img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Iran: Fabrika koja pravi američke zastave za spaljivanje

01. novembar 2023, 12:53 B.G.
Foto: Pixabay/DWilliam
Copied

Jedna fabrika u Iranu proizvodi zastave SAD i Izraela kako bi one bile cepane, gažene i spaljivane na protestima. Posao im ide bolje nego ikad

Američke zastave u Iranu su prava retkost. Ako se i pojavljuju u javnosti, onda u negativnom kontekstu. Sjedinjene Države već decenijama slove kao krvni neprijatelj islamske republike Irana.

Ali u jednoj fabrici u Homeinu, tristotinak kilometara od Teherana, sve je puno zastava zakletog neprijatelja, prenosi Dojče vele.

Otkako je počeo novi rat u Izraelu, radi se danonoćno. Potražnja za američkim zastavama je porasla. Ali ne za strano, nego za domaće tržište gde zastave sa zvezdicama te crvenim i belim prugama završavaju na antiameričkim protestima, gažene i spaljivane.

Zastave Izraela s dodatnom porukom

Najveći promet s američkim zastavama fabrika ostvari za godišnjicu islamske revolucije. No rat u Izraelu je povećao broj demonstracija, a time i potražnju.

Osim američkih, hit su i zastave Izraela s dodatnim natpisom na persijskom jeziku „Smrt Izraelu“.

Direktor fabrike Abolfasi Handadžani (39) kaže da se u inostranstvu preteruje sa slikama protesta i spaljivanja zastava.

„To deluje mnogo dramatičnije nego što zapravo jeste“, kaže preduzetnik i ukazuje da njegova firma proizvodi i druge zastave. Naravno, iranske, ali i zastave Hezbolaha.

Oko 120 zaposlenih godišnje napravi 3,5 miliona zastava.

Grad Homein se diči time da je odavde krenula Islamska revolucija koja je 1979. dovela do pada šaha Reze Pahlavija i utemeljenja islamske republike.

Direktor Handadžani sebe i svoje radnike vidi kao otvorene i kosmopolitske građane i Iran smatra miroljubivom silom. „Iran ima dobre odnose sa zemljama u regionu, ali bi to sve moralo biti podređeno interesima Irana“, kaže direktor.

Otvoreno slavlje na ulicama iranskih gradova nakon pokolja Hamasa nad izraelskim civilima ne spominje. Ali spominje sankcije Zapada koji ugrožavaju ekonomiju Irana.

Kritikuje i izraelsku odmazdu u Gazi. „Kako da civili, čije porodice bivaju ubijene, razlikuju bombardovanje od terorizma?“

Podrška Hamasu ili ne?

Zapad prebacuje Iranu i podršku Hamasu u koljačkom pohodu, što zvanični Teheran negira. Neki stručnjaci smatraju da „zvanična“ mržnja prema Izraelu nije nešto što deli većina građana Irana.

„Uprkos stalnoj indoktrinaciji, neprijateljstvo prema Izraelu je isključivo stvar najglasnijih pobornika režima u Teheranu“, piše istoričar Araš Azizi u jednom tekstu za Atlantski savet.

Znakovi toga su bili vidljivi i sedam dana nakon Hamasovog napada kada su na jednoj utakmici navijači skandirali protiv solidarnosti s Palestincima koju diktira vlast.

Sadh Sibakalam, poznati iranski politikolog, napisao je na platformi X: „Bilo bi dobro kada bi službenici sistema narodu mogli da objasne kakvu korist napadi Hamasa imaju po nacionalne interese Irana.“

B.G./Dojče veče/DPA

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Zastava SAD Iran
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Momci u crnom s rančevima ulaze u Ćacilend, parlamentarni izbori 2026.

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Bivša ambasadorka Belgije: EU naterala Vučića da se povuče iz Pionirskog parka u izbornoj noći

Bivša ambasadorka Belgije u Beogradu Denis de Hauer izjavila je da je Evropska unija izvršila pritisak na Aleksandra Vučića da povuče bezbednosne snage iz Pionirskog parka u izbornoj noći, kako bi se izbegao mogući građanski rat

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

EPS: Najveći dužnici su Železara Smederevo, Resavica, GSP, MUP

Među 50 najvećih dužnika EPS-a su državne firme i ministarstva. Ukupno duguju 176 miliona evra

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

Ministarstvo građevinarstva potvrdilo je pisanje „Vremena“ o Generalštabu

„Ugovor o raskidu je u proceduri formalizacije i očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu će javnost biti obaveštena“, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i potvrdilo ranije pisanje „Vremena“

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure