

Brza analiza
Četiri zaključaka iz protesta „Marš za pravosuđe“
U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?




Reakcije iz Evropske unije i sveta se gomilaju i sve govori u prilog tome da će se formirati međunarodna komisija koja bi utvrdila i otklonila izborne nepravilnosti u Srbiji, kaže za „Vreme“ zamenik predsednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović
Nakon vanrednih parlamentarnih, beogradskih i lokalnih izbora u Srbiji 17. decembra, međunarodna posmatračka misija i organizacije koje nadgledaju izbore iz Srbije utvrdili su niz nepravilnosti koje su, prema njihovim ocenama, uticale na njihov ishod.
Sledeće nedelje se očekuje objava izveštaja posmatračke misije OEBS-a, čiji je predsednik Albert Jonson izjavio da su izbori u Srbiji bili nefer i da su obeleženi ozbiljnim nepravilnostima, zloupotrebom javnih resursa, medijskom dominacijom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, negativnim kampanjama i širenjem straha.
Evropska unija u države članice EU čekaju taj izveštaj kako bi se dalje odredila prema situaciji u Srbiji.
Ceo svet je video krađu Naprednjaka
„Sad i Evropa i ceo svet vide da je ukraden glas jedini Vučićev politički spas. Zato Srbija kao evropska država mora da dobije međunarodnu misiju i mogućnost čišćenja biračkog spiska od svih krađa kroz lažna prebivališta da bi bilo koji izbori ubuduće uopšte postojali u Srbiji”, kaže za „Vreme“ zamenik predsednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović.
Ta komisija bi se pobrinula da se nužno sprovedu sve preporuke ODIHR/OEBS misije za slobodne i fer izbore.
„Evropa je sve videla i sve više govori o nužnosti da se sve nepravilnosti otklone, da se pročisti birački spisak i izbori ponove, naročito u Beogradu“, dodaje Stefanović. „Naša aktivnost ka međunarodnoj zajednici je uporna jer režim SNS-a želi da i ovog puta krađa izbora prođe bez reakcije, u tišini i mraku. To nećemo dozvoliti jer Srbija mora biti zemlja gde se ne vlada nasiljem, podelama i krađom izbora”, kaže Stefanović.


Dodaje da niko više u Evropi ne veruje „u smicalice i lopovluk Vučića”, „jer to plaši ne samo njihove Vlade već i njihove građane”.
„Primetna je tiha patnja neoradikala što im niko iz slobodnog sveta nije čestitao na ovoj krađi izbora. Nije, jer svi sad znaju kako su pokrali izbore. Ponavljajući mantru o tome da će Srbija biti nezavisna i samostalna država, Vučić ne razume da ne možete biti nezavisni u krađi izbora, niti u opasnom poduhvatu zamene naroda sa nekim koji mu je po volji”, kaže Stefanović.
Neophodnost međunarodne istrage
I predsedavajuća Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju Aleksandra Moreti je u intervjuu televiziji N1 rekla da je u Srbiji potrebna međunarodna istraga o izbornom procesu.
„Srbija ne može da pravi novu Vladu s obzirom na to da postoje tolike sumnje u izborni proces i nepravilnosti. Tu istragu ne traži samo opozicija u Srbiji, već i predstavnici evropskih institucija, uključujući i moju političku grupu koja jasno podržava ljude u Srbiji koji traže pravdu, demokratiju i evropsku budućnost“, poručila je Moreti.
Dodala je da sve evropske institucije pažljivo prate situaciju u Srbiji.
Međutim, za razliku od Moreti, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik je za Glas Amerike rekao da ne predviđa „i bilo bi neobično predviđati bilo kakvu međunarodnu istragu u kontekstu izbora”.
Zbog toga ga je predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić optužio da se „ponaša kao zastupnik i lobista Aleksandra Vučića”.
“Demokratija u padu”
Na pitanje da li bi veći pritisak međunarodne zajednice na vlast u Srbiji doneo rezultate u pogledu rešavanja izbornih neregularnosti i poboljšanja izbornog procesa, stručnjakinja organizacije Fridom haus koja se bavi Zapadnim Balkanom Aleksandra Karpi je rekla da je jasno da je potrebno razmotriti aktuelnu politiku ne samo u Vašingtonu, nego i Briselu i bilateralno u evropskim prestonicama.
U razgovoru za Glas Amerike, ona je navela da je sa međunarodnom istragom zbog izbora u Srbiji problem što nije reč samo o izbornim manjkavostima, već „demokratiji koja je u padu“.
„Srbija je hibridni režim koji postaje sve više autokratski i pitanje od milion dolara je kako vratiti institucije na pravi kolosek. Kao dobru vest vidim da i dalje postoje građani i civilno društvo koji nisu apatični zbog ove situacije, koji su svesni problema i traže promene“, ocenila je Karpi.
Naglasila je da joj je drago da i veliki zapadni mediji kao što su „Gardijan“ ili „Politiko“ pišu o situaciji u Srbiji, ali da je pitanje većeg pritiska međunarodne zajednice na vlasti u Srbiji teško, pre svega zbog izborne godine u EU i SAD.
Poniženje kao sinonim za decembarske izbore
Prethodno je predsednik SSP-a Dragan Đilas 8. januara poslao otvoreno pismo predsedništvu Partije evropskih socijalista (PES), čiji je SSP član, u kom je zatražio podršku u zahtevu da se izbori u Srbiji ponište i posebnu komisiju koja bi istražila sve neregularnosti.
„Sinonim za decembarske izbore je poniženje. Poniženi su ljudi koji su plaćani i dovoženi da bi glasali nelegalno za SNS, a time su poniženi i svi građani Srbije jer im je neko prekrojio njihovu izbornu volju. Sloboda i normalan život su naša briga i niko sa strane nam to neće doneti, ali je važno baciti svetlo na nepočinstva vlasti SNS-a i srušiti plan Vučića o radikalskim krađama i nasilju nad građanima Srbije uz ćutanje sveta”, zaključio je za Vreme Borko Stefanović.
Nakon nekoliko protesta organizovanih posle izbora, Srbija protiv nasilja je najavila novi protestni skup 16. januara.


U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?


Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi


Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča


Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu


Novi šef N1, Nove, Danasa i Radara poslao je slatkorečive poruke uredništvu ovih medija, ali je pitanje hoće li se one obistiniti
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve