Brojnost, upornost, neuzmicanje pred vodenim topovima i suzavcem, te jasan zahtev i vera u značaj slobode govora bili su dovoljni da autokratska vlada u Tbilisiju za dva dana kapitulira: povučen je nacrt Zakona o stranim agentima kojim je vlast htela da se obračuna sa kritičkim medijima i nevladinim organizacijama. Baš kao što je to pre desetak godina uradio Vladimir Putin, svi mediji i NGO koji dobijaju preko 20 odsto sredstava iz inostranstva trebalo je da se proglase “stranim agentima”
Ove nedelje na hiljade ljudi izašlo je na ulice Tbilisija, glavnog grada Gruzije, nakon što je tamošnji parlament podržao nacrt Zakona o stranim agentima. Brojnost, jasan zahtev i vera u demokratske vrednosti bile su dovoljne da autokratska vlada za dva dana kapitulira.
Georgia ProtestsFoto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Na predlog vladajuće partije „Gruzijski san“, parlament je podržao nacrt Zakona o stranim agentima. Plan je bio da prema usvojenom zakonu sve organizacije čije finansiranje iz inostranstva iznosi više od 20 posto moraju biti registrovane kao strani agenti ili bi bile suočene sa drakonskim kaznama.
Kakve su posledice ovakvih zakona, Gruzijci su mogli da vide na primeru severnog suseda. Rusija je još 2012. godine usvojila identičan zakon, kao završni čin obračuna sa nevladinim organizacijama, kritičkim medijima i građanskim društvom.
Georgia ProtestsFoto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Ovo nije prvi pokušaj partije Gruzijski san da zarobljava medije i zastraši kritičare vlasti. Poslednjih godina bilo je nekoliko slučajeva hapšenja i gonjenja opozicionih lidera, dok su mediji često izloženi pritisku vlasti i zastrašivanju.
A nije ni prvi put da se građani ovakvim urušavanjima demokratije suprotstave. U novembru 2021. Godine, kada je parlament prvi put razmatrao ovaj zakon, na hiljade ljudi takoše je bilo izašlo na ulice. Tada je uz građane stala i ujedinjena koalicija opozicionih partija, civilnog društva i medija.
Georgia ProtestsFoto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Šef vladajuće partije Irakli Kobahidse govorio je o „radikalnim snagama“ koje protestuju i povukao paralelu sa protestima na kijevskom Majdanu 2014, čija je posledica, kaže Kobahidse, bila a je „Ukrajina izgubila 20 odsto“ svoje teritorije.
Georgia ProtestsFoto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Zbog odupiranja državnoj sili uhapšeno je 66 demonstranata.
Borba za evropsku perspektivu
Veliki deo besa građana nije se ticao samo spornog zakona, već što je on pokazao koliko je sadašnja vlast skrenula ka Rusiji, a zakon bi samo još više naškodio ionako malim šansama Gruzije da jednog dana postane članica Evropske unije.
Portprol amričkog ministarstva spoljnih poslova Ned Prajs je izjavio da je Zakon o stranim agentima „inspirisao Kremlj“, te da se on kosi sa „jasnim opredeljenjem gruzijskog naroda za evropske integracije i demokratiju“.
APTOPIX Georgia ProtestsFoto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Pokazujući svoju jasnu „želju za uspostavljanjem evropskih vrednosti“ hiljade demonstranata je blokiralo glavnu aveniju u Tbilisiju. Sa zastavama Evropske unije i SAD u rukama, pod mlazevima vodenih topova i u diku suzavca mnogi demonstranti su uzvikivali „Ne ruskom zakonu!“. Vijorile su se iukrajinske zastave.
Georgia ProtestsFoto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Slično kao u Srbiji, gruzijski vlast neguje bliske političke i poslovne odnose sa Moskvom, dok građanima i „zapadnim partnerima“ prodaju priču o Gruziji u Evropi.
Iako je mala zemlja na južnom Kavkazu podnela zahtev za članstvo u EU 3. marta prošle godine, zajedno sa Moldavijom i Ukrajinom, EU je ipak, za sada, rekla ne. U Briselu je Gruzija stavljena na čekanje zbog demokratskog nazadovanja pod vođstvom partije Gruzijski san, iako prema istraživanjima preko 80 odsto građana podržava evropske integracije. Svi ti ljudi moraće još uvek da se zadovolje samo „evropskom perspektivom“, koja im je ponuđena u junu prošle godine.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović
Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje
U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao "frapantne" primere nameštanja javnih nabavki, piše BIRN
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloletnih devojaka i vezama sa bogatim i moćnim osobama
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!