img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nacionalizacija

Hoće li Rusi tražiti svog Bajatovića i u NIS-u

07. јануар 2025, 07:57 Marija Janković
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Dušan Bajatović
Copied

Od „džentlmenskog dogovora“, sindroma „novog Bajatovića“ pa do neprijateljskog preuzimanja iz autokratskih režima…. Koje su opcije za NIS?

Naizgled je širok raspon geopolitičkih i ekonomskih poteza koje Srbija može da povuče, kako bi preuzela vlsaništvo u NIS-u i spasila se od sankcija koje ovoj firmi navodno sprema Amerika.

Ukoliko do sankcija i dođe, Srbija će zapravo imati samo nekoliko zakonskih mogućnosti.

Od njih svaka ima i negativne posledice, a gotovo sve će odvesti zemlju u crveno, barem kada su finansijska obećanja za kresanje državnih troškova u pitanju.

„Nije nama problem da mi platimo NIS“, kaže za „Vreme“ Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. „Ono što može da bude problem dolazi posle kupovine.“

Politička obećanja i manevri, pak, umnogome su komplikovaniji.

„Ne bi me čudilo da, pored modela koji je zakonski dozvoljen, Srbija i Rusija naprave i dodatni dil“, kaže za „Vreme“ stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.

„Da Rusija pristane da nam vrati NIS, ali da traži da ima svoje ljude tamo. Nešto poput modela koji postoji u Srbijagasu.“

U toj firmi je dugogodišnji, praktično nesmenjivi direktor Dušan Bajatović, vedeta SPS-a.

Šta kada platimo

Kompanija Gazprom njeft je vlasnik 50 odsto NIS-a, a sam Gazprom ima još 6,15 odsto akcija, što čini većinski paket. Država Srbija drži 29,87 odsto akcija, dok ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim akcionarima.

O finansijskom aspektu kupovine NIS-a govorio je u ponedeljak (6. januar) i ministar finansija Siniša Mali, koji je tvrdio da „država ima rešenje za NIS“ i da „građani ne treba da brinu“.

Dodao je i da „budžet može da izdrži pritisak od 500 milijardi dinara, koliko je predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da vredi ruski deo vlasništva u NIS-u“.

„Ima tu nekoliko stvari koje su još nedoumica za nas, u smislu rokova, strukture, vlasništva, načina upravljanja i tako dalje, ali ćemo rešiti i taj problem“, rekao je Mali za RTS.

Mali je samo ovlaš pomenuo i da je bitno da se deluje brzo i efikasno „kako se ni na koji način ne bi ugrozili rast BDP-a i funkcionisanje ekonomije“.

Upravo ovo funkcionisanje podvlači ekonomista Ljubodrag Savić, „Obećali smo MMF-u da tekući deficit ove godine neće preći tri odsto“, objašnjava on. „Čim bismo kupili NIS, to bismo premašili već početkom godine.“

Tako bismo sigurno narušili kreditni rejting zemlje. „A MMF nam ne bi oprostio“, dodaje.

Foto: . Foto Marija Janković
Zgrada NIS u Novom Sadu

Koje su nam opcije

Sa Malim se Savić slaže u jednom, „da još nije jasno šta Amerikanci traže od Srbije“.

„Zapad se neće zadovoljiti ničim manjim osim da Rusija ne bude u vlasništvu NIS-a“, misli Savić.

Među ekonomskim opcijama, objašnjava Savić, nalazi se mogućnost da Srbija otkupi sve akcije od Gazproma i bude vlasnik 100 odsto NIS-a.

Druga mogućnost je da Srbija kupi samo većinsko vlasništvo, a treća je neprijateljsko preuzimanje.

„Pitanje je i na šta su Rusi spremni“, dodaje profesor Ekonomskog fakulteta.

Savić kaže da je Srbija tu između dve sile, ali veću pregovaračku moć daje Americi.

„Ako Srbija uvede sankcije Rusiji, verovatno će SAD prihvatiti da imamo samo većinsko vlasništvo u NIS-u, ali kako je to malo verovatno, verujem da će tražiti da Gazprom potpuno izađe iz NIS-a“, misli on.

Srpsko-ruski direktor

Kako je ovo ipak prvenstveno politički problem, postoji i bonus opcija – „džentlmenski dogovor“.

„Možda Rusi pristanu da im mi platimo, a da nam novac posle vrate i povrate vlasništvo, kada se ukinu sankcije i prođe rat“, dodaje Savić.

Još treba imati u vidu i manjinske akcionare, jer njih niko nije pitao šta oni žele.

Sličan scenario pominje i energetičar Miodrag Kapor. „Vlast, ali i veliki deo opozicije u Srbije, zavistan je od odnosa sa Rusijom“, kaže Kapor. „Zato je moguće da će Rusi biti kooperativni na površini.“

Jedna od opcija je da će se, dodaje on, ponašati kao u slučaju prodaje srpskog oružja Ukrajini, kada su se ponašali kao da to ne vide.

Ipak, sigurno je, misli Kapor, da će tražiti nešto za uzvrat. „Možda će reći – evo vam deo NIS-a koji vam je potreban, ali postavite našeg čoveka.“

Zato bi, kaže Kapor, najbolje za NIS i Srbiju bilo da na čelo kompanije, posle preuzimanja, dođe profesionalni menadžment, a ne da Vlada dobije priliku da postavi „srpsko-ruskog direktora“.

Ko je sve neprijateljski preuzimao firme

Rusija može i da kaže da ne želi da proda kompaniju. U tom slučaju bi Srbija, objašnjava Savić, morala da primeni neprijateljsko preuzimanje.

„To je zapravo nacionalizacija privatne imovine“, kaže on.

U ovom slučaju bi Srbija Rusiji morala da isplati za NIS onoliko koliko u tom trenutku njen udeo vredi na berzi, a to je, dodaje ekonomista, oko 500 milijardi dinara, koje je i Vučić pominjao.

Nacionalizacija imovine se masovno sprovodila u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata, kao i za vreme Muamera el Gadafija u Libiji.

Ova opcija je takođe po zakonu, jer bi Srbija zbog sankcija, kaže Miodrag Kapor, mogla da dokaže da je njen energetski sistem ugrožen.

Tagovi:

Dušan Bajatović Energetika Naftna industrija Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure