img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gruzija

Gruzija: Ne ruskom zakonu!

09. mart 2023, 18:01 Sofija Popović
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Demonstracije u Tbilisiju
Copied

Brojnost, upornost, neuzmicanje pred vodenim topovima i suzavcem, te jasan zahtev i vera u značaj slobode govora bili su dovoljni da autokratska vlada u Tbilisiju za dva dana kapitulira: povučen je nacrt Zakona o stranim agentima kojim je vlast htela da se obračuna sa kritičkim medijima i nevladinim organizacijama. Baš kao što je to pre desetak godina uradio Vladimir Putin, svi mediji i NGO koji dobijaju preko 20 odsto sredstava iz inostranstva trebalo je da se proglase “stranim agentima”

Ove nedelje na hiljade ljudi izašlo je na ulice Tbilisija, glavnog grada Gruzije, nakon što je tamošnji parlament podržao nacrt Zakona o stranim agentima. Brojnost, jasan zahtev i vera u demokratske vrednosti bile su dovoljne da autokratska vlada za dva dana kapitulira.

Georgia Protests
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Na predlog vladajuće partije „Gruzijski san“, parlament je podržao nacrt Zakona o stranim agentima. Plan je bio da prema usvojenom zakonu sve organizacije čije finansiranje iz inostranstva iznosi više od 20 posto moraju biti registrovane kao strani agenti ili bi bile suočene sa drakonskim kaznama.

Kakve su posledice ovakvih zakona, Gruzijci su mogli da vide na primeru severnog suseda. Rusija je još 2012. godine usvojila identičan zakon, kao završni čin obračuna sa nevladinim organizacijama, kritičkim medijima i građanskim društvom.

Georgia Protests
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Ovo nije prvi pokušaj partije Gruzijski san da zarobljava medije i zastraši kritičare vlasti. Poslednjih godina bilo je nekoliko slučajeva hapšenja i gonjenja opozicionih lidera, dok su mediji često izloženi pritisku vlasti i zastrašivanju.

A nije ni prvi put da se građani ovakvim urušavanjima demokratije suprotstave. U novembru 2021. Godine, kada je parlament prvi put razmatrao ovaj zakon, na hiljade ljudi takoše je bilo izašlo na ulice. Tada je uz građane stala i ujedinjena koalicija opozicionih partija, civilnog društva i medija.

Georgia Protests
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Šef vladajuće partije Irakli Kobahidse govorio je o „radikalnim snagama“ koje protestuju i povukao paralelu sa protestima na kijevskom Majdanu 2014, čija je posledica, kaže Kobahidse, bila a je „Ukrajina izgubila 20 odsto“ svoje teritorije.

Georgia Protests
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Zbog odupiranja državnoj sili uhapšeno je 66 demonstranata.

Borba za evropsku perspektivu

Veliki deo besa građana nije se ticao samo spornog zakona, već što je on pokazao koliko je sadašnja vlast skrenula ka Rusiji, a zakon bi samo još više naškodio ionako malim šansama Gruzije da jednog dana postane članica Evropske unije.

Portprol amričkog ministarstva spoljnih poslova Ned Prajs je izjavio da je Zakon o stranim agentima „inspirisao Kremlj“, te da se on kosi sa „jasnim opredeljenjem gruzijskog naroda za evropske integracije i demokratiju“.

APTOPIX Georgia Protests
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Pokazujući svoju jasnu „želju za uspostavljanjem evropskih vrednosti“ hiljade demonstranata je blokiralo glavnu aveniju u Tbilisiju. Sa zastavama Evropske unije i SAD u rukama, pod mlazevima vodenih topova i u diku suzavca mnogi demonstranti su uzvikivali „Ne ruskom zakonu!“. Vijorile su se iukrajinske zastave.

Georgia Protests
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze

Slično kao u Srbiji, gruzijski vlast neguje bliske političke i poslovne odnose sa Moskvom, dok građanima i „zapadnim partnerima“ prodaju priču o Gruziji u Evropi.

Iako je mala zemlja na južnom Kavkazu podnela zahtev za članstvo u EU 3. marta prošle godine, zajedno sa Moldavijom i Ukrajinom, EU je ipak, za sada, rekla ne. U Briselu je Gruzija stavljena na čekanje zbog demokratskog nazadovanja pod vođstvom partije Gruzijski san, iako prema istraživanjima preko 80 odsto građana podržava evropske integracije. Svi ti ljudi moraće još uvek da se zadovolje samo „evropskom perspektivom“, koja im je ponuđena u junu prošle godine.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

gruzija demonstracije eu sad rusija gruzija ruski uticaj u gruziji gruzija protesti tbilisi protesti gruzija i rusija zakon o stranim agentima gruzija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti

Studenti u blokadi

24.maj 2026. S. Ć.

Studenti zovu na opštu mobilizaciju

Vreme za čekanje je isteklo, poručuju Studenti u blokadi, preko mejlova koje su poslali građanima koji su im ostavili kontakt

Romi

24.maj 2026. S. Ć.

Unija Roma: Vučićević širi govor mržnje prema Romima

Unija Roma traži da regulatorna tela reaguju povodom izjave Dragana Vučićevića na TV Informer da su pred skup „Ti i ja, Slavija“ stali vozovi prema Beogradu zato što su Romi ukrali bakar

Studenti i EXPO

24.maj 2026. Vuk Nenadić

Da li EXPO pripada svima?

Kako je Expo 2027 pokušao da „preokrene“ nalepnice u svoju korist?

Vučić i region

24.maj 2026. S. Ć.

U Kumanovu ipak plaćena podrška Vučiću?

Prema makedonskoj opozicionoj stranci, podrška Vučiću u Kumanovu dogovorena prilikom posete Miloša Vučevića prošle nedelje

23. maj

Protest na Slaviji

24.maj 2026. M. L. J.

Arhiv javnih skupova: Drugi najveći protest u Srbiji od pada Miloševića

Prema proceni Arhiva javnih skupova, na Slaviji je u subotu 23. maja bilo oko pet puta više ljudi nego što je objavio MUP

Komentar
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Beograd u plamenu

Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure