč o nepravdi koja se ne sme ponoviti“, rekao je gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković.

Spomenik izbrisanima u Ljubljani je idejno rešenje Vuka Ćosića, Aleksandra Vujovića i Irene Vele, a otkriven je u krugu nekadašnje fabrike bicikala Rog, pretvorene u Park izbrisanih na inicijativu slovenačkog Amnesti internešenela.

Tri decenije kasnije, uslove da povrati građanska prava u Sloveniji stekla je polovina izbrisanih.

Povratak izbrisanih

Konačna odluka Ustavnog suda Slovenije 2003. godine da država mora retroaktivno da vrati sva prava građanima koji su do raspada bivše države imali stalan boravak u Sloveniji, a koji su februara 1992. godine nelegalno „izbrisani“ iz registara stanovništva, izazvala je tada pravu buru javnih protesta i rasprava.

Najveću pažnju je privlačilo otvoreno pismo devetnaestorice uglednika koji su se protivili odluci Ustavnog suda Slovenije, pisalo je „Vreme“ u tekstu Povratak izbrisnih. Pored nekih sa desnice već deklarisanih pisaca (iz kluba nacionalno zagrejane Nove revije i slično), među potpisnicima su štrčala imena nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Andreja Štera (pre 20godina visokog funkcionera Ministarstva spoljnih poslova), tadašnjeg ambasadora Slovenije u Bosni Tadeja Labernika, kao i poznatih ličnosti iz kulture, poput glumca Polde Bibiča i bivšeg člana Predsedništva Slovenije i slaviste Matjaža Kmecla.

Slovenačka policija, kako je to potvrdio i slovenački Ustavni sud, nikako nije imala pravo da pritiskom na dugme sve te ljude izbriše iz državnih registara, čime su njihovi matični podaci i kartoteke preseljeni u „mrtav registar“, prema policijskom žargonu.

I sve to uprkos garancijama slovenačkih vlasti datih u posebnoj izjavi o „dobrim namerama“, u kojoj se Parlament bio obavezao da „svim pripadnicima drugih naroda i narodnosti garantuje pravo na svestran kulturni i jezički razvoj, a svima onima sa stalnim mestom boravka u Sloveniji da će dobiti državljanstvo Slovenije, ukoliko to žele“.

Na problem „izbrisanih“ su početkom devedesetih među prvima upozorili pravnici Ljubo Bavcon i Tanja Petovar. Država se tada bila oglušila o stav stručnjaka da bi svako ko je do osamostaljenja Slovenije uživao stečeno pravo stanovnika Republike, posle osamostaljenja u najgorem slučaju mogao spasti na status stranca sa stalnim boravkom, a nikako postati apatrid, jedinka bez bilo kakve dozvole za boravak, uskraćena za sva ljudska i socijalna prava.

J.H./FoNet/Arhiv „Vremena“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

isrorijska nepravda izbrisani Ljubljana Ljudska prava registar stanovnika slovenci Slovenija spomenik izbrisanima srbi u sloveniji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kamp usred Beograda

30.мај 2025. Nemanja Rujević

Soundtrack Ćacilenda: Kosovo i Čiča Draža nad mobilnim klozetima

U sumrak trešte zvučnici iz Ćacilenda. Poneka pesma je teški treš, ali sve udaraju na patriotski nerv. Jedno reportersko posmatranje i slušanje

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Slovenija

25.октобар J.H.

Ispravljanje istorijske nepravde: Spomenik „izbrisanima“ u Ljubljani

U Ljubljani je u utorak otkriven spomenik hiljadama ljudi koji su 1992. godine, kada je Slovenija proglasila nezavisnost, izbrisani iz registra stanovnika zato što su u svom prezimenu imali slovo „ć“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure